Kategorija: Svijet

  • Bennett opisao politiku novog lidera Irana kao “režim brutalnih vješala”

    Bennett opisao politiku novog lidera Irana kao “režim brutalnih vješala”

    Izraelski premijer Naftali Bennett komentirao je izbore u Iranu i pobjedu novoizabranog predsjednika Ebrahima Raisija te je poručio kako je njegova pobjeda predstavlja posljednji alarm za uzbunu u zapadnim državama.

    Bennett je naglasio kako zapadne države, posebno Sjedinjene Američke Države ne bi trebale razmatrati pregovore o novom nuklearnom sporazumu s Iranom naročito sada nakon izbora Raisija čiji je režim Bennett opisao kao “režim brutalnih vješala”.

    Tokom govora na prvoj sjednici od stupanja na dužnost, Bennett je opisao Raisijev uspon u Iranu kao čin koji je omogućio vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, a ne kao slobodni izbor građana.

    “Raisijev izbor je, rekao bih, posljednja šansa da se svjetske sile probude prije nego što se vrate nuklearnom sporazumu s Iranom. Moraju shvatiti s kim u ovom trenutku imaju posla”, rekao je Bennett.

    Dodao je kako se stav Izraela o pitanju nuklearnog sporazuma neće mijenjati ni u budućnosti.

    “Režim brutalnih vješala nikada ne smije imati oružje za masovno uništavanje. Stav Izraela se neće mijenjati kada je riječ o Iranu”, ističe Bennett.

    Uprkos mišljenju izraelskih čelnika, čini se kako će se pregovori između svjetskih sila o nuklearnom sporazumu s Iranom ipak nastaviti.

    Strane u pregovorima održat će i danas sastanak u Beču o obnovi nuklearnog sporazuma u čijem fokusu će prije svega biti SAD i Iran.

    Iran i šest svjetskih sila pregovaraju u Beču od aprila kako bi postigli dogovor o koracima koje treba da preduzmu SAD i Iran. SAD su se povukle iz sporazuma 2018. godine.

  • Vlasti Saudijske Arabije žele liberalizovati društvo umanjujući utjecaj religije

    Vlasti Saudijske Arabije žele liberalizovati društvo umanjujući utjecaj religije

    Mujezini koji pozivaju na molitvu s pojačanih zvučnika dugo su bili dio saudijskog identiteta, ali ograničavanje jačine zvuka s džamija među spornim je reformama kojima se želi promijeniti stroga slika muslimanskog kraljevstva.

    Saudijska Arabija, dom najsvetijih muslimanskih mjesta, odavno je povezana s krutim islamskim učenjem koji je nadahnuo generacije ekstremista i ostavio naftom bogato kraljevstvo ogrezlo u konzervativizmu.

    Međutim, uloga religije suočena je s najvećim promjenama u moderno doba, jer prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, potaknut potrebom za diverzifikacijom naftno ovisne ekonomije, teži liberalizaciji paralelno s energičnim obračunom s političkim protivnicima.

    Vlada je prošlog mjeseca naredila da na zvučnicima džamija ograniči jačina zvuka na jednu trećinu svog maksimalnog kapaciteta i da ne emitiraju čitav ezan, pozivajući se na “zabrinutost zbog buke”.

    U dijelovima Saudijske Arabije ovaj potez izazvao je online reakciju s hashtagom “Zahtijevamo povratak zvučnika na džamijama” koji je dobio na značaju.

    Također je pokrenuo pozive da se zabrani glasna muzika u restoranima, nekada tabu u kraljevini, a sada uobičajena usred napora ka liberalizaciji. Osim toga, džamije se pune u tako velikom broju da su vlasti prisiljene dozvoliti zvučnike onima koji se okupljaju vani.

    Međutim, vlasti vjerojatno neće odustati, jer ekonomske reforme za postnaftnu eru imaju prednost nad religijom, kažu analitičari.

    “Zemlja ponovo uspostavlja svoje temelje”, rekao je Aziz Alghashian, politolog s Univerziteta u Essexu.

    “Postaje ekonomski vođena zemlja koja ulaže znatan napor pokušavajući izgledati privlačnije – ili manje zastrašujuće – za investitore i turiste.”

    U najznačajnijoj promjeni koja je započela čak i prije uspona princa Mohammeda, Saudijska Arabija je umanjila utjecaj nekadašnje stroge vjerske policije, koja je progonila ljude iz trgovačkih centara da idu i mole se i progone bilo koga ko se miješa sa suprotnim spolom.

    U onome što je nekada bilo nezamislivo, neke prodavnice i restorani danas ostaju otvoreni tokom pet dnevnih namaza.

    Kako religijska moć opada, vođe podržavaju vladine odluke kojima su se nekad žestoko protivili – uključujući omogućavanje ženama da voze, ponovno otvaranje kina i pružanje pomoći Jevrejima.

    Saudijska Arabija revidira školske udžbenike kako bi očistila poznate reference kojima se nemuslimani ocrnjuju kao “svinje” i “majmuni”.

    Praksa drugih religija osim islama i dalje je zabranjena u kraljevstvu, ali vladin savjetnik Ali Shihabi nedavno je rekao da su vjerske slobode na listi onoga što liderstvo namjerava trajno dozvoliti.

    Vlasti su javno odbacile mogućnost ukidanja apsolutne zabrane alkohola. Međutim više izvora, uključujući diplomate iz Zaljeva, citirali su saudijske zvaničnike kako su na sastancima iza zatvorenih vrata rekli da će se “to postupno dogoditi”.

    “Nije pretjerano reći da je Saudijska Arabija ušla u post-vehabijsko doba”, rekla je Kristin Diwan iz Instituta država Arapskog zaljeva iz Washingtona.

    “Religija više nema pravo veta na ekonomiju, društveni život i vanjsku politiku.”

    Analitičari tvrde da Saudijska Arabija izgleda okreće leđa globalnim pitanjima koja pogađaju druge muslimane, što bi moglo oslabiti imidž lidera islamskog svijeta.

    “U prošlosti je njegova vanjska politika bila vođena islamskom doktrinom da su muslimani poput jednog tijela – kada jedan dio pati, cijelo tijelo na to reagira”, rekao je drugi diplomata iz Zaljeva.

    “Sada se zasniva na međusobnom nemiješanju: ‘Mi (Saudi) nećemo razgovarati o Kašmiru ili Ujgurima, vi ne govorite o Khashoggiju.”

    Princ Mohammed, u narodu poznat kao MBS, nastojao se pozicionirati kao prvak “umjerenog” islama, čak iako je njegovu međunarodnu reputaciju ugrozilo ubistvo saudijskog novinara Jamala Khashoggija 2018. u Istanbulu.

  • Svjetske sile danas u Beču traže rješenje za obnovu nuklearnog sporazuma sa Iranom

    Svjetske sile danas u Beču traže rješenje za obnovu nuklearnog sporazuma sa Iranom

    Strane koje pregovaraju o obnovi nuklearnog sporazuma sa Iranom danas će održati sastanak u Beču, saopšteno je danas iz EU.

    Iran i šest svjetskih sila pregovaraju u Beču od aprila kako bi postigli dogovor o koracima koje treba da preduzmu SAD i Iran. SAD su se povukle iz sporazuma 2018. godine.

    Ruski predstavnik u pregovorima Mihail Uljanov je Twitteru objavio da će se Zajednička komisija za nuklearni sporazum sastati danas i da će odlučivati o daljem toku razgovora.

    On je istakao da je dogovor o obnovi sporazuma na dohvat ruke ali da još nije završen.

    Preostale strane u sporazumu Iran, Rusija, Kina, Francuska, Britanija, Njemačka i EU sastat će se u podrumu luksuznog hotela. Američka delegacija stacionirana je u hotelu preko puta jer Iran odbija direktan susret.

  • Putin: Suočeni smo sa demografskom klopkom

    Putin: Suočeni smo sa demografskom klopkom

    Nadležni organi u Rusiji moraju da se usredsrede i preokrenu kompleksnu demografsku situaciju u Rusiji, poručio je danas predsjednik Rusije Vladimir Putin tokom svog govora na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

    “Demografska situacija je kompleksna. Jednom smo uspjeli da izađemo iz slične situacije i da riješimo teška pitanja. Ipak, zbog brojnih objektivnih razloga suočili smo se sa demografskom klopkom”, upozorio je Putin, prenosi TASS.

    Šef ruske države je ukazao da se nadležni moraju fokusirati na razvoj ekonomije, regiona, socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja i na jačanje tradicionalnih vrednosti kako bi se preokrenuli negativni demografski trendovi.

    “Prosperitetna i jaka porodica sa djecom, to je budućnost Rusije”, poručio je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin.

  • SAD: Za 150 dana dato 300 miliona doza vakcina

    SAD: Za 150 dana dato 300 miliona doza vakcina

    U Sjedinjenim Američkim Državama za 150 dana dato je 300 miliona doza vakcina protiv korona virusa, saopštila je Bijela kuća.

    “Kada je predsjednik Bajden preuzeo dužnost prije 150 dana, dnevno je umiralo više do 3.300 Amerikanaca, a više od 185.000 građana se zaražavalo dnevno, dok su u privredi izgubljeni milioni radnih mjesta”, navodi se u saopštenju na sajtu Bele kuće.

    Kako se dodaje, danas zahtaljujući Bajdenovoj strategiji borbe protiv kovida 19, virus se povlači. Za 150 dana dato je 300 miliona doza vakcina, broj novozaraženih i smrtnih slučajeva opao je za više od 90 odsto, a ekonomija doživljava najsnažniji oporavak u posljednjih nekoliko decenija.

    “Rezultat je jasan: Amerika počinje da ponovo izgleda kao Amerika i ulazi u ljeto radosti i slobode”, navela je Bela kuća.

    Više od 175 miliona Amerikanaca dosad je primilo barem jednu dozu vakcine, a 55 miliona odraslih je u potpunosti imunizovano.

  • Navijači Engleske i Škotske se potukli uoči ostrvskog derbija na Wembleyu

    Navijači Engleske i Škotske se potukli uoči ostrvskog derbija na Wembleyu

    Nogometaši Engleske i Škotske večeras na stadionu Wembley igraju utakmicu drugog kola Evropskog prvenstva, a njihovi navijači su tokom dana na ulicama Londona imali nekoliko sukoba.

    Naime, veliki broj škotskih navijača je doputovao u London kako bi pružili podršku svojoj reprezentaciji, a tom prilikom su bili i izuzetno ratoborni.

    Od ranije je poznata njihova netrpeljivost prema Engleskoj pa nije iznenađenje što je dolazilo do verbalnih, ali i fizičkih okršaja.

    Snimak jedne takve tučnjave pojavio se na društvenim mrežama, a na njemu se može vidjeti sukob nekoliko engleskih i škotskih navijača.
    I policija u Londonu je imala pune ruke posla sve dok nisu sve navijači sigurno sproveli na stadion.

    Inače, nakon prvog poluvremena nije bilo pogodaka na meču Engleske i Škotske.

  • Blinken naredne sedmice organizuje sastanak s liderima Njemačke, Francuske i Italije

    Blinken naredne sedmice organizuje sastanak s liderima Njemačke, Francuske i Italije

    Američki državni sekretar Antony Blinken otputovat će u Njemačku iduće sedmice na razgovore s kancelarkom Angelom Merkel i radi učešća na konferenciji o Libiji čiji će domaćin biti njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas.

    Blinken će održati razgovore s Merkel u Berlinu u srijedu, saopćio je portparol njemačke vlade Steffen Seibert.

    “Istoga dana, on će učestvovati na drugoj konferenciji o Libiji u ministarstvu vanjskih poslova na poziv ministra Heika Maasa”, kazao je Seibert.

    Maas i Blinken također će održati bilateralne razgovore o vanjskopolitičkim temama, saopćila je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova.

    Dvojica ministara u četvrtak će potpisati sporazum o tješnjoj saradnji između SAD-a i Njemačke u Memorijalu ubijenim Jevrejima Evrope u blizini Brandenburške kapije.

    Blinken će potom otputovati u Francusku gdje će se sastati s predsjednikom Emmanuelom Macronom i ministrom vanjskih poslova Jean-Yvesom Le Drianom u Parizu 25. juna, saopćio je State Department u Washingtonu.

    Odatle će Blinken otputovati u Italiju gdje će u Rimu s italijanskim ministrom vanjskih poslova Luigi Di Maiom predvoditi sastanak koalicije protiv tzv. Islamske države.

    Očekuje se da se razgovori o Siriji održe na marginama sastanka.

    Nakon bilateralnih razgovora s Di Maiom i predsjednikom Sergiom Mattarellom, Blinken planira posjetiti Vatikan radi sastanka s visoko rangiranim crkvenim predstavnicima.

    Na kraju evropske turneje, Blinken će se pridružiti ministrima vanjskih poslova G20 na njihovom skupu u Bariju i u Materi u južnoj Italiji, prenosi dpa.

  • Kurc i Lajčak se nadaju deblokiranja pristupnog procesa

    Austrijski kancelar Sebastijan Kurc istakao je danas da je veoma bitno da se Zapadni Balkan vrati na „radar EU”, jer je približavanje tog regiona važno, kako za Zapadni Balkan, tako i za samu EU.

    Kurc je, na konferenciji za novinare posle Samita o Zapadnom Balkanu, na kojem je učestvovala premijerka Ana Brnabić, rekao da je pozvao svoje kolege iz regiona jer je Zapadni Balkan veoma bitan za Austriju.

    S tim u vezi je podsjetio na tjesne ekonomske, istorijske, ljudske i kulturne veze.

    „Imamo i puno ljudi u Austriji porijeklom sa Balkana, a imamo istovremeno situaciju da je Austrija najvažniji investitor na Balkanu. Te države su važan ekonomski partner, mnoga radna mjesta na Balkanu, ali i u Austriji zavise od te snažne saradnje”, istakao je on.

    Kurc je kazao da se Austrija već dugo zalaže za evropsku integraciju Zapadnog Balkana, da podržava reforme.

    „Pandemija je ne samo EU, već i države Zapadnog Balkana snažno potresla, i dovela do toga da su mnoge teme potisnute. Sada je vreme da se ponovo bavimo Zapadnim Balkanom”, objasnio je on.

    Prenio je da je sa premijerima regiona razgovarao na tri teme, pri čemu je prva bila zajednička borba protiv pandemije.

    „Znate da smo pandemiju pobijedili tek kada sve države budu pobedile ovu pošast. Sami ne možete pobijediti pandemiju. Snažnom saradnjom koju sada imamo uvjeren sam da ćemo postići važan uspijeh”, rekao je on.

    Podsjetio je da je Austrija koordinisala donaciju vakcina EU, te prenio da je austrijska vlada donijela odluku da donira milion doza vakcina regionu.

    „Od avgusta do kraja godine isporučićemo milion doza vakcina””, najavio je Kurc.

    Pored toga, ističe, da se Austrija na evropskom nivou zalaže da se sva pravila za putovanja koja se sada usaglašavaju budu dogovorena i sa trećim državama, a tako sa zemljama Zapadnog Balkana.

    Druga tema, dodao je, bila je pristupna perspektiva regiona.

    Ukazao je da postoje i dalje izazovi, kao što su dijalog Beograda i Prištine, ali i mnogo posla na reformama u svim državama.

    Međutim, dodaje da je ostvaren i napredak, koji mora biti priznat od strane EU.

    S tim u vezi Kurc je posebno apostrofirao Srbiju, rekavši da se ta zemlja pozitivno razvija, i da to mora biti priznato od EU, odnosno nagrađeno.

    Istakao je da postoji različiti napredak zemalja Balkana na putu ka EU, ali i da je primjetan svuda zastoj u tom procesu.

    „To povezujem sa pandemijom, jer je Brisel bio fokusiran na borbu protiv Kovida 19. Sada mora biti cilj da druge teme stavimo na agendu”, poručio je on.

    Kurc je rekao da se Austrija usaglasila sa Slovenijom, koja tokom predsjedavanja EU Zapadni Balkan stavlja visok na agendu prioriteta.

    „Nadam se da ćemo tako dati svoj doprinos da posle Kovida pokrenemo novu dinamiku u procesu evropskog približavanja Balkana”, objasnio je on.

    Treća tema Samita, rekao je, bila je borba protiv ilegalne migracije.

    Kazao je da borba protiv ilegalne migracije može biti uspješna samo djelovanjem sa partnerima, a države regiona su značajni partneri za Austriju.

    „Dogovorili smo da saradnju dalje proširimo, da pomognemo državama Zapadnog Balkana u toj borbi. To neće biti pomoć tim državama, već nešto od čega mi profitiramo. Što se prije stane na put ilegalnoj migraciji to je veća šansa da migranti ne dođu do EU”, objasnio je on.

    Rekao je da je cilj da se balkanska ruta učini što neatraktivnijom, čime bi se sprečilo da migranti krenu na put ka EU.

    Izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak je kazao da je Samit u Beču važan događaj u vrijeme refleksije i obnovljenog fokusa na Zapadni Balkan.

    Podsjetio je na povezanost EU i Zapadnog Balkana, ukazujući da je Unija najveći donator, investitor i trgovinski partner regiona.

    Istovremeno, konstatovao je, da poslije 18 godina od Soluna, nije došlo do većeg pomaka u pristupanju regiona Uniji.

    Ukazao je da je samo jedna država postala članica, dve pregovaraju, a ostale još nisu otvorile pristupne pregovore.

    „To pokazuje da ne radimo dobro. Zato je potreban dijalog, tako i o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, ali i o pristupanju regiona EU, te i dijalog između EU i zemalja regiona”, dodao je Lajčak.

    Najavio je da će ove godine biti puno događaja vezanih za Zapadni Balkan i izrazio nadu da će biti moguće deblokirazti proces proširenja.

    „To je u interesu regiona, ali i same EU”, zaključio je Lajčak.

  • Iranci biraju novog predsjednika: Očekuje se pobjeda radikalnog političara Ebrahima Raisija

    Iranci biraju novog predsjednika: Očekuje se pobjeda radikalnog političara Ebrahima Raisija

    Vrhovni vođa Ali Khamenei glasao je u petak ujutro u Teheranu na iranskim predsjedničkim izborima i tako službeno otvorio birališta, izvijestili su novinari agencije France Presse na terenu.

    Ajatolah Khamenei ubacio je svoj glasački listić u kutiju postavljenu posebno za njega u džamiji imama Khomeinija, pored njegovog ureda, u centru iranskog glavnog grada u 7:03 sati (4:33 sati po srednjoevropskom vremenu).
    Birališta se trebaju zatvoriti u ponoć (21:30 sati), ali se glasanje može produžiti za dva sata, objavila je vlada.

    Očekuje se pobjeda ultrakonzervativca Ebrahima Raisija, koji bi tako nakon dva mandata trebao zamijeniti umjerenog Hassana Rouhanija, prenosi AFP.


    Među njegovim protukandidatima su bivši čelnik Revolucionarne garde Mohsen Rezaee i ultrakonzervativni bivši pregovarač za nuklearni program Saeed Jalili.

    Takmiče se i bivši potpredsjednik Mohsen Mehralizadeh te guverner centralne banke Abdolnaser Hemmati, koje se smatra reformistima, ali nemaju podršku glavne reformističke koalicije.

    Ako nijedan kandidat u petak ne dobije jasnu većinu, dvojica kandidata s najvećim brojem glasova idu u drugi krug sedam dana kasnije, 25. juna.

    Vrhovnu vlast u Iranu od 1979. zapravo ima vjerski vođa, prvo Ruhollah Khomeini pa Ali Khamenei, ali i predsjednik države ima znatan utjecaj na pitanja koja se kreću od industrijske do vanjske politike.

    Oko 59 miliona ljudi ima pravo glasa na izborima, a početni rezultati očekuju se u nedjelju, izvještava dpa.

    Prema anketama, međutim, oko 40 posto birača s pravom glasa želi učestvovati na izborima – oko 30 posto manje nego na posljednjim izborima 2017. godine.

    Novi predsjednik trebao bi položiti zakletvu u augustu.

  • Mijenjaju se pravila za ulazak u Grčku

    Mijenjaju se pravila za ulazak u Grčku

    Komisija epidemiologa pri grčkom Ministarstvu zdravlja na današnjem sastanku odlučila je da uvede određene izmjene prilikom ulaska u tu zemlju, saopštio je zamjenik ministra civilne zaštite Nikos Hardalijas.

    Kako je on objasnio, za zemlje sa zelene liste biće dozvoljen ulazak u Grčku sa brzim negativim antigenskim testom, dok za djecu mlađu od 12 godine neće biti potreban test, prenose makedonski mediji.

    Evropska unija vratila je u srijedu Srbiju na zelenu listu. Nove mjere u Grčkoj stupiće na snagu kada budu objavljene u službenom listu.

    Kako podsjećaju na sajtu Ministarstva inostranih poslova Srbije, Srbija i Grčka potpisale su proljetos dokument po kom je državljanima Srbije koji su vakcinisani protiv korona virusa vakcinama dostupnim u Srbiji dozvoljeno da uđu u Grčku bez odlaska u karantin.

    Potrebno je da imaju povrdu o završenoj vakcinaciji (najmanje 14 dana prije dolaska u Grčku) koju je izdao nadležni organ, a potvrda pored ličnih podataka treba da sadrži tip primljene vakcine i broj doza.

    Oni koji nisu vakcinisani protiv korona virusa trebalo bi da obezbjede negativan PCR test, ne stariji od 72 sata, pri čemu su oslobođena djeca do šest godina starosti, ili potvrdu o preležanom kovidu-19 u prethodnih dva do devet mjeseci prije putovanja.