Kategorija: Svijet

Ova godina trebalo bi da bude ključna za rat u Ukrajini. Kako su brojni analitičari procenili, ulazimo u godinu koju će obeležiti mirovni pregovori.

Ove godine se obeležava 4. godina od početka rata u Ukrajini. Rat je ovo koji je sve donedavno izgledao kao da mu nema kraja. Kako smo došli do toga da se sad govori o njegovom završetku? Više je faktora za to.

Ukrajina gubi ključan adut
Pitanje je može li Ukrajina izdržati još jednu godinu rata. Ukrajinske snage još uvek se odupiru ruskom napredovanju na istoku, ali gotovo su opkoljene u blizini grada Kurahova, poprišta najžešćih borbi poslednjih nedelja.

Ukrajinske snage još uvek uspevaju da iznenade Rusiju duboko u njenoj teritoriji, ipak istovremeno su izgubile otprilike polovinu teritorija zauzetog u ruskoj regiji Kursk, što im je ključan adut u pregovorima. I američki zvaničnici su poručili da bi Ukrajinci do proleća mogli izgubiti svu teritoriju.

Tramp ubrzava pregovore?
Tu je i činjenica da uskoro u Belu kuću ulazi Donald Tramp, što će ubrzati početak mirovnih pregovora. Dolazak Trampa ne znači samo moguće insistiranje na pregovorima nego i doslovno prepuštanje Ukrajine Evropi ako on ispuni svoje pretnje i smanji ili potpuno obustavi dosadašnju velikodušnu pomoć SAD-a Ukrajini.

Kako je zaključio nedavno New York Times, Ukrajina je svesna da će se bez znatno veće pomoći borbe završiti uskoro. Doduše, na nedavnom NATO samitu saveznici su napravili plan za logističku podršku Ukrajini koji bi bio “otporan na Trampa”.

Evropa preuzima ulogu Amerike?
Dužnosnici administracije Džoa Bajdena sumnjaju da Evropa može preuzeti tu ulogu. Ekonomsku moć dolara, koja Vašingtonu omogućava vođenje velikih proračunskih deficita radi finansiranja obrane, Evropa ne može da oponaša. Kada američka podrška nestane, Evropi će biti teško da osigura dovoljno naoružanja i finansija kako bi Ukrajina nastavila rat.

Pitanje je i kako bi ti pregovori izgledali oko teritorije koju je Rusija dosad u Ukrajini osvojila. Ruski predsednik Vladimir Putin trenutno ne pokazuje nameru da osvoji dodatne teritorije, ali isto tako ne daje znakove da je spreman da se povuče s ukrajinskog terena koji kontroliše.

Pregovori bi mogli biti nepovoljni za Ukrajinu
Tokom predsedničke kampanje, budući Trampov zamjenik J.D. Vens predložio je zamrzavanje sukoba, dopuštajući Rusiji da zadrži teritoriju osvojenu silom.

On je tada izneo scenarižo koji uključuje uspostavu “demilitarizovane zone” na ukrajinskom delu i uskraćivanje članstva Ukrajini u NATO-u. To je dramatična promena politike Džoa Bajdena, koja je usmerena na pružanje vojne i druge pomoći Ukrajini.

Izvještaji Wall Street Journala sugerišu da Trampov tim razmatra plan kojim bi se odložilo članstvo Ukrajine u NATO-u za najmanje 20 godina u zamenu za nastavak zapadnih isporuka oružja i raspoređivanje evropskih mirovnih snaga za nadzor primirja. S tim planom Rusija je nezadovoljna, kako je poručio ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio je da dobro govori ruski jezik, ali je priznao da iskreno prezire ruski narod.

On je u podkastu Leksa Fridmena rekao da prezire Ruse i da zbog toga želi da razgovara na ukrajinskom jeziku uz pomoć prevodioca, a ne na ruskom, kako je to predložio Fridmen, koji takođe tečno govori ruski, jer je odrastao u Moskvi.

“Savršeno govorim ruski, naravno, i razumijem sve što govorite, ali Vam ne mogu odgovarati na ruskom tokom čitavog intervjua”, istakao je Zelenski, prenosi Srna.

Ukrajinski lider naveo je da “ne može da se pretvara da se ništa ne dešava” i da podrži izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina da su Rusi i Ukrajinci jedan narod i da govore istim jezikom.

Zelenski je naglasio da prezire “ljude koji su gluvi” i koji su započeli ono što je nazvao “okupacijom” kako bi zaštitili ruski jezik.

Prije nego što je počeo da se bavi politikom, Zelenski je u aprilu 2014. godine izjavio da su Rusi i Ukrajinci jedan narod.

Zelenski tvrdi da u Ukrajini ima ljudi koji govore ruski i da im, navodno, to niko nije zabranio.

Ukrajinske snage pokrenule su veliku protivofanzivu, navodeći da Rusija “dobija ono što zaslužuje”. Prema ruskom vojnom blogeru, ukrajinske snage su pokrenule napade prema Berdinu u Kurskoj oblasti. Napreduju iz Sudže prema selu Bolšoje Soldatskoje. U ofanzivi učestvuju oklopna vozila.

Ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija potvrdio je da su ukrajinske snage izvele iznenadne napade na ruske snage na nekoliko lokacija u Kurskoj oblasti u Rusiji.

“Rusi su jako zabrinuti u Kurskoj regiji. Napadnuti su iz nekoliko smjerova i to ih je iznenadilo. Odbrambene snage djeluju”, izjavio je Andrij Kovalenko, šef centra.

“Kursk, dobre vijesti, Rusija dobija ono što zaslužuje”, napisao je na Telegramu Andrij Jermak, šef ukrajinske predsjedničke administracije.

Jedan ruski vojni bloger rekao je da je Ukrajina pokrenula “protivofanzivu iz nužde”. “Držite palčeve i molite za momke”, dodao je.

Ruske snage su tokom proteklih šest mjeseci postepeno potiskivale ukrajinske snage duž glavne linije fronta u ukrajinskoj istočnoj regiji Donbas.

Takođe su povratile više od polovine područja koje su ukrajinske snage zauzele u Kurskoj regiji, prenosi “Index”.

Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da su Sjedinjene Američke Države isporučivale oružje ukrajinskim vlastima još prije početka rata u Ukrajini. Ovu informaciju podijelio je u intervjuu za “The New York Times”.

“Ako pogledate razvoj sukoba, vidjećete da smo, zato što smo predvidjeli što će se dogoditi, bili u mogućnosti osigurati ne samo da smo mi i naši saveznici bili spremni već i da je Ukrajina bila spremna. Već u septembru, a zatim ponovno u decembru, potajno smo poslali veliku količinu oružja Ukrajini kako bi imala ono što joj je potrebno za odbranu”, naglasio je Blinken.

Posebno je istakao važnost isporuka poput Stinger i Javelin raketnih sistema, koji su, prema njegovim riječima, bili ključni u sprječavanju ruskih snaga da zauzmu Kijev. “Ovo oružje omogućilo je Ukrajini ne samo da se brani već i da potisne ruske snage”, dodao je Blinken.

“Radio sam vrlo naporno uoči rata, uključujući sastanke sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u Ženevi nekoliko mjeseci prije rata, pokušavajući pronaći način da spriječimo rat, nastojeći testirati tvrdnju je li ovo zaista bilo povezano s ruskim sigurnosnim brigama, brigama vezanim uz Ukrajinu i prijetnju koju ona predstavlja ili NATO i prijetnju koju on predstavlja, ili je li ovo bilo povezano s onim čime uistinu jest – Putinovim imperijalnim ambicijama i željom za obnovom veće Rusije, uključujući i podređivanje Ukrajine Rusiji. Ali morali smo testirati tu tvrdnju. Intenzivno smo se diplomatski angažovali s Rusijom”, rekao je Blinken.

Kaže da u to vrijeme nije postojao način da se diplomatski spriječi rat.

Upitan je i misli li da je vrijeme da rat završi. “To su odluke koje Ukrajinci moraju donijeti. Oni moraju odlučiti gdje je njihova budućnost i kako žele doći do nje. Gdje će se povući crta na karti u ovom trenutku, mislim da neće bitno promijeniti situaciju”, kaže Blinken.

Još dodaje:

“Ovdje se ne radi o tome hoće li Ukrajina morati ustupiti neka područja Rusiji. Radi se o tome da je malo vjerovatno da će se crta značajno pomjeriti u doglednoj budućnosti. Ukrajinsko pravo na tu teritoriju uvijek će postojati. Pitanje je hoće li pronaći načine, uz podršku drugih, da povrate izgubljenu teritoriju. Malo je vjerovatno da će Putin odustati od svojih ambicija. Ako dođe do primirja, u Putinovoj će glavi to primirje vjerovatno biti prilika da se odmori, obnovi i ponovno napadne u nekom trenutku u budućnosti.”

Zaključuje da je ključno osigurati da svako primirje koje se postigne bude trajno, što znači “osigurati da Ukrajina ima kapacitet da spriječi dalju agresiju”.

“To može biti ostvareno na različite načine. Moglo bi biti kroz NATO, stavljanjem Ukrajine na put prema članstvu u NATO-u. Moglo bi biti kroz sigurnosne garancije, obaveze ili garancije različitih zemalja kako bi Rusija znala da će, ako ponovno napadne, imati veliki problem”, zaključuje Blinken, a prenosi “Index”.

Zapad konstatuje smanjenu sposobnost Ukrajine da se odupre ruskoj vojsci i ne isključuje skori kolaps odbrane ukrajinske vojske, saopštila je služba za štampu ruske Spoljne obaveštajne službe (SVR) u saopštenju koje je u petak dobio TASS.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan predstavio je predsjedniku Joeu Bidenu opcije za potencijalni američki napad na iranska nuklearna postrojenja ako Iran prijeđe na nuklearno oružje prije 20. januara.

Navodno se ovo desilo na sastanku prije nekoliko sedmica koji je do sada ostao tajan, tvrdi Axios pozivajući se na tri izvora.

Američki napad na iranski nuklearni program tokom perioda do dolaska novog predsjednika bio bi golemi rizik predsjednika koji je obećao da neće dopustiti Iranu da razvije nuklearno oružje, ali koji bi također riskirao prepuštanje novog sukoba svom nasljedniku.

Biden nije dao zeleno svjetlo za napad tokom sastanka i od tada to nije učinio, rekli su izvori.

Biden i njegov tim za nacionalnu sigurnost razgovarali su o različitim opcijama i scenarijima tokom sastanka koji je održan prije otprilike mjesec dana, ali predsjednik nije donio konačnu odluku, prema izvorima.

Američki dužnosnik koji je upoznat s tim pitanjem rekao je da sastanak u Bijeloj kući nije bio potaknut novim obavještajnim podacima niti da je namjeravao završiti Bidenovom odlukom da ili ne. Umjesto toga, to je bio dio rasprave o “razboritom planiranju scenarija” o tome kako bi SAD trebao odgovoriti ako Iran poduzme korake poput obogaćivanja urana do 90 posto čistoće prije 20. januara, rekao je dužnosnik.

Drugi izvor je rekao da trenutno nema aktivnih rasprava unutar Bijele kuće o mogućoj vojnoj akciji protiv iranskih nuklearnih postrojenja.

Neki od Bidenovih glavnih saradnika interno su tvrdili da dva trenda, ubrzanje iranskog nuklearnog programa i slabljenje Irana i njegovih opunomoćenika u njihovom ratu s Izraelom, zajedno daju Bidenu imperativ i priliku za napad.

Izvori kažu da neki od Bidenovih saradnika, uključujući Sullivana, misle da bi degradacija iranske protuzračne odbrane i raketnih sposobnosti, zajedno sa značajnim slabljenjem iranskih regionalnih posrednika, poboljšala izglede za uspješan napad i smanjila rizik od iranske odmazde i regionalnih eskalacija.

Američki dužnosnik rekao je da Sullivan nije dao nikakvu preporuku Bidenu po tom pitanju, već je samo razgovarao o planiranju scenarija. Bijela kuća je odbila komentirati.

Jedan je izvor rekao da je Biden izbrusio pitanje hitnosti i je li Iran poduzeo korake koji opravdavaju dramatičan vojni udar nekoliko sedmica prije nego što novi predsjednik preuzme dužnost.

Iran je dugo poricao da traži nuklearno oružje i naglašavao da je njegov nuklearni program samo u civilne svrhe.

No posljednjih je mjeseci nekoliko bivših i sadašnjih iranskih dužnosnika javno govorilo o mogućnosti promjene iranske nuklearne doktrine.