VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Za oko 11 odsto tokom proteklih sedam dana: U porastu broj zaraženih među nevakcinisanim osobama u SAD

    Za oko 11 odsto tokom proteklih sedam dana: U porastu broj zaraženih među nevakcinisanim osobama u SAD

    Broj zaraženih virusom korona u SAD povećan je za oko 11 odsto tokom proteklih sedam dana, većinom među ljudima koji nisu vakcinisani, rekli su danas američki zvaničnici.

    Oko 94 odsto svih slučajeva infekcije registrovano je u okruzima gdje je stopa vakcinacije manja od 40 odsto, rekla je šef američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) Rošel Valenski, dodajući da su skoro svi smrtni ishodi među nevakicinisanim ljudima.

    Ona je dodala da se infekcija širi među okruzima gdje živi oko devet miliona ljudi.

    Bijela kuća planira da uputi federalnu pomoć za vakcinaciju u države, uključujući Misuri, Nevadu i Ilinois, rekao je Džef Zients, šef tima Bijele kuće za borbu protiv kovida.

  • BMW, Volkswagen, Audi i Porsche kažnjeni s milijardu eura zbog ograničavanja razvoja tehnologije

    BMW, Volkswagen, Audi i Porsche kažnjeni s milijardu eura zbog ograničavanja razvoja tehnologije

    Evropska unija je kaznila BMW, Volkswagen, Audi i Porsche s milijardu eura zbog toga što su u dogovoru ograničavali razvoj i uvođenje sistema za kontrolu emisije štetnih gasova iz automobila.

    Kako su saopštili iz Evropske komisije, spomenuti proizvođači su izbjegavali nadmetati se u razvoju tehnologije kojom će se ograničiti zagađanje iz automobila koji imaju benzinske i dizelske motore. Među njima je bio Daimler, ali on nije kažnjen iz razloga što je otkrio da postoji dogovor kompanija po ovom pitanju.

    Ovo je prvi put da Evropska komisija izrekne kaznu zbog dogovorenog ograničavanja razvoja tehnologije, a ne zbog dogovaranja cijena, što se ranije dešavalo. Čelnica antitrust odjela Evropske komisije Margarethe Vestager je izjavila da su ovi proizvođači imali tehnologiju kojom će ograničiti emisiju štetnih gasova, da su izbjegavali konkurentske odnose i da su građanima uskratili mogućnost da kupe automobile koji manje zagađuju okoliš.

    Prema njenim riječima, izbjegavali su da razviju tehnologiju kojom će prevazići postojeće standarde EU za zaštitu okoliša. Tvrdi da su to mogli učiniti, ali da jednostavno to nisu učinili. Nadležni u uniji su zaključili da je to bilo ilegalno.

    Vestager je napomenula da su dogovori kompanija dopušteni onda kada se želi povećati učinkovitost prilikom npr. uvođenja novih tehnologija. Ponovila je da dogovori nisu prihvatljivi kada se želi ograničiti razvoj tehnologije.

    Iz Volkswagena su saopćili da je istragom zaključeno da pojedini oblici saradnje ipak ne krše antitrust zakon. Smatraju da EU svojom odlukom krši postojeći pravni osnov jer je saradnju u razvoju tehnologije sankcionirala kao kršenje antitrust pravila. Tvrde da su samo razgovarali s drugim proizvođačima, da ništa od onoga o čemu se razgovaralo nije provedeno u djelo te da kupci nisu oštećeni.

    Slično tvrde i u BMW-u. Kako su objavili, razgovori nisu imali utjecaja na konačne odluke. Istakli su da su već osigurali 1,4 milijarde eura kako bi mogli platiti ranije kazne Evropske komisije, ali da su u maju ove godine odlučili da smanje izdvajanja za ovu svrhu smatrajući da optužbe nisu utemeljene.

    Ovaj slučaj nije povezan s aferom “Dieselgate”, kada je Volkswagen priznao da je kod 11 miliona svojih automobila manipulisao emisijom štetnih gasova. Zbog toga je njemački proizvođač morao platiti 30 milijardi eura i opozvati milion automobila, piše agencija Associated Press.

  • DW: Njemačka ima ogroman problem s pranjem novca

    DW: Njemačka ima ogroman problem s pranjem novca

    Već nekoliko godina Njemačka pokreće ciljane akcije protiv kriminalaca okupljenih u klanove pri čemu se stalno organizuju spektakularne racije u kojima policija upada u objekte velikih njemačko-arapskih porodica.

    Nekretnine, ali i luksuzni automobili, nakit i druge dragocijenosti koji su vjerovatno kupljeni novcem stečenim kriminalom se oduzimaju i postaju vlasništvo države, prenosi Deutsche Welle (DW).

    Berlinski javni tužilac je tako 2018. godine oduzeo više od 75 nekretnina velikoj porodici Remo u vrijednosti od 10 miliona evra pri čemu je riječ o klasičnom slučaju pranja novca, u kojem se ilegalno stečene finansije, u ovom primjeru dobijene od pljački i trgovine drogom, ulivaju u legalne ekonomske tokove.

    Kristof Trautfeter, naučni savjetnik u “Mreži poreske pravde” kaže da Nemačka čini “suviše malo” kako bi u većim razmjerama ušla u trag onima koji vuku konce u organizovanom kriminalu, a koji u globalnim mrežama profesionalno peru novac “od krijumčarenja droge, korupcije, utaje poreza i drugih krivičnih dijela”.

    O tome koliko se novca “opere” svake godine u Njemačkoj postoje različiti podaci.

    U studiji koju je 2016. naručilo Savezno ministarstvo finansija, navodi se suma od oko 100 milijardi evra, a Evropski revizorski sud procjenjuje da na nivou EU to iznosi oko 250 milijardi.

    U “Transparensiju” pretpostavljaju da su stvarne sume mnogo veće, ali ne mogu da navedu tačan broj.

    “Spisak skandala s pranjem novca povezanih s Njemačkom posljednjih godina je dugačak”, navodi se u studiji.

    Njemačka, ukazuje se, ima ogroman problem s pranjem novca, a protiv toga ne preduzima adekvatne mjere. Problem je prije svega to što problem vlasti i političari problem ne prepoznaju.

    Kao drugo, kriminalcima je olakšano neovlašćeno prebacivanje velikih količina novca u inostranstvo ili njegovo ubacivanje u ekonomske tokove preko trgovaca komercijalnom robom, onih koji se bave umjetninama ili agenata za prodaju nekretnina.

    Na trećem mjestu je “anonimnost”, pa tako Trautfeter objašnjava da “iako već 20 godina postoji propis da banke moraju da znaju ko su im klijenti, to ipak nije tako u praksi”.

    Četvrta tačka su “veoma mali istražni kapaciteti” u Njemačkoj pri čemu nedostaje, kako se navodi, specijalizovana finansijska policija.

    “Država više ne može da se oslanja samo na napore finansijskih institucija koje su dužne da prijave slučaj ako sumnjaju”, kaže Trautfeter i dodaje da “ona mora bolje da ih podrži, da podigne sveste i poveća kontrolu, ali i da na odgovarajući način sankcioniše kršenja zakona”.

  • Tokio pred vanrednim stanjem: Šta će biti sa Olimpijadom?

    Tokio pred vanrednim stanjem: Šta će biti sa Olimpijadom?

    Predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta /MOK/ Tomas Bah doputovao je danas u Tokio, u vrijeme kada se očekuje proglašavanje novog vanrednog stanja u Tokiju i zabrane prisustva navijača na Olimpijskim igrama zbog širenja virusa korona.

    Bah je izbjegao kamere na aerodromu “Haneda” i otišao u sjedište MOK-a u Tokiju, koje je smješteno u hotelu sa pet zvjezdica u centru grada. Očekuje se da će ostati u samoizolaciji naredna tri dana, prenio je AP.

    Bah je stigao samo dvije sedmice prije početka odgođenih Olimpijskih igara. MOK i organizatri pokušavaju da osiguraju održavanje takmičenja tokom pandemije uprkos protivljenju japanske javnosti i zdravstvene zajednice.

    Vladini zvaničnici predložili su plan o proglašavanju vanrednog stanja u Tokiju od ponedjeljka do 22. avgusta. Olimpijske igre počinju 23. jula i zatvaraju se 8. avgusta.

    Glavni fokus je na zahtjevu da se zatvore kafići, restorani i karaoke barovi koji služe alkohol. Očekuje se da će stanovnici Tokija dobiti naređenje da ostanu kod kuće i prate takmičenje na televiziji.

  • EU predlaže Rusiji razgovore o zajedničkom odobravanju vakcina

    EU predlaže Rusiji razgovore o zajedničkom odobravanju vakcina

    Evropska unija predložila je Rusiji da započnu razgovore o potencijalnom zajedničkom odobravanju upotrebe vakcina protiv kovida 19, objavio je TASS, pozivajući se na izjavu iz diplomatske misije EU u Moskvi.
    Rusija nije odobrila upotrebu bilo koje strane vakcine protiv virusa korona.

    U Rusiji su do sada proizvedene četiri vakcine protiv kovida 19, a nijedna od njih nije dobila dozvolu za upotrebu u EU.

  • Elon MUsk “zapalio” društvene mreže: Tesla je rođen u Hrvatskoj, roditelji su mu bili Srbi

    Elon MUsk “zapalio” društvene mreže: Tesla je rođen u Hrvatskoj, roditelji su mu bili Srbi

    Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Ilon Mask je izazvao raspravu o tome koje je nacionalnosti bio naučnik Nikola Tesla.

    Mask, koji je na čelu kompanije Tesla, je na Tviteru komentarisao vijest o tome da je porasla prodaja automobila Tesla u Hrvatskoj.

    – Nikola Tesla je rođen u Hrvatskoj (roditelji su mu bili Srbi)- napisao je i onda izazvao brojne reakcije korisnika društvenih mreža.

    Većina reakcija je podrazumijevala raspravu o tome koje je nacionalnosti bio Tesla – Hrvat ili Srbin. Dok je većina brojala njegova krvna zrnca, pojedini su ukazivali na to da je to nebitno i da je najbitniji njegov nemjerljiv doprinos razvoju čovječanstva, prenosi Klix.

    – Tesla je bio vizionar kojeg su ismijavali. Ekscentričan ili ne, bio je mnogo više od genija koji se ne može u potpunosti shvatiti- jedan je od rijetkih komentara koji se nije odnosio na to koje je nacionalnosti bio Tesla.

  • Rusija spriječila rezoluciju o genocidu

    Rusija spriječila rezoluciju o genocidu

    Rusija je na današnji dan 2015. godine blokirala usvajanje britanske rezolucije u Savjetu bezbjednosti UN, kojom bi Srbi, kao jedini narod nakon Drugog svjetskog rata, bili optuženi za navodni genocid zbog dešavanja u Srebrenici.

    Rezoluciju je predložila Velika Britanija.

    Kao jedna od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti, Rusija je uložila veto i time onemogućila usvajanje dokumenta.

    Ruski ambasador Vitalij Čurkin rekao je uoči glasanja da bi usvajanje ove rezolucije bilo kontraproduktivno.​

    ​”Britanski nacrt nije konstruktivan i izaziva sukobe, optužuje samo jedan narod. Takav pristup je politički motivisan, nije legitiman i ne služi napretku u BiH”, poručio je tada Čurkin.

    Tadašnji ruski ambasador je naveo da je uloga Savjeta bezbjednosti da se ojačaju temelji mirovnih misija, te pojasnio da je na istoričarima i sudovima da analiziraju ono što je prouzrokovalo krizu u Jugoslaviji.

    Čurkin je naveo da pravda mora pobijediti i da svi zločinci, bez obzira na etničko porijeklo, moraju biti kažnjeni.

  • Stari kontinent sve stariji

    Stari kontinent sve stariji

    Dvadeset odsto stanovništva EU starije je od 65 godina, a predviđa se da će do 2070. u toj starosnoj grupi biti 30 odsto stanovništva.

    U izvještaju “Starenje Starog kontinenta – mogućnosti i izazovi povezani s politikom starenja poslije 2020”, koji je usvojio Evropski parlament,

    predviđa se da će udio građana starijih od 80 godina do 2070. dostići 13 odsto.

    Vrednovanje starijih osoba i borba protiv njihove diskriminacije moguće je samo s politikama koje se zasnivaju na međugeneracijskoj solidarnosti, navodi se u izvještaju.

    Broj osoba kojima bi na području EU mogla biti potrebna dugotrajna socijalna zaštita mogao bi biti povećan sa 19,5 miliona iz 2016. na 23,6 miliona 2030. te na 30,5 miliona 2050. godine.

    Članice EU trebalo bi podsticati da bolje iskoriste fondove, kao što su Evropski socijalni fond plus i Evropski fond za regionalni razvoj, kako bi infrastrukturu i javne prostore prilagodili potrebama starijih osoba.

    Pandemija virusa korona dodatno je povećala vidljivost problema koji iziskuju posebnu pažnju te ukazala na potrebu da se u aktivnosti EU uključi posebna strategija za starije osobe, objavljeno je na službenoj internet stranici EU.

    Takve mjere uključivale bi otvaranje centara za dnevnu socijalnu pomoć u blizini škola i vrtića kako bi se pomoglo izgradnji međugeneracijskih veza i spriječila usamljenost.

  • U Grčkoj na snazi nove mjere, raste broj zaraženih

    U Grčkoj na snazi nove mjere, raste broj zaraženih

  • Britanci se bore s najvećim nedostatkom radne snage od 1997. godine

    Britanci se bore s najvećim nedostatkom radne snage od 1997. godine

    Britanski poslodavci bore se s najvećim nedostatkom radnika od kasnih ‘90-ih, a usljed žurbe za ponovnim otvaranjem nakon lockdowna i naglog pada broja stranih radnika zbog koronavirusa i Brexita.

    Proglašavajući uzbunu zbog rizika za ekonomski oporavak od akutnog nedostatka radne snage, Konfederacija za zapošljavanje (REC) i knjigovodstvena firma KPMG istakli su da se broj raspoloživih radnika u junu smanjio najbrže od 1997. godine.

    Firme za zapošljavanje prijavljuju probleme u zapošljavanju u nekoliko sektora privrede, kao što su transport i logistika, ugostiteljstvo, proizvodnja i građevinarstvo.

    Pored problema sa regrutovanjem kuhara, radnika u kuhinji, spremača i skladišnog osoblja zabilježenih u prethodnim mjesecima, problemi za poslodavce šire se u tipično više plaćene sektore kao što su finansije, IT, računovodstvo i inženjering.

    “Sada više nego ikad potrebne su nam akcije preduzeća i vlade kako bi se preusmjeravali i usavršavali radnici, jer sve veći jaz u radnoj snazi može usporiti ekonomski oporavak Velike Britanije”, rekla je Claire Warnes, voditeljica obrazovanja, vještina i produktivnost u KPMG UK.

    Poslodavci se suočavaju i sa dodatnim komplikacijama jer sve manje radnika iz EU putuje u Britaniju zbog granične kontrole zbog Covid-19 i vladinih pravila o imigraciji nakon Brexita.

    Prema istraživanju REC-a i KPMG-a, na više od 400 regrutnih firmi, nagli rast potražnje za zapošljavanjem doveo je do nezapamćenog pada dostupnosti kandidata u junu. Regruteri su primijetili da su povećani broj zapošljavanja, Brexit, te nesigurnost vezana za pandemiju uticali na broj dostupnih tražilaca posla.

    Skoro 9 miliona radnika otpušteno je tokom prvog vala pandemije, s oko 5 miliona u valu u januaru ove godine. Nezaposlenost u Velikoj Britaniji opala je posljednjih mjeseci, jer su firme dosta zapošljavale, i pala je na 4,7 posto, odnosno oko 1,6 miliona ljudi.

    Engleska banka predviđa da će nezaposlenost porasti na 5,5 posto. Međutim, ovo je znatno ispod očekivanja prošle godine da će Covid-19 dovesti do gubitka posla najbržom stopom od 1980-ih, što bi dovelo do 12 posto nezaposlenosti.

    U znak rastućeg pritiska na kompanije, istraživanja britanskih privrednih komora pokazala su da je 70 posto onih koji su pokušali zaposliti radnike u tri mjeseca do juna imalo poteškoća da to učini.

    Prema anketi provedenoj na 5.700 kompanija, 52 posto njih je reklo da je pokušalo zaposliti radnike tokom tri mjeseca do juna. Sektori s najvećim problemima u zapošljavanju radnika bili su građevinarstvo, hoteli i ugostiteljstvo te proizvodnja.

    Jane Gratton, šefica politike za ljudska prava u BCC-u, rekla je da je dio problema za poslodavce taj što je nestašica vještina koja je postojala u Britaniji prije pandemije postala očita još jednom kad se ekonomija ponovo otvorila.

    “Ohrabrujući rast otvaranja novih radnih mjesta u proizvodnom i uslužnom sektoru sputavaju poteškoće u zapošljavanju na svim nivoima, ugrožavajući rast i produktivnost”, rekla je.

    Procjenjuje se da je 1,3 miliona radnika koji nisu iz Velike Britanije napustilo zemlju tokom pandemije. Poslovni čelnici rekli su da bi ublažavanje pravila o imigraciji nakon Brexita moglo pomoći u rješavanju nestašica, ali su također pozvali na dalje ulaganje vlade u vještine i obuku kako bi se povećao broj domaćih kandidata. Stručnjaci za zapošljavanje vjeruju da se ljude odbija od rada u određenim sektorima koji su posljednjih godina stekli reputaciju zbog niskih plata i loših uslova, te da zabrinutost zbog nastavka širenja Covid-19 također ima uticaja.