Kategorija: Svijet

  • Vandali uništili vakcinacioni centar u Francuskoj

    Vandali uništili vakcinacioni centar u Francuskoj

    Na jedan vakcinacioni centar u Francuskoj izvršen je vandalski napad, uz poruke i simbole pokreta otpora iz Drugog svjetskog rata, a dobar dio objekta je uništen.
    Vandali su upali u gradsku skupštinu mesta Lans-en-Verkor gdje se nalazi vakcinacioni centar, u blizini Grenobla na jugoistoku Francuske u petak uveče, prenio je danas londonski “Indipendent.”

    Počinioci su odvrnuli vatrogasne cijevi, poplavili centar, i opustošili namještaj u kojem su bile igle, zavoji i ostala medicinska oprema.

    Na prozorima su ostavljeni grafiti, kao i na obližnjem turističkom centru.

    Pisalo je “vakcina = genocid” i “1940”, a nacrtan je i simbol francuskog otpora.

    Oblast Verkor je bila baza za otporaše tokom nacističke okupacije.

    Ministar zdravlja Olivije Veran je osudio napad.

    “Uništavanje vakcinacionog centra govori sve o pravim motivima počinilaca koji će biti krivično gonjeni”, rekao je.

  • Nekoliko njemačkih elektrana pogođeno poplavama, štete milionske

    Nekoliko njemačkih elektrana pogođeno poplavama, štete milionske

    Nekoliko elektrana kojima upravlja njemački proizvođač električne energije RWE pogođeno je jakom poplavoma štete su milionske, navodi kompanija.

    Proizvodnja električne energije u elektrani Weisweiler u blizini Eschweilera je u smanjenom obimu, saopštio je RWE.

    Otvoreni kop, koji postrojenju obezbjeđuje lignit, poplavljen je u četvrtak.

    Iako se situacija stabilizovala kako opadaju nivoi vode, još nije jasno kada bi se radovi u rudniku i proizvodnja električne energije mogli vratiti u puni kapacitet, navodi se u saopštenju, prenosi DPA.

    Elektrane RWE u regijama Eifel, Moselle, Saar i Ruhr takođe su zatvorene. U pogonu su bila samo dva postrojenja.

  • Kolaps zbog obilnih kiša u Mumbaiju, najmanje 15 mrtvih

    Kolaps zbog obilnih kiša u Mumbaiju, najmanje 15 mrtvih

    Najmanje 15 ljudi je izgubilo život nakon što se nekoliko kuća srušilo u dva predgrađa Mumbaija, zbog klizišta koja su pokrenule obilne padavine, saopštili su lokalni zvaničnici.

    Na video snimcima s lica mjesta koje je objavila lokalna TV vide se spasioci koji rukama kopaju zemlju pokušavajući da izvade tijela, prenosi Rojters.

    Vlasti upozoravaju da ispod ruševina po svemu sudeći ima još ljudi koji su zarobljeni i čekaju na pomoć spasilaca.

    Četvoro povrijeđenih prebačeno je u obližnju bolnicu, a u izvještajima lokalne televizije vide se pripadnici spasilačkih ekipa kako nose povrijeđene na improvizovanim nosilima.

    U jednom od naselja, u podnožju brežuljka, nekoliko trošnih kuća se srušilo, a nekoliko gradskih naselja je pod vodom zbog obilnih kiša koje ne prestaju u posljednjih 24 sata.

    U prekidu su i linije prigradskih vozova, zbog čega je život u finansijskoj prestonici Indije potpuno poremećen.

  • Kubanski predsjednik nakon masovnih protesta: Ono što svijet vidi je laž

    Kubanski predsjednik nakon masovnih protesta: Ono što svijet vidi je laž

    Nakon rijetkih masovnih protesta koji su se na Kubi zbili prošle nedjelje kubanske vlasti organizirale su u subotu na ulicama Havane i drugih gradova masovna okupljanja s hiljadama ljudi.

    “Neka dugo živi Kuba! Slobodna od miješanja i mržnje koja je protiv nje podignuta”, kazao je gomili okupljenih u glavnom gradu predsjednik Miguel Diaz-Canel.

    Ono što svijet vidi na Kubi ovoga trenutka je laž, ustvrdio je referirajući se na prosvjede.

    Na skupu je bio prisutan i Raul Castro, 90-ogodišnji brat umrlog revolucionarnog čelnika Fidela Castra. Diaz-Canel zamijenio je Raula Castra u aprilu, prvo na mjestu predsjednika, a potom i na čelu jedine priznate političke stranke, Komunističke stranke Kube.

    Mnogi sudionici okupljanja navodno su dovedeni u Havanu autobusima.

    Prošle nedjelje hiljade Kubanaca izišlo je na ulice u brojnim gradovima protestvujući za slobodu, a protiv ugnjetavanja i oskudice. Desetljećima takvih protesta nije bilo u ovoj karipskoj državi.

  • Fauci: Iskorjenjivanje malih boginja bilo bi nemoguće s trenutnim dezinformacijama

    Fauci: Iskorjenjivanje malih boginja bilo bi nemoguće s trenutnim dezinformacijama

    Savjetnik Bijele kuće za pandemiju koronavirusa Anthony Fauci kritikovao je medije zbog širenja lažnih informacija o vakcinama, rekavši da bi iskorjenjivanje malih boginja i dječje paralize bilo nemoguće s trenutnim dezinformacijama.

    Ugledni naučnik je govorio dan nakon kritika američkog predsjednika Joea Bidena upućenih Facebooku i drugim mrežama, u kojima ih je optužio za prenošenje lažnih podataka o vakcinama i za “ubijanje ljudi”.

    Veliki operateri društvenih mreža na kojima se šire dezinformacije o vakcinama “ubijaju ljude”, kazao je u petak Biden, dok je Bijela kuća zatražila od njih veću dosljednost u odnosu na dezinformacije na mrežama.
    Facebook se branio od optužbi navodeći da je već povukao više od 18.000 dezinformacija o koroni i podijelio više od 2 milijarde sigurnih informacija o covidu i vakcinama.

    Fauci je novinaru CNN-a koji ga je pitao misli li da smo mogli pobijediti boginje ili iskorijeniti dječju paralizu da je Fox News iz noći u noć upozoravao ljude na ove probleme s vakcinama, kazao da to ne bi bilo moguće.

    Kanal Fox News, koji već dugo podržava bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, umnožava poruke skepticizma prema vakcinama protiv Covida.

    Nakon prvog vala vakcinisanja širom SAD-a, tempo je naglo usporen. Slučajevi zaraze koronavirusom povećavaju se u državama s najnižim stopama cijepljenja, baš kao što se i zarazna varijanta delta brzo širi.

    Cilj koji je najavio Joe Biden, da se 70 posto odraslih vakciniše do državnog praznika 4. jula, nije postignut.

    Početni skepticizam prema vakcinama u mnogim dijelovima Sjedinjenih Država razvio se u neprijateljstvo, jer su poruku protiv vakcina pojačavale zavjereničke teorije koje su konzervativni mediji redovno emitirali.

  • Predsjednica Evropske komisije: Poplave su jasan pokazatelj klimatskih promjena

    Predsjednica Evropske komisije: Poplave su jasan pokazatelj klimatskih promjena

    Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da su poplave u zapadnoj Europi posljednjih dana jasan pokazatelj da su potrebne hitne mjere za suzbijanje klimatskih promjena.

    Smatra se da je više od 1.000 ljudi nestalo u poplavama pogođenim regijama Njemačke i Belgije.

    “Intenzitet i dužina događaja za koje nam nauka kaže da su jasan pokazatelj klimatskih promjena i da je to nešto što zaista, zaista pokazuje hitnost djelovanja”, rekla je von der Leyen.

    Von der Leyen nedavno je predstavila sveobuhvatni plan Evropske unije za smanjenje stakleničkih plinova za više od polovine do kraja ovog desetljeća, uz oštrije ograničenja emisija automobila i plan oporezivanja stranih kompanija zbog onečišćenja.

    Cilj plana je proizvesti 40 posto energije bloka iz izvora vjetra, valova i sunca do 2030. godine, kao dio napora da se kontinent odmakne od fosilnih goriva.

    Stručnjaci su upozorili da se učestalost ekstremnih vremenskih događaja povećava zbog klimatskih promjena i takvi događaji postaju sve češći u budućnosti.

    Clare Nullis, glasnogovornica Svjetske meteorološke organizacije, je rekla da su neki dijelovi Evrope primili u dva dana toliku količinu kiše koja bi inače padne u prosjeku za dva mjeseca.

    “Ono što je pogoršalo situaciju je to što su tla već bila zasićena prethodnim kišama. Klimatske promjene već povećavaju učestalost ekstremnih događaja. A pokazalo se da su mnogi pojedinačni događaji pogoršani globalnim zagrijavanjem”, dodala je.

    Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je da je “zapanjen” poplavama obećavši potporu porodicama stradalih te gradovima i mjestima koja su suočena sa značajnom štetom.

    “Samo ako odlučno započnemo borbu protiv klimatskih promjena, moći ćemo kontrolirati ekstremne vremenske prilike kakve danas doživljavamo”, rekao je Steinmeier.

  • Američke diplomate u Beču obolijevaju od misteriozne bolesti

    Američke diplomate u Beču obolijevaju od misteriozne bolesti

    Američka vlada istražuje niz zdravstvenih incidenata u austrijskoj prijestonici Beču u koje su uključeni diplomati SAD-a i ostalo administrativno osoblje.

    Više od 20 službenika izvijestilo je o simptomima sličnim “Havanskom sindromu”, odnosno misterioznoj bolesti mozga.

    Za ovaj sindrom nema zvaničnog objašnjenja, ali američki naučnici kažu da ga je najvjerojatnije uzrokovalo usmjereno mikrovalno zračenje. Prvi put je zabilježen na Kubi 2016. godine.

    Američki i kanadski diplomati u Havani žalili su se na simptome koji se kreću od vrtoglavice, gubitka ravnoteže, gubitka sluha i tjeskobe do nečega što su opisali kao “kognitivna magla”.

    Sjedinjene Države optužile su tada Kubu za “zvučne napade”, što je Havana snažno negirala, a incident je doveo do povećane napetosti između dviju nacija. Američka akademska studija 2019. otkrila je “abnormalnosti mozga” kod diplomata koji su se razboljeli, ali Kuba je odbacila izvještaj.

    Prvi slučajevi u Beču su izašli na vidjelo u časopisu New Yorker u petak, a kasnije ih je potvrdio američki State Department, koji je rekao da provodi istragu. Reuters je citirao izjavu austrijskog ministarstva vanjskih poslova u kojoj se kaže da sarađuju s američkim vlastima kada je riječ o ovom pitanju.

    Beč je dugo bio središte diplomatskih aktivnosti i imao je reputaciju žarišta špijunaže, posebno tokom Hladnog rata, navodi BBC. Zemlje poput SAD-a imaju tamo veliku diplomatsko prisustvo.

    Grad je trenutno domaćin indirektnih razgovora između Irana i SAD-a zbog pokušaja oživljavanja iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

    Inače, slučajevi ove bolesti zabilježeni su drugdje u svijetu, ali američki dužnosnici kažu da su brojke u Beču veće nego u bilo kojem drugom gradu osim Havane. U junu je američki državni sekretar Antony Blinken najavio široku istragu o bolesti.

  • U Njemačkoj broj poginulih u poplavama porastao na 133

    U Njemačkoj broj poginulih u poplavama porastao na 133

    Broj žrtava poplava u Njemačkoj i Belgiji porastao je na 133, saopćila je njemačka policija.

    Spasioci danas nastavljaju potragu za nekoliko stotina nestalih na zapadu Njemačke, nivo vode i dalje je visok, a brojne kuće nastavljaju da se ruše usljed najveće prirodne katastrofe u posljednjih 50 godina.

    Oko 90 ljudi poginulo je u okrugu Ahrweiler južno od Kelna, a iz grada Wassenberg sinoć je evakuisano oko 700 mještana.

    U posljednjih nekoliko dana, usljed poplava su najugroženije njemačke pokrajine Rajna-Palatinat i Sjeverna Rajna-Vestfalija, gdje su prekinute linije za komunikaciju i snabdijevanje električnom energijom.

    Poplave su se dogodile i u dijelovima Belgije i Nizozemske. U Belgiji je do sada preminulo najmanje 20 ljudi.

    Njemačke vlasti saopštile su juče da je najmanje 103 ljudi smrtno stradalo u poplavama.

  • Joe Biden izabrao Michaela Murphyja za novog ambasadora u Bosni i Hercegovini

    Joe Biden izabrao Michaela Murphyja za novog ambasadora u Bosni i Hercegovini

    Američki predsjednik Joe Biden je izabrao novog ambasadora Sjedinjenih Država kojeg će poslati u Bosnu i Hercegovinu – Michaela Murphyja, potvrdila je to Bijela kuća.

    Murphy je veteran američke službe za vanjske poslove sa 29-godišnjim iskustvom, a koji trenutno radi kao zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja. Njegov portfolio uključuje evropsku sigurnost, kontrolu konvencionalnog naoružanja i arktičku sigurnost, stoji u biografiji objavljenoj na stranici State departmenta.

    Prije nego što će otići na Kosovo 2009. godine gdje je služio kao zamjenik šefa misije u ambasadi u Prištini, bio je i u Bosni i Hercegovini. U Sarajevu je tri godine radio kao politički savjetnik u američkoj ambasadi. Trenutno ima diplomatski čin ministra savjetnika.

    Nepoznato je kada će Senat preuzeti nominaciju i glasati o Bidenovom izboru, a s obzirom na to da odlaze na ljetnu pauzu, osim ovog imenovanja, na čekanju će biti brojne stavke sa zakonodavnog dnevnog reda Bidena.

    Dosadašnji ambasador SAD-a Eric Nelson ubrzo odlazi, a još uvijek se ne zna zvanično gdje će ići dalje nakon Sarajeva.

  • Guteres: Svijetu prijeti uragan humanitarnih kriza

    Guteres: Svijetu prijeti uragan humanitarnih kriza

    • Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres upozorio je danas da su zbog uragana humanitarnih kriza širom svijeta civili u sukobljenim područjima platili najvišu cijenu, a humanitarni i medicinski radnici pretrpjeli nemilosrdan talas napada.

    Guteres je rekao da humanitarne potrebe nadmašuju sposobnost Ujedinjenih nacija i humanitarnih organizacija da ih zadovolje pod pritiskom pandemije kovid-19, prenio je AP.

    Nalazimo se u neistraženim vodama, rekao je on u govoru pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koji je pročitala zamjenica generalnog sekretara Amina Mohamed.

    Nivo humanitarnih potreba nikada nije bio veći, istakao je Guteres.

    Ujedinjene nacije i naši partneri nastoje da ove godine pomognu 160 miliona ljudi, što je najveći broj ikada, kazao je Guteres.

    Kao primjere krvavog porasta humanitarnih kriza naveo je etiopski region Tigraj, Avganistan, Jemen i Siriju.

    Kada je riječ o Tigraju, rekao je da su UN čule vjerodostojne izvještaje u posljednjih nekoliko mjeseci o pogubljenjima civila, samovoljnim hapšenjima i lišavanjem slobode, seksualnom nasilju nad djecom i prisilnom raseljavanju u masovnim razmjerama.

    U Avganistanu su u brutalnim napadima ubijena najmanje 24 civila, uključujući pet zdravstvenih radnika, tokom samo jedne nedjelje u junu, istakao je on. Civilne žrtve u prvom kvartalu ove godine porasle su za 29 odsto u odnosu na prošlu godinu, dodao je Guteres.

    Generalni sekretar rekao je u Jemenu da najmanje pet civila svakodnevno biva ubijeno ili ranjeno, 20 miliona ljudi ima potrebu za humanitarnom pomoći, a pet miliona se suočava sa glađu.

    I u prošlomjesečnom napadu na jednu od najvećih bolnica na sjeveru Sirije, ubijeno je 19 civila, uključujući troje djece, jedna raketa je navodno pogodila prostoriju hitne pomoći, a druga prostoriju porodilišta, rekao je generalni sekretar UN.

    Guteres je pozvao Savjet bezbjednosti da preduzme snažne i trenutne mjere podržavajući svoje rezolucije o zaštiti civila, humanitarnih i zdravstvenih radnika, kao i bolnica, škola, vodnih objekata i drugog humanitarnog prostora.