Kategorija: Svijet

Američki predsjednik Donald Tramp našao se u fokusu međunarodne i domaće javnosti nakon niza kontroverznih izjava i poteza 15. septembra.

Tramp je izjavio da ga izraelski premijer Benjamin Netanjahu nije unaprijed obavijestio o izraelskom napadu u Kataru prošle sedmice. „Ne, ne, nije“, odgovorio je na pitanje da li je Netanjahu direktno razgovarao s njim o predstojećem napadu. Njegova administracija saopštila je da je obaviještena tek kada su rakete već bile u vazduhu.

Prema pisanju „Axiosa“, Bijela kuća je ipak znala ranije, iako bi rok za zaustavljanje operacije bio kratak. Izrael je u utorak pokušao da eliminiše vođe Hamasa u Kataru, što je izazvalo osude širom Bliskog istoka i otvorilo novu dimenziju napetosti u regionu. Netanjahuova kancelarija saopštila je da je riječ o „potpuno nezavisnoj“ izraelskoj operaciji.

Istog dana, Tramp je najavio da će podnijeti tužbu protiv lista „Njujork tajms“ u vrijednosti od 15 milijardi dolara, optužujući ga za klevetu i širenje lažnih informacija o njemu, njegovoj porodici i poslovima. Najavio je da će postupak pokrenuti na Floridi, poručivši da ima „veliku čast“ da to učini.

Uz to, američki predsjednik saopštio je da je vojska SAD po njegovom naređenju izvela novi napad na brod za koji se sumnja da je prevozio drogu iz Venecuele. „U napadu su ubijena trojica terorista. Nijedan pripadnik američkih snaga nije povrijeđen“, naveo je Tramp, upozorivši da su karteli za trgovinu drogom „smrtonosno oružje za trovanje Amerikanaca“.

On je dodao da će SAD nastaviti da „love“ krijumčare i da aktivnosti kartela decenijama imaju razorne posljedice po američke zajednice. Napad je uslijedio dvije sedmice nakon slične akcije u kojoj je, prema podacima Stejt departmenta, poginulo 11 osoba.

Osumnjičeni optužen, Tajler Robinson, za atentat na desničarskog aktivistu Čarlija Kirka u Juti napisao je SMS poruku prije pucnjave u kojoj je planirao ubiti Kirka, rekao je direktor FBI-a Keš Patel.

U gostovanju u emisiji “Fox & Friends” na “Fox News” kanalu, Patel je rekao da istražitelji vjeruju da je Robinson takođe napisao fizičku poruku u kojoj je rekao da je imao “priliku ubiti Čarlija Kirka” i da će to učiniti. Poruka je uništena, rekao je Patel, ali istražitelji su prikupili forenzičke dokaze da je postojala i potvrdili njen sadržaj kroz intervjue.

Patel nije rekao ko je primio SMS poruku niti da li je iko vidio pisanu poruku prije napada.

Istražitelji nisu javno identifikovali motiv. Policija je izjavila da vjeruju da je Robinson djelovao sam kada je pucao u Kirka, ali istražuju je li neko drugi imao ulogu u planiranju ubistva.

Odvojeno, “Washington Post” je u ponedjeljak izvijestio da je Robinson poslao poruku putem online platforme Discord prijateljima, očigledno priznajući zločin u četvrtak naveče, neposredno prije nego što je uhapšen.

“Bio sam to ja juče na UVU-u. Žao mi je zbog svega ovoga“, pisalo je u poruci s Robinsonovog računa, izvijestile su novine, pozivajući se na dvije osobe upoznate s chatom, kao i snimke zaslona koje su dobile.

Kirk, uticajni saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa i koosnivač vodeće konzervativne studentske grupe Turning Point USA, ubijen je jednim hicem iz puške prošle srijede tokom događaja na Univerzitetu Juta Veli u Oremu, oko 65 km južno od Solt Lejk Sitija, prenosi “onmanorama”.

Ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino Lopes je danas izjavio da su SAD u avgustu utrostručile broj letova špijunskih aviona nad njegovom zemljom.

“Oduvijek je bilo obavještajnih letova američkih vojnih aviona, a sada su prešli sa dnevnog na noćne i u avgustu utrostručili obavještajne i izviđačke operacije”, rekao je general Padrino Lopes.

Pošto je Vašington rasporedio ratne brodove u Karipskom moru što predsjednik Venecuele Nikolas Maduro smatra “prijetnjom”, ministar odbrane je dodao da “znamo šta rade, znamo raspoređivanje… s namjerom da siju rat na Karibima, rat koji mi Venecuelanci ne želimo, koji narod Kariba ne želi” i dodao da “nećemo upasti u tu zamku provokacija”.

Ministar spoljnih poslova Venecuele Ivan Gil osudio je to što je posada američkog vojnog broda u subotu osam sati provjeravala venecuelanski ribarski brod u teritorijalnim vodama Venecuele i rekao da takvi postupci “ugrožavaju bezbjednost i mir u Karibima”.

SAD su poslale vojne snage u Karipsko more u ime borbe protiv narko-kartela, što je izazvalo pojačane tenzije sa Venecuelom.

Vašington optužuje Madura da predvodi bandu za trgovinu drogom “Kartel sunca” koju je SAD smatraju terorističkom, i nedavno je na 50 miliona dolara povećala nagradu za hapšenje Madura.

Predsjednik Venecuele, koji tvrdi da su odnosi sa SAD prekinuti, rekao je nedavno da je preventivno aktivirao “specijalni plan za raspoređivanje više od 4.5 miliona pripadnika milicije” širom svoje zemlje i da Ratna mornarica i dronovi nadziru teritorijalne vode Venecuele.

Po zvaničnim izvorima, milicija koju je osnovao pokojni predsjednik Ugo Čaves, Madurov prethodnik, ima oko pet miliona civila i rezervista, i pod komandom je Vojske, prenosi “b92”.

Ukrajinska vojska osnovala je 156. pješadijsku brigadu u proljeće 2024. godine.

Nedugo zatim pretvorena je u mehanizovanu brigadu sa dodatnim oklopnim vozilima. Tokom jeseni i zime brigada je regrutovala i obučavala hiljade vojnika, a ovog ljeta raspoređena je na ratište u Sumskoj oblasti na sjeveru Ukrajine.

Sada je 156. mehanizovana brigada među sve brojnijim ukrajinskim jedinicama koje jure na jug, u Donjecku oblast, da bi dočekale masu ruskih vojnika i tenkova spremnih za udar na utvrđeni grad Pokrovsk. Ukrajinski operater drona Kriegsforscher to je opisao kao „posljednju, završnu bitku“, piše Euromaidan Press.

Rusi prebacuju tenkovske snage
Još prošlog mjeseca 156. brigada držala je liniju u Sumskoj oblasti zajedno s drugim brigadama novog 18. armijskog korpusa. Međutim, nakon poraza u borbama oko Pokrovska posljednjih nedjelja, Kremlj je donio odluku. Umjesto da odustane od Pokrovska, odlučio je da udvostruči napore i dovede ogromna pojačanja oko grada za snažnu ofanzivu predvođenu tenkovima.

Ta pojačanja morala su doći odnekud. Najmanje pet ruskih mornaričkih i vazdušno–desantnih brigada i pukovnija, zatim tenkovska pukovnija, pješadijska pukovnija i dvije motorizovane brigade već su prebačene, ili se prebacuju, iz Sumske oblasti prema Pokrovsku. Uz njih stiže i motorizovana divizija iz Hersonske oblasti na jugu.

Pridružuju se već postojećim ruskim armijama koje mjesecima opsjedaju Pokrovsk i okolna mjesta. Oko Pokrovska se, prema posljednjim obavještajnim podacima, skupilo 150.000 ruskih vojnika.

Sad je jasno zašto su Rusi napadali na motorima
Tokom cijele 2025. godine ruske jedinice uglavnom su napadale pješice ili na motorima. Sada je jasno i zašto. „Polako, ali sigurno, pokazuje se da je Rusija zaista držala oklopna vozila u pozadini i svela mehanizovane napade na minimum“, rekao je analitičar otvorenih izvora Jompy.

Ruski komandanti čuvali su oklopna vozila za nešto veliko. Čini se da je to najveći – i možda posljednji u dogledno vrijeme – mehanizovani napad na Pokrovsk. To je i posljednja velika ukrajinska tvrđava između Rusa i glavnog ukrajinskog „pojasa utvrđenja“ koji se proteže kroz Kramatorsk i Slovjansk u zapadnom Donjecku.

Najveći ruski oklopni napad u mjesecima
Nadolazeća bitka „biće veća i krvavija“ od pješadijskih borbi koje su ove godine bile česte oko Pokrovska, upozorio je finski analitičar Joni Askola. Na svježe pristiglim ukrajinskim jedinicama, poput 156. mehanizovane brigade, biće da zaustave znatno jaču rusku silu.

156. mehanizovana brigada krenula je prema Donjecku prošlog mjeseca, navodi Unit Observer. Pridružila se 1. azovskom korpusu Nacionalne garde i drugim jedinicama koje su početkom avgusta pohitale prema Pokrovsku kako bi zaustavile, a zatim i odbacile ruski pješadijski upad koji je nakratko ugrozio jednu od dvije glavne linije snabdijevanja prema gradu.

Druge ukrajinske jedinice u Sumskoj oblasti mogle bi slijediti 156. brigadu prema Donjecku, dok se sve više ruskih vojnika povlači iz Sumija i kreće na jug. Sljedeći talas ukrajinskih pojačanja mogao bi uključivati 80. i 95. vazdušno–desantnu brigadu.

U poređenju s tim elitnim desantnim snagama, 156. brigada je „radnička“ jedinica. Opremljena je tenkovima T-64BV, BMP-1TS vozilima s novim topovima kalibra 30 mm, M-113 transporterima na gusjenicama, modernizovanim BTR-60D transporterima na točkovima, oklopnim kamionima Kozak i haubicama M-109. Mnogim vozilima dodata je dodatna zaštita od dronova.

Ukrajinska taktika uništavanja tenkova pred najvećim ispitom
Očekuje se da će se 156. brigada ukopati i pripremiti za tenkovske napade. Starije ukrajinske brigade oko Pokrovska već su dokazani „ubice tenkova“, a i relativno neiskusni vojnici 156. brigade trebalo bi brzo da savladaju standardne taktike.

Rusi su se do sada suočavali s minama, artiljerijom, protivoklopnim raketama i, možda najviše, dronovima samoubicama i dronovima bombarderima. Sada računaju da će napadi predvođeni tenkovima preokrenuti bitku za Pokrovsk. Ukrajinci, pak, vjeruju da će tenkove uništavati na isti način kao i do sada.

Uništeni brojni ruski tenkovi
U 43 mjeseca otkako je Rusija proširila rat protiv Ukrajine, ukrajinske snage uništile su, oštetile ili zarobile oko 4.100 ruskih tenkova. Ako Rusi u narednim mjesecima ne probiju ukrajinsku odbranu oko Pokrovska, možda dugo neće imati novu priliku – barem ne uz pomoć tenkova.

Ruska fabrika tenkova „Uralvagonzavod“ proizvodi nove T-90M, ali nije poznato koliko ih zapravo silazi s trake. Čini se da se proizvodnja ove godine urušila. Istovremeno, skladišta s vozilima koja su nekada bila prepuna ostataka iz Hladnog rata danas su uglavnom prazna, prenosi Index.

Američki predsjednik Donald Tramp u subotu je uputio ultimatum saveznicima u NATO-u, poručivši u pismu da će SAD uvesti “velike” sankcije Rusiji tek kada se oni obvežu na isto i prestanu kupovati rusku naftu.

Ispunjavanje Trampovih zahtjeva predstavljalo bi veliku promjenu unutar saveza, a ostaje otvoreno pitanje postoji li uopšte kolektivni interes za preduzimanje takvih koraka, piše CNN.

“Spreman sam uvesti velike sankcije Rusiji kada se sve zemlje NATO-a slože i počnu činiti isto, i kada sve zemlje NATO-a PRESTANU KUPOVATI NAFTU OD RUSIJE”, objavio je na društvenim mrežama, citirajući pismo poslano kolegama iz NATO-a.

“Kao što znate, predanost NATO-a pobjedi bila je daleko manja od 100%, a kupovina ruske nafte, od strane nekih, bila je šokantna! To uveliko slabi vašu pregovaračku poziciju i pregovaračku moć nad Rusijom. U svakom slučaju, spreman sam ‘krenuti’ kada ste i vi. Samo recite kada?”, dodao je Trump.

Zahtjevi za carine prema Kini
On je takođe pozvao članice NATO-a da kao demonstraciju snage značajno povećaju carine na robu iz Kine. Smatra da bi se ruski rat u Ukrajini “brzo” završio kada bi se preduzeli ti koraci.

“Vjerujem da će ovo, plus NATO, kao grupa, uvođenjem carina od 50% do 100% na Kinu, koje će biti u potpunosti povučene nakon završetka rata s Rusijom i Ukrajinom, takođe biti od velike pomoći u okončanju ovog smrtonosnog, ali smiješnog, rata”, poručio je.

Evropska unija već je uvela zabranu na pomorski uvoz ruske nafte i naftnih derivata, no mnoge zemlje i dalje uvoze ruska fosilna goriva, uključujući ukapljeni prirodni gas.

Tramp je već ranije najavljivao mogućnost dodatnih sankcija, a već je udvostručio carine Indiji na 50% zbog kupovine ruske nafte, priznajući da je taj potez “izazvao razdor”.

Zanimljivo je da u subotnjoj poruci NATO nije spomenuo Indiju, iako je ranije ove sedmice od delegacije EU tražio uvođenje carina i na Kinu i na Indiju. S obzirom na to da je EU u završnoj fazi pregovora o trgovinskom sporazumu s Indijom, malo je vjerojatno da bi evropski fukncioneri na to pristali.

Obraćanjem NATO umjesto EU, Tramp u svoje zahtjeve uključuje i Tursku, trećeg najvećeg kupca ruske nafte nakon Kine i Indije, što dodatno naglašava težinu njegovih uslova.

Rusija ne pokazuje znakove deeskalacije
U međuvremenu, Rusija ne pokazuje namjeru smirivanja napetosti. Rumunsko ministarstvo obrane saopštilo je da je u subotu presrelo dron koji je ušao u vazdušni prostor te zemlje tokom ruskih napada na Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je dron djelovao u vazdušnom prostoru NATO-a “oko 50 minuta”.

“Ruska vojska tačno zna kamo idu njihovi dronovi i koliko dugo mogu intervenisati u vazduhu. Njihove rute su uvijek izračunate. Ovo ne može biti slučajnost, greška ili inicijativa nekih nižih komandanata. To je očito širenje rata od strane Rusije”, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Ovaj incident uslijedio je nakon upada ruskih dronova u poljski zračni prostor ranije ove sedmice, nakon čega je NATO najavio jačanje sigurnosti svog istočnog boka. Američki državni sekretar Marko Rubio u subotu je upad u Poljsku nazvao “neprihvatljivim, nesretnim i opasnim razvojem događaja”, piše Index.

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da je zapadna Evropa ignorisala upozorenja Mađarske o masovnim migracijama i sada se suočava sa rastućim terorom, nesigurnošću i fragmentiranim društvima.

On je dodao da Mađarska neće ponoviti njihovu grešku.

“Upozorili smo Zapad da kada jednom otvore kapije masovnim migracijama, nema povratka. To je kao pasta za zube – kada jednom izađe iz tube, ne možete je vratiti. Zapadna Evropa je ignorisala naša upozorenja”, naveo je Orban na platformi “Iks”, prenosi Srna.

On je dodao da su zemlje centralne Evrope upozoravale Zapad šta će se dogoditi i da to ne treba da čine.

“Mješovito društvo ima ozbiljne posljedice. Sada imate društvo koje je pola hrišćansko, a pola muslimansko. Vaš jedinstveni pravni sistem će propasti. Javna bezbjednost će nestati. Postaćete meta terorističkih napada”, upozorio je Orban.

On je dodao da je to problem koji se ne može riješiti i da se proces ne može vratiti unazad.

“Kada ih jednom pustite, tu više nema povratka. Mi smo predlagali da se migranti zaustavljaju na granici, Zapad je to odbio”, rekao je Orban.

Orban je istakao da su to greške koje se ne mogu popraviti.

“Upravo zato je za Mađarsku najvažnije pitanje spriječiti njeno naseljavanje drugima. To se dešava preko migranata koje finansiraju trgovci ljudima i mreža milijardera Džordža Soroša. Ja saosjećam sa migrantima i spremni smo da im pomognemo, ali da im pomognemo tamo gdje žive, a ne da njihove probleme donose ovdje. To je osnovna lekcija”, rekao je Orban.