Kategorija: Svijet

  • Stanje katastrofe u Bavarskoj: Nevrijeme napravilo velike probleme

    Stanje katastrofe u Bavarskoj: Nevrijeme napravilo velike probleme

    Lokalne vlasti okruga Hof u Bavarskoj proglasile su stanje katastrofe zbog sinoćnje velike oluje praćene grmljavinom i jakom kišom.

    Njemački Crveni krst je saopštio da službe za hitne intervencije nisu mogle da odgovore na sve pozive jer je veliki broj ljudi tražio pomoć.

    U saopštenju se naglašava da će spasioci doći, ali da je moguće da će biti čekanja.

    Lokalna policija potvrdila je stanje katastrofe, ali napominje da su za sada najveći problemi poplavljeni putevi i podrumi. Jedan auto-put je potpuno zatvoren zbog obilne kiše, prenijela je agencija DPA.

    Pojedini stanovnici Hofa morali su da privremeno napuste svoje domove.

    Policija je saopštila da do sada nije bilo žrtava.

  • SAD upozorava kompanije koje posluju u kineskoj provinciji Xinjiang

    SAD upozorava kompanije koje posluju u kineskoj provinciji Xinjiang

    Sjedinjene Američke Države izdale su oštro novo upozorenje kompanijama o poslovanju u kineskoj provinciji Xinjiang.

    Američkim firmama koje još uvijek imaju lanac opskrbe i investicione veze u ovoj regiji rečeno je da “bi mogli rizikovati kršenje američkog zakona”.

    Washington je citirao dokaze o genocidu i drugim kršenjima ljudskih prava u Xinjiangu, a Kina je negirala ranije navode da je ujgursko stanovništvo u regiji bilo podvrgnuto kršenju ljudskih prava.

    Poslovno savjetovanje o lancu opskrbe Xinjiang zajednički su objavili State Department, Treasury, Commerce, Homeland Security, Labor i Ured američkog trgovinskog predstavnika.

    “Preduzeća i pojedinci koji ne izlaze iz lanaca opskrbe, pothvata i/ili investicija povezanih sa Xinjiangom mogli bi se suočiti sa rizikom od kršenja američkog zakona”, stoji u ažuriranom savjetodavnom listu, koje je prvi put objavljen u julu prošle godine.

    U izjavi za novinare, državni sekretar Antony Blinken rekao je da se u dokumentu napominje da kineska “vlada u Xinjiangu vrši genocid i zločine protiv čovječnosti”.

    Najava dolazi kada zapadne vlade zaoštravaju svoj stav prema kompanijama koje posluju u sjeverozapadnoj regiji Kine.

    U petak je administracija Bidena dodala 14 kineskih firmi i drugih entiteta na svoju ekonomsku crnu listu zbog navodnih kršenja ljudskih prava i nadzora u Xinjiangu. Ranije ovog mjeseca, francuske vlasti otvorile su istragu za “zločin protiv čovječnosti” u četiri modne marke.

    Uniqlo, vlasnik Zare Inditex i francuska tekstilna firma SMCP negiraju tvrdnje, dok je Skechers odbio komentirati.

    Ovaj potez uslijedio je nakon žalbi Evropskog ujgurskog instituta i drugih grupa pod pritiskom da trgovci profitiraju korištenjem prisilnog rada.

    Regija Xinjiang proizvodi 85 posto kineskog pamuka i čini oko petine globalnih zaliha.

    Ujguri su zatočeni u logorima u kojima su se pojavili navodi o mučenju, prisilnom radu i seksualnom zlostavljanju. Kina je porekla ove tvrdnje rekavši da su kampovi objekti za “preodgoj” čiji je cilj Ujgure izvući iz siromaštva.

  • Francuska kaznila Google sa skoro 600 miliona dolara

    Francuska kaznila Google sa skoro 600 miliona dolara

    Francuska je kaznila kompaniju Google sa skoro 600 miliona dolara te joj je dala dva mjeseca da izdavačima plati njihov sadržaj. U suprotnom, američki tehnološki div će ponovo biti kažnjen.

    Antitrust institucija je danas saopćila da je Google zanemario nekoliko zabrana koje se odnose na pregovore tehnoloških kompanija s francuskim medijskim firmama. Žalba kompanije nije prihvaćena i nakon toga je kažnjena sa 592 miliona dolara.

    Ako u sljedeća dva mjeseca izdavačima ne plati za objavljivanje njihovog sadržaja, prijeti joj dodatna kazna od 1,1 milion dolara po danu.

    “Kada regulator nametne obaveze za jednu kompaniju, mora ih se pažljivo pridržavati, i u duhu i u slovu. U ovom slučaju, nažalost, to nije bio slučaj”, izjavila je čelnica francuske antitrust agencije Isabelle de Silva.

    Google se tereti da se nije “ponašao u dobroj vjeri” te da je u pregovorima s medijskim kompanijama izdavačima odbio voditi konkretnu raspravu o plaćanju za objavljivanje vijesti na internetu, obrazložila je de Silva. Iz korporacije su poručili da su “veoma razočarani” zbog odluke.

    “Djelovali smo u dobroj vjeri kroz cijeli ovaj proces. Sankcijom se ignoriše naš napor da postignemo dogovor i stvarnost kako mediji funkcionišu na našoj platformi”, izjavio je glasnogovornik Googlea.

    Tvrde da imaju sporazum s Alliance de la Prese d'Information Generale (APIG), a koji predstavlja francuske medijske kompanije. Uvjeravaju i da imaju sporazum s nekim od vodećih medija kao što su listovi Le Monde i Le Figaro.

    Evropska unija je 2019. revidirala zakone u autorskim pravima, a time je kompanije poput Googlea i YouTubea učinila odgovornim za kršenje ljudskih prava, a koje su počinili njihovi korisnici. Novim pravilima se traži da internetski pretraživači i društvene mreže prihode dijele s izdavačima, ako prikazuju njihov sadržaj.

    Iz Googlea su prošle godine saopćili da će u naredne tri godine izdavačima platiti više od milijardu dolara, i to kroz novi program za licenciranje vijesti kako bi se pomoglo redakcijama koje gube novac plaćajući za reklamiranje na društvenim mrežama, piše CNN.

  • Erdogan: Turskoj važno da Ujguri žive kao ravnopravni građani, ali poštujemo kineski suverenitet

    Erdogan: Turskoj važno da Ujguri žive kao ravnopravni građani, ali poštujemo kineski suverenitet

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je poručio kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da je Turskoj važno da Ujguri žive kao “ravnopravni građani Kine”, ali da poštuje kineski suverenitet.

    To je kazao u današnjem telefonskom razgovoru, a tokom kojeg su dva državna čelnika razmijenili mišljenja o bilateralnim i regionalnim pitanjima, saopćili su iz Erdoganovog ureda.

    Prema navodima Ujedinjenih nacija (UN) i organizacija za ljudska prava, više od milion Ujgura i drugih muslimanskih manjina su posljednjih godina prisilno odvođeni u kampove koji se nalaze u zapadnoj kineskoj provinciji Xinjiang.

    Kineska vlast je prvobitno negirala da postoje bilo kakvi kampovi, a onda je istakla da postoje centri koji se koriste za suzbijanje ekstremizma. Odbacila je sve navode o nasilju.

    “Erdogan je naglasio da je Turskoj važno da Ujguri žive u prosperitetu i miru kao ravnopravni građani Kine. Potcrtao je da Kina poštuje kineski suverenitet i teritorijalni integritet”, navedeno je u zvaničnom saopćenju.

    Turski predsjednik je ocijenio da postoje veliki potencijali za osnaživanje trgovačkih i diplomatskih odnosa između ove dvije države. Teme njihovog razgovora bili su i energetika, transport i zdravstvo.

    Skoro 40.000 Ujgura koji žive u Turskoj su kritikovali pristup Ankare pitanju statusa ove etničke zajednice u najmnogoljudnijoj državi svijeta. To se desilo prošle godine nakon što su ove dvije države postigle sporazum o ekstradiciji. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je u martu ove godine izjavio da je ovaj sporazum sličan onom koji postoji s drugim zemljama te je demantovao da će se njime Ujguri primorati na povratak u Kinu.

    Tokom martovske posjete kineskog ministra vanjskih poslova Wanga Yijaa Ankari, nekoliko stotina Ujgura je protestovalo u Turskoj. Vlast ove zemlje poriče navode opozicije da zanemaruje prava Ujgura zbog interesa koje ima u odnosima s Kinom.

    Turska je u aprilu pozvala kineskog ambasadora na razgovor, a nakon što je rekao da ima pravo odgovoriti opozicionarima na kritike o kineskom odnosu prema Ujgurima, prenosi agencija Reuters.

  • Borrell: Prvo treba pokazati rezultate, onda ćemo razgovarati o kandidatskom statusu

    Napredak Bosne i Hercegovine u reformama je ograničen, kazao je danas u Birselu Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Njegova ocjena BiH na EU putu bila je drugačija od one bh. delegacije.

    Nakon sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU i BiH, on je izjavio kako je sada dobar trenutak jer su poduzeti neki koraci kao što su izbori u Mostaru, koji su dokazali da su reforme moguće kada postoji politička volja.
    “Napredak u reformama je ograničen. Danas potičemo vodstvo da pojača neophodne napore u preostalim mjesecima neizborne godine. Imaju dužnost da zemlju pokrenu u integraciju s EU, jer je to nešto što su riješile sve strane”, izjavio je.

    Dodao je da BiH trebaju reforme koje bi ukinule sve oblike nejednakosti i diskriminacije, uključujući i one na ustavnom nivou, što je neophodno.

    Evropska komisija je spremna da govori o kandidatskom statusu ako se ostvare rezultati u ostvarivanju ključnih prioriteta”, izjavio je on.


    Osim Borrella, na konferenciji je govorio i šef bh. delegacije predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, koji je imao drugačiji stav.

    “Mi smatramo da smo uradili dovoljan broj mjera, da nismo ‘najbolji učenik’ u procesu pridruživanja EU, ali sigurno smo uradili onoliko mjera koliko je moguće kvalifikovati kao uspješan proces i BiH dodijeliti kandidatski status”, izjavio je predsjedavajući Tegeltija.

  • Rusija poslala notu američkoj ambasadi u Moskvi

    Rusija poslala notu američkoj ambasadi u Moskvi

    • Rusko ministarstvo spoljnih poslova poslalo je notu američkoj ambasadi u Moskvi, nakon što je jedan od zaposlenih ambasade ukrao željeznički znak na željezničkoj stanici u ruskoj Tverskoj oblasti prošlog proljeća, izjavila je danas portparolka tog ruskog ministarstva Marija Zaharova.

    “Vratili su ga u SAD, jer bi u suprotnom morali da ukinu njegov imunitet pošto je postojala diplomatska nota ruskog ministarstva spoljnih poslova i zahtjev agencija za sprovođenje zakona. Ambasada SAD ima pravo da mu ukine imunitet i da ga izruče pred lokalni sud”, istakla je Zaharova, prenosi ruska agencija TASS.

    “Međutim, oni su postupili drugačije, što nije ništa novo u pogledu diplomatske prakse, jer oni to rade svakodnevno. Oni su ga samo poslali kući”, objasnila je Zaharova.

    Ona je ranije na svom kanalu na Telegramu napisala da je u proljeće 2021. godine službenik američke ambasade ukrao željeznički znak kod željezničke stanice Ostaškova u Tverskoj oblasti, ugrožavajući tako putnike koji prolaze kroz to područje

  • Brod “Ever Given” napokon napustio egipatske vode

    Brod “Ever Given” napokon napustio egipatske vode

    Brod za prijevoz kontejnera koji je u martu blokirao Sueski kanal napustio je egipatske vode jutros u 4 sata, rekao je izvor iz administracije Kanala.

    Brodu je dozvoljeno da isplovi nakon inspekcije u Port Saidu.

    Prema podacima kompanije za praćenje pomorskog saobraćaja “Marine Traffic”, brod “Ever Given” nalazi se u Sredozemnom moru, sjeverno od egipatske obale.

    “Ever Given” se nasukao u najjužnijem dijelu Kanala 23. marta po jakom vjetru.

    Administracija Sueskog kanala ga je zadržala prema sudskom naređenju, a vlasti su zatražile nadokandu od vlasnika broda iz Japana “Shoeija Kisena” i njegovog osiguranja.

    Administracija Kanala potpisala je sporazum o nagodbi sa vlasnikom i osiguravajućim kućama.

  • Američki zvaničnici saopštili da potpuno vakcinisanima protiv korone ne treba treća doza

    Američki zvaničnici saopštili da potpuno vakcinisanima protiv korone ne treba treća doza

    Američki zdravstveni zvaničnici saopštili su nakon sastanka s proizvođačem vakcina “Pfizer” da Amerikancima koji su potpuno vakcinisani protiv koronavirusa nije potrebna treća doza.

    “Pfizer” je prošle sedmice objavio da planira zatražiti od američkih regulatora odobrenje za dodatnu dozu vakcine, na osnovu dokaza o povećanom riziku od infekcije šest mjeseci nakon imunizacije i širenja delta varijante virusa.

    Zvaničnici Odjeljenja za zdravlje i usluge (HHS) imali su sastanak s predstavnicima “Pfizera” o najnovijim preliminarnim podacima o vakcinama i nastavit će u budućnosti diskusiju o tome kada i da li je potrebna nova doza za pojačavanje imuniteta, rekao je glasnogovornik ove službe.

    “Pfizer” je saopćio da planira objaviti jasnije podatke u nekom od stručnih žurnala.

    Iz kompanije je rečeno da “Pfizer” i administracija SAD-a dijele osjećaj urgentnosti da se ostane ispred virusa i da postoji dogovor da naučni podaci diktiraju sljedeće korake u striktnom regulatornom procesu.

    Širenje delta varijante, koja je prvi put detektovana u Indiji, pojačalo je strah u vezi s tim da li vakcine pružaju dovoljno zaštite i od ovog soja.

  • Stejt department saopštio: U toku su razgovori

    Stejt department saopštio: U toku su razgovori

    Razgovori između SAD i Turske o bezbednosnoj saradnji u Avganistanu su u toku, izjavio je portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs.


    Razgovori su usledili nakon što je Ankara ponudila da upravlja i čuva aerodrom u Kabulu posle povlačenja američkih snaga.

    Prajs je odbio da iznese detalje o tome kako bi taj aranžman trebalo da funkcioniše, preneo je Rojters.

    “Svakako pozdravljamo konstruktivnu ulogu Turske kada je u pitanju povlačenje i šira bezbednosna situacija u Avganistanu”, rekao je Prajs i dodao da dve zemlje još uvek razgovaraju o široj bezbednosnoj saradnji u Avganistanu.

  • Ratno stanje na ulicama Južne Afrike, ubijena beba

    Ratno stanje na ulicama Južne Afrike, ubijena beba

    Južnoafrička Republika rasporedila je danas vojsku na ulice kako bi ugušila nasilne proteste koji su izbili zbog zatvaranja bivšeg predsjednika Džejkoba Zume koji pred Vrhovnim sudom osporava optužbe.

    Nakon višednevnih sporadičnih nereda u kojima je život izgubilo najmanje sedmoro ljudi, policija je saopštila da se izgredi intenziviraju i potvrdila da je uhapšeno ukupno 219 osoba, prenosi Rojters.

    Među žrtvama je šestomjesečna beba, koju je zalutali metak pogodio u glavu, kao i muškarac koji je iskrvario od rana zadobijenih nožem, prenio je Njuz 24.

    U klinikama, javljaju lokalni mediji, vlada haos pošto demonstranti neprestano pokušavaju da upadnu u prostorije u kojima se nalaze povrijeđeni.

    Dim iz zapaljenih zgrada dizao se u vazduh dok je roba iz opustošenih prodavnica razbacana pored puta u Pietermaricburgu u Zuminoj rodnoj provinciji KvaZulu-Natal, ali incidenti su se proširili i na Johanesburg.

    Televizijski kanal NCA je prikazao današnji snimak požara na krovu tržnog centra u Pitermaricburgu u istočnom dijelu Južne Afrike, gdje će se Zuma pojaviti pred sudom.

    Neredi su počeli prošle srijede, neposredno nakon hapšenja Zume, koji je osuđen na zatvorsku kaznu od 15 mjeseci, jer je odbio sudsku naredbu da pruži dokaze u istrazi o korupciji na visokom nivou tokom njegovog devetogodišnjeg mandata koji je trajao do 2018. godine, prenio je ranije Rojters.