VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • U Singapuru otvorena plutajuća solarna farma sa 122.000 panela

    U Singapuru otvorena plutajuća solarna farma sa 122.000 panela

    U Singapuru je otvorena jedna od najvećih plutajućih solarnih farmi.

    Plutajuću farmu je zvanično otvorila kompanija Sembcorp Industries i singapurska Nacionalna agencija za vodu PUB, a ona se sastoji od 122.000 solarnih panela koji se prostiru površinom od 45 hektara.

    Solarna farma je razvijena s ciljem učetverostučenja mogućnosti solarne energije do 2025. godine, a kako bi se Singapur još efikasnije borio protiv globalne klimatske krize.

    Singapur je otočka država koja je više nego dvostruko manja od Lodona te nema potrebne kopnene resurse za velike solarne farme. Zbog toga je rješenje potražila na vodi.

    Iako je relativno mali, Singapur je značajan finansijski centar te je jedan od najvećih proizvođača CO2 po glavi stanovnika. Sembcorp Industries navodi da će električna energija proizvedena uz pomoć solarnih farmi biti dovoljna da zadovolji potrebe pet lokalnih postrojenja za tretiranje vode. To će biti jednako uklanjanju 7.000 automobila s cesta, a godišnja emisija CO2 će se smanjiti za oko 32 kilotone.

    Izgradnja plutajuće solarne farme počela je u augustu 2020. godine. Singapur će nastaviti iskorištavati svoje vodene puteve i obalu kako bi gradio solarne farme i ispunjavao svoje klimatske ciljeve.

  • “Pluća svijeta” više ne dišu

    “Pluća svijeta” više ne dišu

    Amazonska prašuma, “pluća svijeta”, sada emituje više ugljen dioksida nego što je u stanju da ga apsorbuje, po prvi put su službeno objavili naučnici.

    Prema najnovijoj studiji, emisije ugljendioksida iznose milijardu tona godišnje. Većinu tih emisija prouzrokovali su požari, koji su uglavnom izazvali ljudi krčeći šume kako bi stvorili pašnjake. Ali, istraživanje sada pokazuje i da bi čak i bez direktnih intervencija ljudi, zbog izrazito visokih temperatura i učestalih suša, emitovanje ugljendioksida i dalje raslo.

    Ovo otkriće posebno je zabrinjavajuće jer se do sada smatralo da je Amazonska prašuma zaslužna za polovinu cjelokupne apsorpcije ugljenika na Zemlji, te da usporava stopu globalnog zagrijavanja. Sada, pak, naučnici upozoravaju da se Amazonija polako pretvara u izvor CO2, prenosi Jutarnji list.

    Za ovo istraživanje korišćeni su mali avioni koji su tokom posljednje decenije mjerili količinu CO2 do 4.500 metara iznad šume. Prethodne studije koje su ukazivale na to da Amazonska prašuma postaje izvor CO2, temeljile su se na satelitskim snimcima, ali tako prikupljeni podaci bili su manjkavi, ponajprije zbog smetnji koje su uzrokovali oblaci i visoko rastinje prašuma.

  • Raste broj nastradalih u Njemačkoj, ljudi od nabujale vode bježe na krov

    Raste broj nastradalih u Njemačkoj, ljudi od nabujale vode bježe na krov

    Broj nastradalih u poplavama u Njemačkoj popeo se na šest, a pedesetak osoba vode se kao nestale, prenose njemački mediji.

    Srušeno je najmanje šest stambenih objekata na zapadu Njemačke.

    “Vatrogasci i spasioci upućeni su na brojna mjesta. Još uvijek nemamo tačnu sliku situacije jer su spasilačke akcije u toku”, rekao je portparol policije.

    Rijeka Ar koja se uliva u Rajnu izlila se iz korita i potopila više kuća. Brojni žitelji popeli su se na krov svoji kuća bježeći od nadošle vode.

    Dva vatrogasca nastradala su u regionu Zauer sjeveroistočno od Bona noćas, prenosi Bild.

    Premijer Sjeverne Rajne i Vestfalije Armin Lašet posjetiće danas Hagen gde će razgovarati sa kriznim štabom i gradonačelnikom.

    Oglasila se i premijerka Sjeverne Rajne i Falačke Malu Drejer koja je zahvalila svima koji su angažovani na spasavanju ugroženih.

    Željeznički, drumski i riječni saobraćaj je u prekidu.

  • EU cijeli Balkan drži na leru

    EU cijeli Balkan drži na leru

    Posljednje poruke zvaničnika iz Brisela o evropskom putu BiH, odnosno napretku ka prvoj stepenici poznatijoj kao kandidatski status, ne ulivaju nadu da će se obistiniti ranije najave da bi mogli do tog cilja stići do kraja ove godine, ali jačaju sumnje da, generalno, cijeli zapadni Balkan još nije stasao za evropsku porodicu.

    BiH je u maju 2019. godine dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije o ranije podnesenom zahtjevu za članstvo u EU te joj je isporučen spisak sa 14 prioriteta, odnosno reformi na mnogim poljima koje mora da sprovede u djelo da bi dobila status kandidata. Međutim, posljednjih mjeseci vrlo često se moglo čuti, i od pojedinaca iz Brisela, da je fokus na tri zakona i da domaći lideri moraju potvrditi da su istinski opredijeljeni za napredak s ciljem dobijanja statusa kandidata, odnosno punopravnog članstva.

    Na četvrtom sastanku Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje BiH i EU, u utorak, u Briselu, potpredsjednik Evropske komisije Josep Borel podvukao je da je BiH sprovela izbore u Mostaru, ali generalno postigla ograničen napredak te da mora ispuniti svih 14 prioriteta. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH, koji je predvodio domaću delegaciju, tražio je, sa druge stane, da EU vidi napore BiH, da je urađeno onoliko mjera koje je moguće kvalifikovati kao uspješan proces te da se može dodijeliti kandidatski status. Tegeltija juče nije htio da govori o posjeti Briselu, a za “Glas” je poručio da će se o svemu oglasiti u idućim danima.

    Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije u Parlamentu BiH Lazar Prodanović (SNSD) istakao je za “Glas Srpske” da je veoma teško ispuniti svih 14 uslova, ne samo u ovoj godini nego i na duže staze.

    • Bilo bi korektno ako bi ispunili zahtjeve koji se tiču izmjena Zakona o javnim nabavkama, sukobu interesa te Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, dati nam vjetar u leđa da dobijemo status kandidata, a da na ostalim pitanjima radimo u narednim fazama koje prethode pristupanju. Vidjećemo šta će biti – rekao je Prodanović.

    Smatra da je moguće kroz otvaranje poglavlja sa EU popravljati stvari, ali dodaje da odavno nije bilo ovakve letargije prema zapadnom Balkanu. Njegov kolega iz Komisije Saša Magazinović (SDP BiH) smatra da domaći zvaničnici pokušavaju da određene male stvari koje su urađene predstave kao veliki uspjeh, ali da to “ne pije vode” u zvaničnom Briselu.

    • To je taj začarani krug u kojem se vrtimo, s tim da moramo znati da EU diktira pravila i da im pokušaji spinova iz BiH ništa ne znače – rekao je Magazinović, koji, takođe, smatra da je ljestvica uslova previše visoko postavljena za BiH i njen prvi korak, u odnosu na ostale koje su išli istim putem. Dodao je da ne može da se sjeti da je toliko, koliko se traži od BiH, trebalo da ispune drugi da bi dobili status kandidata.
    • Sa ili bez kandidatskog statusa, međutim, to su stvari koje mi moramo da ispunimo i da nam to bude alat da sredimo stanje u svom dvorištu, tako bismo bili daleko bolji i efikasniji, a ne samo da ispunjavamo uslove Brisela i makar nikada ne postali članica. Često se šalje poruka ovom regionu da i nismo dobrodošli. Sjeverna Makedonija je čak promijenila i svoje ime i opet nisu dobili što je trebalo. To je i više nego jasna poruka zapadnom Balkanu da nema konsenzusa o pristupanju EU – ocijenio je Magazinović za “Glas Srpske”.

    Region

    Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija imaju službeni status država kandidata. Crna Gora i Srbija su otvorile pristupne pregovore i poglavlja. Albanija je 2014. dobila kandidatski status, ali još nije otvorila pregovore. Slična sudbina prati i Sjevernu Makedoniju, jer iako je ispunila uslove, među kojima su neki bili ozbiljni, kao što je promjena imena, nije dobila zeleno svjetlo za pretpristupne pregovore.

  • EU klimatskim planom ulazi u novu epohu, u najavi revolucionarna promjena načina života

    EU klimatskim planom ulazi u novu epohu, u najavi revolucionarna promjena načina života

    Evropska unija je predstavila klimatski plan kojim će pokušati ublažiti globalno zagrijavanje. Ako se provede, desit će se revolucionarne promjene u mnogim sektorima.

    Države su se obavezale da će do 2050. godine biti karbonski neutralne, a da će do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na emisiju iz devedesetih godina.
    U Evropskoj komisiji su obrazložili kako će pokušati ostvariti ove ciljeve.

    “Ekonomija zasnovana na fosilnim gorivima je dosegla svoj vrhunac. Sljedećim generacijama želimo ostaviti zdravu planetu, dobre poslove i razvoj koji neće biti na štetu prirode”, saopćila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

    Koja promjena će biti najznačajnija

    Glavna promjena će se desiti u načinu trgovanja emisijama ugljika, što znači da preduzeća trguju dozvoljenim količinama emisije ugljika. Pri tome emisija ne smije biti iznad one koja je limitirana.

    Aviosaobraćaj više neće biti oslobođen besplatne emisije, a prvi put će emisiju morati plaćati kompanije koje se bave brodskim prijevozom. Novi sistem trgovanja emisijama ugljika će se odnositi i na kompanije koje se bave distribucijom goriva potrebnog za izgradnju saobraćajnica i građevina.


    Klimatski plan se najviše odnosi na automobilsku industriju. Najznačajnija promjena će biti zabrana za automobile s unutrašnjim sagorijevanjem, i dizelske i benzinske, do 2035. EU zvaničnik, koji nije želio da njegov identitet bude objavljen, je naglasio da će do navedenog perioda svi novi automobili morati biti oni koji ne uzrokuju zagađenje okoliša.

    S obzirom na to, određeno je gdje će se morati nalaziti punionice električnih automobila na najznačajnijim autoputevima. One će se morati nalaziti na svakih 60 kilometara za električne automobile i svakih 150 kilometara za hidrogenska vozila.

    Cilj unije je da do 2030. zadovolji 40 posto energetskih potreba korištenjem obnovljivih izvora energije.

    Porez za okoliš

    Bit će uvedeno i ono što se zove porez za okoliš. Njegova svrha jeste da se obeshrabri uvoz robe proizvedene u trećim državama, nečlanicama EU, a gdje su manje stroga pravila o emisijama štetnih gasova. Firme koje budu uvozile takvu robu morat će platiti više poreza.

    Sjedinjene Američke Države su zabrinute zbog poreza na ugljik. Američki izaslanik za klimu John Kerry je u martu ove godine za list Financial Times rekao da ovaj porez može imati ozbiljne posljedice po ekonomiju i trgovinu. Smatra da bi on trebao biti posljednje sredstvo protiv klimatskih promjena.

    Spomenuti EU zvaničnik uvjerava da će porez plaćati samo kompanije, a ne države iz kojih se uvozi. Ovaj novi namet će se naplaćivati onima koji se bave proizvodnjom cementa, željeza, aluminija i koji koriste gnojiva u proizvodnji električne energije. Nakon toga je zamišljeno da se ovaj porez naplaćuje i u nekim drugim sektorima.

    Najavljeno je da će se dodatno regulirati oporezivanje električne energije, motornih goriva i grijanja. Ova vrsta oporezivanja postoji od 2003., ali će se sada biti uvedena nova pravila. Ocijenjeno je da postojeća ograničenja za zagađenje okoliša više nisu dovoljna.

    S obzirom na prethodno navedeno, izgledno je da će aviokompanije morati više plaćati za gorivo, a te bi troškove mogli prenijeti na putnike. Također, vjerovatno je da će domaćinstva više plaćati za grijanje domova.

    Energetska tranzicija koja će mnogo koštati

    U Evropskoj komisiji su svjesni da će ovo znatno koštati. Uvjerava se da će energetski siromašna domaćinstva biti izuzeta od oporezivanja goriva koja se koriste za grijanje, a da će države dobiti novac potreban za veliku energetsku tranziciju.

    Očekuju se teški pregovori kako bi se države dogovorile o konačnom sadržaju klimatskog plana. Poljska, Češka i Mađarska su posebno zabrinute jer strahuju da će tranzicija mnogo koštati.

    Za podsjetiti je da je energetska tranzicija, koju je prije tri godine najavio francuski predsjednik Emmanuel Macron, izazvala velike proteste širom zemlje. Njegov plan je podrazumijevao oporezivanje goriva, piše CNBC.

  • Putin i Lukašenko naredili ministrima da skuju plan protiv zapadnih sankcija

    Putin i Lukašenko naredili ministrima da skuju plan protiv zapadnih sankcija

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov bjeloruski kolega Aleksandar Lukašenko dali su zadatak kabinetima ministara svojih zemalja da izrade zajednički plan za suprotstavljanje zapadnim sankcijama, saopštila je danas šefica pres službe bjeloruskog predsjednika Natalija Eismont.

    Dvojica lidera održala su razgovore juče u Sankt Peterburgu, prenosi ruska agencija TASS.

    “Vlade su dobile zadatak da odobre i precizno razviju zajednički plan za suprotstavljanje sankcijama”, rekla je ona u intervjuu za TV kanal “Mir”.

    Prema riječima portparolke, predsjednici su se takođe dotakli teme uklanjanja preostalih prepreka u isporukama bjeloruskih proizvoda, uključujući i u sferi javnih nabavki.

  • Rusija i Kina predale nacrt rezolucije za ukidanje ovlašćenja visokog predstavnika

    Rusija i Kina predale nacrt rezolucije za ukidanje ovlašćenja visokog predstavnika

    Rusija i Kina podijelile su članicama Savjeta bezbjednosti UN nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    U kratkom nacrtu rezolucije, u koji je uvid imala agencija AP, navodi se da ovlaštenja koja su data visokom predstavniku na konferenciji za sprovođenje Dejtonskog sporazuma 1997. godine više nisu potrebna zbog napretka koje su postigle strane u BiH.

    U nacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.

    Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH 27. maja imenovali su Šmita za novog visokog predstavnika, a Rusija se nije saglasila sa ovom odlukom.

    Šmit bi trebalo da 1. avgusta preuzime funkciju nakon ostavke Valentina Incka koji je tu dužnost obavljao 12 godina.

  • Upozorenje Britancima: Ne prilazite Krimu, ako želite dobro mornarima

    Upozorenje Britancima: Ne prilazite Krimu, ako želite dobro mornarima

    Zamjenik sekretara ruskog Savjeta za bezbjednost Mihail Popov upozorio je danas Britaniju da sa svojim vojnim brodovima ponovo ne plovi u blizini Krima ukoliko želi dobro svojim mornarima.

    Upozorenje Popova uslijedilo je nakon incidenta prošlog mjeseca kada je britanski brod, kako London navodi, koristio međunarodno priznatu regulativu slobode navigacije u ukrajinskim teritorijalnim vodama nedaleko od Krima.

    Krim je prisajedinjen s Rusijom 2014. godine i Moskva tvrdi da su vode oko tog regiona ruske.

    Moskva je snažno protestovala zbog britanskog postupka i brod Obalske straže je ispalio hice upozorenja dok je i britanski ambasador u Moskvi pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova radi objašnjenja.

    Popov je u intervjuu za ruske medije naveo da je zbunjujuće ponašanje Britanije i kasnije reagovanje na incident.

    On je posebno kritikovao sugestije britanskog premijera Borisa Džonsona i šefa diplomatije Dominika Raba da bi incident mogao biti ponovljen.

    “Rusija će ubuduće omesti slične postupke na najoštriji način bez obzira na oprijedeljenost narušioca naše teritorije. Sugerišemo protivnicima da dobro razmisle da li je vrijedno organizovati slične provokacije ako su im poznati kapaciteti ruskih oružanih snaga”, naglasio je Popov.

    On je istakao da na brodovima neće biti članovi britanske administracije i da u tom kontekstu želi da postavi pitanje Džonsonu i Rabu, šta će reći porodicama mornara koji bi bili povrijeđeni u ime njihovih zamisli.

  • Inflacija u SAD-u uzrokovala najveći rast cijena od 2008. godine

    Inflacija u SAD-u uzrokovala najveći rast cijena od 2008. godine

    Vrijednost američkih dionica se smanjila nakon što je inflacija uzrokovala znatno veći porast cijena roba i usluga, nego što se to očekivalo tokom prošlog mjeseca. Riječ je o najvećem povećanju cijena u posljednjih 13 godina.

    Indeks potrošačkih cijena je prošli mjesec porastao za 0,9 posto, što je znatno više od procjene ekonomista koji su očekivali da će porast iznositi 0,5 posto. Ovo je najveći jednomjesečni rast cijena još od 2008. godine.

    Od početka godine cijene su porasle za 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu, dok su analitičari očekivali da će taj rast biti 4,9 posto.

    Mike Lowengart iz finansijske kompanije E Trade Financial smatra da je ključno pitanje koliko dugo će trajati inflacija. Upozorio je da će posebno biti nezgodno ako potraje više godina, piše poslovni list Business Insider.

  • Ko krene u Austriju bez maske i testa, prijeti mu kazna

    Ko krene u Austriju bez maske i testa, prijeti mu kazna

    U Austriji je stupila na snagu nova uredba Ministarstva zdravlja koja predviđa kazne za lica koja ulaze u zemlju, a nemaju potrebne maske i epidemiološka dokumenta.

    Prema novoj uredbi vlasti mogu kazniti osobu ako, prilikom ulaska u zemlju, nema “masku koja pokriva usta i nos”, ili nema masku zaštitnog nivoa FFP2 bez ventila.

    Takođe se kažnjava i ako lice koje želi da uđe u Austriju nema pri ruci potrebna epidemiološka dokumenta, odnosno sertifikat o vakcinaciji, sa vakcinama priznatim od strane Evropske agencije za lekove (EMA) ili Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), odnosno negativan test ili atest o preležanom Kovid19 koji nije stariji od šest meseci.

    Prema uredbi ko nema masku ili potrebnu dokumentaciju moraće da plati kaznu u visini od 90 evra.

    Ministarstvo je objasnilo da je uredba uvedena pošto dosadašnji zakonski okvir nije pružao mogućnost kažnjavanja.