VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Prvo obraćanje talibana: Uvjeravaju da neće biti diskriminacije i da ne žele neprijatelje

    Prvo obraćanje talibana: Uvjeravaju da neće biti diskriminacije i da ne žele neprijatelje

    Predstavnici talibana obratili su se prvi put nakon što su ovladali Afganistanom. Obrazložili su kakvu vladavinu namjeravaju uspostaviti, pa su se u tom kontekstu posebno osvrnuli na budući status žena. Poručili su da ne žele imati unutrašnje i vanjske neprijatelje.

    Njihov glasnogovornik Zabihullah Mujahid je ocijenio da su, kako je izjavio, nakon 20 godina borbe emancipirali državu i protjerali strance. Istakao je da je ovo trenutak ponosa za cijelu naciju.

    Uvjerava da ne žele neprijatelje, bilo unutrašnje ili vanjske.

    “Želimo osigurati da Afganistan više ne bude poprište sukoba. Oprostili smo svima onima koji su se borili protiv nas. Animozitetima je došao kraj. Ne želimo više imati vanjske ili unutrašnje neprijatelje”, kazao je.

    Prema riječima Mujahida, ne žele u Kabulu vidjeti haos. Tvrdi da su blokirali sve ulaze i izlaze iz grada kako bi se što bolje izvršio prijenos vlasti. Prethodnu vlast, a koju su podržavale i Sjedinjene Američke Države, je nazvao nesposobnom. Naglasio je da sigurnosne snage ništa nisu učinile kako bi sigurnost i postojala.

    “Sada mi moramo nešto uraditi. Mi smo ušli u Kabul kako bismo pružili sigurnost”, dodaje.

    Status žena i šerijatska pravila

    Uvjerava i to da žene neće biti diskriminirane, a upravo mnogi strahuju od toga. No, primjenjivat će šerijatska pravila.

    “Poručujemo međunarodnoj zajednici da niko neće biti obespravljen. Ne želimo imati bilo kakve probleme sa međunarodnom zajednicom. Imamo pravo da djelujemo u skladu sa našim vjerskim principima. Druge države imaju različite pristupe, pravila i zakone. Afganistanci imaju pravo da imaju svoja pravila i zakone, a u skladu sa našim vrijednostima. Bit ćemo posvećeni pravima žena pod šerijatskim sistemom”, istakao je glasnogovornik talibana.

    Kako je izjavio, žene će biti rame uz rame sa muškarcima. Ponovio je da diskriminacija neće postojati. Pa je tako istakao i to da će dozvoliti ženama da se školuju i rade, ali u skladu sa njihovim pravilima. Kako je naveo, bit će aktivne u društvu.

    Međutim, nije želio obrazložiti kakav će status imati žene na tržištu rada.

    “Mediji ne bi trebali raditi protiv nas”

    Potcrtao je da mediji ne bi trebali biti protiv islamskih vrijednosti. Pozvao je medije da im ukazuju na propuste kako bi mogli, kako je kazao, služiti naciji.

    “No, mediji ne bi trebali raditi protiv nas. Trebali bi raditi na ujedinjenju nacije”, mišljenja je.

    Mujahid je također ponovio da su oprostili svima, a kao razlog za to je naveo benefite, stabilnost i mir u Afganistanu.

    “Naši borci, naši ljudi, svi ćemo zajedno raditi na tome da uključimo druge strane i frakcije. Oni koji su poginuli boreći se na strani neprijatelja su sami krivi za to. U nekoliko dana osvojili smo cijelu državu”, dodaje.

    Istakao je da, kako je rekao, niko nikoga neće kidnapovati te da će iz dana u dan biti sve više sigurnosti. Također tvrdi da ne žele da bilo ko napusti državu. Obećao je amnestiju, da neprijateljstava neće postojati i da oni neće biti utočište za strane borce.

  • Zbačeni potpredsjednik Afganistana proglasio se novim liderom i pozvao na borbu protiv talibana

    Zbačeni potpredsjednik Afganistana proglasio se novim liderom i pozvao na borbu protiv talibana

    Smjenjeni potpredsjednik Afganistana Amrullah Saleh proglasio se novim privremenim predsjednikom zemlje nakon bijega bivšeg čelnika Ashrafa Ghanija u nedjelju.

    Saleh je na Twitteru objavio da je ostao u zemlji i da se “obraća svim čelnicima kako bi osigurao podršku i konsenzus”. On je, kako navodi BBC, u “prkosnoj poruci” napisao da nije izgubio duh i pozvao Afganistance da se “pridruže otporu” protiv talibana u prkosnoj poruci.

    Bivši direktor afganistanske državne obavještajne agencije, Saleh obećao je da se “ni pod kojim okolnostima” neće predati talibanima.

    Podsjetimo da su talibani u nedjelju zauzeli Kabul i proglasili rat završenim. Upravo se očekuje prvo obraćanje talibanskih lidera.
    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg održao je danas konferenciju za medije, na kojoj je govorio o aktuelnoj situaciji u Afganistanu te je okrivio afganistanske čelnike za slom centralne vlasti u Kabulu.

    Stoltenberg je u govoru naglasio kako je afganistansko vodstvo zaslužno za brzi kolaps oružanih snaga ove zemlje.

  • Troje državljana BiH napustilo Kabul, ostalih osam čeka evakuaciju

    Troje državljana BiH napustilo Kabul, ostalih osam čeka evakuaciju

    Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara i Ambasada BiH u Islamabadu zaprimili su informaciju da su Kabul napustila tri od ukupno 11 državljana BiH, za koje je do kasno sinoć utvrđeno da se nalaze na teritoriji Avganistana, saopšteno je iz Ministarstva.

    U saopštenju je navedeno da traju diplomatski napori da se i ostali građani BiH evakuišu iz kriznog regiona.

    Prema informacijama Ambasade i kontaktima sa državljanima BiH, preostala grupa se i dalje nalazi u bezbjednoj zoni i čeka prvu mogućnost za evakuaciju.

    -Krizni štab Ministarstva inostranih poslova, u saradnji sa diplomatsko-konzularnom mrežom, posebno ambasadama u Islamabadu, Londonu, Vašingtonu, Ankari, Hagu i drugima, nastavlja intenzivne aktivnosti da bi pomogli državljanima BiH koji čekaju evakuaciju – napominje se u saopštenju.

    Iz Ministarstva navode da su u toku aktivnosti da se građani grupišu na manjem broju lokacija kako bi bila olakšana njihova evakuacija.

  • Lavrov: EU ima volju za međusobno priznavanje kovid-pasoša

    Lavrov: EU ima volju za međusobno priznavanje kovid-pasoša

    Evropska unija je u razgovorima sa Rusijom o međusobnom priznavanju kovid-pasoša pokazala političku volju da se to pitanje rješi, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    “U toku su sadržajni i profesionalni razgovori o međusobnom priznavanju kovid-sertiikata i izražena je politička volja da se to pitanje rješi”, rekao je Lavrov, prenosi TAS S.

    On je objasnio da je u razgovorima koje sa EU vode rusko ministarstvo zdravlja i ruski centar Gamaleja ostalo da se rješi nekoliko pravnih i tehničkih pitanja, kao što su zaštita ličnih podataka i tehnička kompatibilnost procedura.

    Dodao je da je to pitanje prvi prioritet i istakao da je ruska strana spremna da nastavi “ovaj pragmatični i profesionalni dijlog”.

    “Nadamo se, međutim, da će odlaganja koja su jasno političke prirode, konačno prestati i da ćemo postići sporazum u interesu ruskih građana i građana EU”, zaključio je Lavrov.

  • Slom nacionalne valute Avganistana, guverner pobjegao

    Slom nacionalne valute Avganistana, guverner pobjegao

    Avganistanska nacionalna valuta, avgani, nastavila je danas silovit pad započet nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Kabulom.

    Avgani je pao danas za 1,7 odsto na 83,50 američkih dolara, što je četvrti uzastopni dan pada, prema podacima njujorške agencije “Bloomberg”.

    Šef centralne banke Avganistana Ajmal Ahmadi pobjegao je iz zemlje.

    Ahmadi je na Twitteru objavio niz poruka, prema kojima je centralna banka obaviještena da više neće biti snabdevana dolarima, što je umanjilo sposobnost monetarnog regulatora da pruža podršku nacionalnoj valuti i doprinijelo širenju panike u cijeloj zemlji.

    “Kurs valute je sa stabilnih 81 dolara za avgani skočio na skoro 100, da bi se potom vratio 86 dolara. U subotu sam održao sastanke kako bih umirio banke i mjenjačnice”, napisao je on.

    Politička previranja koja su tokom vikenda zahvatila Avganistan proširila su se i na tržište kapitala u susjednom Pakistanu, gdje je vrijednost državnih obveznica denominovanih u dolarima, koje dospijevaju 2031. godine, pala u ponedeljak za 1,8 centi, najviše od marta ove godine kada je formirana njihova cijena, prenosi Russia Today.

    Prema medijskim izvještajima, pakistanske dolarske obveznice su juče pretrpjele najveće gubitke u Aziji.

    Talibanske snage su ušle u Kabul 15. avgusta nakon što je predsjednik SAD-a Džo Bajden saopštio da će sve američke trupe napustiti zemlju do 11. septembra, na 20. godišnjicu od terorističkog napada na Svjetski trgovinski centar u Njujorku.

    Zauzimanju avganistanske prijestonice prethodile su dugogodišnje tenzije i napadi talibana, koji se u Rusiji nalaze na listi zabranjenih terorističkih organizacija, dodaje RT.

  • Ko je Mula Baradar, “prvo lice” talibana

    Ko je Mula Baradar, “prvo lice” talibana

    Abdul Gani Baradar, poznat kao Mula Baradar, suosnivač je talibana i viši lider militantne grupe, i očekuje se da će imati vodeću ulogu u upravljanju Avganistanom nakon što su talibanu preuzeli zemlju, prenose mediji.

    Baradar – najprisutnije lice talibana u javnosti – bio je i predstavnik pobunjeničke grupe koja je sa Sjedinjenim Državama potpisala prekretnički sporazum iz Dohe u februaru 2020. godine, s ciljem okončanja 20-godišnjeg rata u Afganistanu.

    Rođen 1968. u provinciji Uruzgan, Baradar je Durani Paštun iz plemena Popalzai. Bio je i zamjenik talibanskog ministra odbrane.

    Mula Baradar je pobjegao u Pakistan nakon američke invazije na Avganistan poslije terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine, koja je dovela do svrgavanja grupe.

    Baradar je proveo osam godina u zatvoru u Pakistanu nakon što je navodno uhapšen u Karačiju 2010. u operaciji američkih i pakistanskih obavještajnih službi.

    Pušten je na slobodu poslije zahtjeva američkog izaslanika u Avganistanu Zalmaja Halilzada da igra ulogu u mirovnim pregovorima zbog svog autoriteta i ugleda jer može da pregovara.

    Međutim, iako je sporazum sa Sjedinjenim Državama 2020. okončao najduži američki rat, on je takođe otvorio put trijumfalnom povratku talibana u Kabul 15. avgusta, nakon što su u roku od sedam dana zauzeli veći dio zemlje dok su se avganistanske snage rasipale.

    Mula Baradar – veoma mirna osoba
    Baradar, za koga je rečeno da je 15. avgusta bio na putu za Kabul, prvi put poslije skoro dvije decenije mogao bi da igra vodeću ulogu u budućoj administraciji Avganistana.

    Suhail Šahin, talibanski portparol i pregovarač, izjavio je za Associated Press 16. avgusta da će militanti narednih dana održati razgovore usmjerene na formiranje “otvorene, inkluzivne islamske vlade”.

    Mula Baradar, koji obavlja funkciju šefa talibanskog političkog biroa, moćna je ličnost koja je poštovana unutar grupe zbog svojih vojnih i pregovaračkih vještina.

    U kratkoj video izjavi 15. avgusta, Baradar je rekao da je pobjeda grupe bila neočekivano brza, dodajući da će pravi test početi sada, služenjem ljudima i rješavanjem njihovih problema.

    Novinar Sami Jusaifzai izvještavao je o talibanima dugi niz godina i sastao se s Baradarom.

    “Baradar je veoma mirna osoba, sreo sam ga tri ili četiri puta, vrlo je diplomatičan, govori do suštine. Čak i prije hapšenja bio je poznat kao osoba koja je šutke puno razmišljala (za talibane). Ima veliko poštovanje među talibanima”, rekao je Jusafzai za RSE.

    “Mislim da ima ambicije da postane lider i on je taj koji je vrlo uspješno postigao dogovor s Amerikancima”, dodao je on.

    “Koliko sam čuo od talibana, on također ima želju da ima vodeću ulogu u budućnosti”, navodi se.

    Baradar, koji je postao drugi komandant nakon smrti neuhvatljivog talibanskog vođe Mula Omara 2013. godine, navodno je godinama radio u sjenci, strateški pripremajući krvavu pobunu talibana i imenujući vojne komandante grupe.

    Tokom zarobljeništva u Pakistanu, on je, kako se izvještava, dostavio Sjedinjenim Državama “korisne” informacije o radu te militantne grupe.

    Iz istog plemena kao i Hamid Karzai
    Baradar je iz istog plemena kao bivši avganistanski predsjednik Hamid Karzai, koji je boravio u Kabulu i rekao da “radi na mirnom rješavanju pitanja Avganistana s rukovodstvom talibana”.

    Baradar, koji se borio protiv Sovjeta osamdesetih godina, obavljao je nekoliko funkcija pod brutalnom talibanskom vladavinom od 1996. do 2001. godine, tokom kojih su ženama oduzeta osnovna prava, uključujući zabrane studiranja i rada te ograničen pristup medicinskoj njezi.

    Grupa je posljednjih nedjelja pokušala projektovati umjereniji imidž dok mnogi – uključujući veliki broj Avganistanaca koji bježe iz svoje zemlje i one koji su posljednjih godina živjeli u oblastima koje kontrolišu talibani – u to nisu uvjereni.

    U intervjuu za Newsweek 2009. Baradar je rekao kako je grupa odlučna da se bori do odlaska američkih trupa iz zemlje.

    “Istorija Avganistana pokazuje da se Avganistanci nikada ne umaraju od borbe sve dok ne oslobode svoju zemlju. Nastavićemo naš džihad do protjerivanja neprijatelja iz naše zemlje”, rekao je on.

    U martu 2020. godine, američki predsjednik Donald Trump održao je 35-minutni telefonski razgovor a talibanskim političkim liderom, koji je Trump opisao kao “veoma dobar”.

    Baradar se u novembru u Dohi sastao s bivšim američkim državnim sekretarom Mikeom Pompeom.

    Takođe, on je posljednjih dana bio angažovan u neuspješnim razgovorima s administracijom predsjednika Ašrafa Ganija, koji je pobjegao iz Avganistana 15. avgusta.

  • Broj poginulih u zemljotresu na Haitiju povećan na 1.419

    Broj poginulih u zemljotresu na Haitiju povećan na 1.419

    Najmanje 1.419 osoba je poginulo i više od 6.900 povrijeđeno u zemljotresu jačine 7,2 stepeni po Richteru koji je u subotu pogodio Haiti.

    Epicentar zemljotresa bio je 12 kilometara sjeveroistočno od Saint-Louis-du-Suda, na dubini od 10 kilometara.

    Američki sistem upozorenja na cunami izdao je upozorenje u regiji navodeći da bi valovi mogli porasti tri metra, ali je kasnije povučeno.

    Prema američkom Geološkom zavodu (USGS) osjetio se naknadni potres magnitude 5,2 stepeni, a u narednim danima očekuje se još potresa.

    Nakon glavnog potresa USGS je registrovao devet naknadnih.

    Zvaničnici su potvrdili da je na Haitiju došlo do velikog razaranja te da su u toku akcije traženja i spašavanja. Stoga je Haiti uputio apel za međunarodnu pomoć.

    Jedan od najsmrtonosnijih zemljotresa u svijetu u prošlom vijeku registrovan je upravo na Haitiju 12. januara 2010. godine. Prema zvaničnim podacima, 316.000 ljudi je tada poginulo i 300.000 povrijeđeno u potresu jačine sedam stepeni po Richteru koji se dogodio na jugu zemlje.

    Nakon toga je oko 1,3 miliona ljudi ostalo bez krova nad glavom.

  • Nakon potresa, Haiti pogodila tropska oluja

    Nakon potresa, Haiti pogodila tropska oluja

    Broj umrlih u snažnom potresu koji je u subotu pogodio Haiti narastao je na 1.419, dok se broj povrijeđenih popeo na čak 6.900. Veliki broj ljudi još uvijek se smatra nestalima.

    I dok traje potraga za preživjelima, Haiti je na udaru tropske oluje, javlja BBC. Očekuje se da će oluja “Grace” na to područje donijeti i do 25 centimetara kiše. Jaka kiša već je zahvatila dijelove Haitija.

    U potresu magnitude 7,2 po Rihteru koji je pogodio jugozapad Haitija uništena su 13.694 doma, a još 13.785 je oštećeno.

    SAD, Dominikanska Republika, Meksiko i Ekvador poslali su spasioce, hranu i medicinsku opremu. Ali, problem je kako dopremiti pomoć stradalom stanovništvu, jer bande sprečavaju neometani dotok pomoći. Stoga je Bruno Maes, predstavnik UNICEF-a na Haitiju, pozvao na uspostavu humanitarnog koridora kako bi se dostavila potrebna pomoć.

    Najsiromašnija američka zemlja još se sjeća potresa iz 2010, kada je više od 200.000 ljudi poginulo, a milion i po Haićana je ostalo bez krova nad glavom.

  • Lavrov i Blinken razgovarali o situaciji u Avganistanu

    Lavrov i Blinken razgovarali o situaciji u Avganistanu

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Entoni Blinken razgovarali su telefonom o situaciji u Avganistanu, saopštilo je danas rusko ministarstvo spoljnih poslova.

    Kako se navodi, telefonskim razgovorom dvojice diplomata dogovoren je nastavak konsultacija sa Kinom, Pakistanom i Ujedinjenim nacijama, prenio je Rojters.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov telefonski je razgovarao i sa kineskim ministrom spoljnih poslova Vang Lijom o političkoj koordinaciji zbog situacije u Avganistanu i njenih implikacija na region, kako je saopštilo ministarstvo.

  • Kakve posljedice može pad Kabula imati na Evropu

    Kakve posljedice može pad Kabula imati na Evropu

    Pad Kabula i preuzimanje Avganistana od strane talibana otvoriće mogućnost novog velikog talasa migranata, koji bi se preko teritorije zapadnog Balkana mogli pokušati domoći Evrope.

    Amir Kržalić, iz Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva i bezbjednosni analitičar, za “Nezavisne” kaže da je najveća tragedija pada Avganistana u činjenici da mnogi stanovnici te zemlje strahuju za svoj život sumnjajući u dobre namjere talibana.

    “Naravno da je s tim u vezi moguće očekivati da će se pojačati i migratorni pritisak i zato je jako važno da EU djeluje i preuzme inicijativu”, rekao je Kržalić. On ne smatra da će padom Avganistana doći do prekompozicije geopolitičkih odnosa te naglašava da ovo dešavanje ne vidi kao poraz SAD ili NATO-a, već neuspjeli pokušaj oživljavanja demokratije u zemlji opterećenom sistemskom korupcijom.

    “To na neki način može biti pouka zemljama zapadnog Balkana koliko sistemska korupcija može biti opasna za razvoj društva”, rekao je on.

    U međuvremenu, Ambasada BiH u Pakistanu, koja nerezidentno pokriva i teritoriju Avganistana, prati situaciju i pokušava naći mogućnost za evakuacijom bh. državljana koji su ostali zarobljeni na kabulskom aerodromu, s kojeg su juče cijelog dana dolazile dramatične slike ljudi koji se kače i padaju s aviona kako bi se pokušali domoći slobode.

    Sakib Forić, ambasador BiH u Islamabadu, za “Nezavisne” kaže da je s Ambasadom kontakt uspostavilo sedam bh. državljana. On je rekao da su sva sedmorica državljana bezbjedni, da su u ličnom kontaktu s njim, te da se nalaze na aerodromu u Kabulu i čekaju da se nađe bilo kakav let kojim bi se prebacili iz Avganistana.

    Forić je rekao da je Ministarstvo spoljnih poslova Pakistana iskazalo spremnost da prihvati sedmoricu državljana BiH ako se ne uspiju izvući na drugi način. Naglasio je da je Pakistan ponudio ubrzanu proceduru dobijanja online viza i svih drugih procedura, a da bi onda Ambasada pomogla da se za njih nađe privremeni smještaj u Islamabadu dok se ne nađe transport za BiH.

    Forić je rekao da za Ambasadu poteškoću predstavlja činjenica da se naši državljani nisu ranije javili Ambasadi, jer rade za strane kompanije koje su angažovane u Avganistanu. Istakao je da su te kompanije kupile karte da izvuku svoje državljane iz zemlje, ali da su svi civilni letovi otkazani.

    “Sada je moguće izaći samo vojnim transportima, a velike zemlje koje imaju te avione izvlače prvo svoje državljane, ugovarače i saradnike iz Avganistana koji su radili za njih. Mi smo mala zemlja, mi nemamo te mogućnosti, ali u kontaktu smo s više sagovornika da pokušamo naći nešto da se i naši državljani evakuišu iz Avganistana”, rekao nam je on.

    Na pitanje kolika je realna opasnost od talibana za naše državljane, Forić je procijenio da je opasnost indirektna, jer je na ulicama veliki broj naoružanih ljudi.

    “Mislim da u ovom trenutku nema opasnosti od vlade talibana jer oni sada žele da se predstave u dobrom svjetlu prema svijetu, ali u Kabulu i oko aerodroma vlada haos. Desetine hiljada ljudi pokušavaju se izvući iz zemlje i stanje je van kontrole”, rekao je ambasador.

    Evropska medijska kuća Euronews juče je podsjetila da je od početka godine Avganistan napustilo najmanje 270.000 ljudi te naglašava da bi na pomolu mogla biti nova humanitarna katastrofa.

    “EU se još oporavlja od migratorne krize iz 2015. i 2016, kada su stotine hiljada Sirijaca došle u Evropu. Ta epizoda izazvala je žestoke rasprave unutar bloka 27 zemalja EU na koji način podijeliti migracioni teret. Njemačka kancelarka Angela Merkel je 2015. rekla da mi to možemo, ali sada je promijenila mišljenje”, naglašeno je u ovom prilogu.

    Sve oči su sada uprte u talibane, jer ako se odluče da uspostave red i ispune obećanja da se neće svetiti, može se očekivati smirivanje stanja i povratak u relativnu normalizaciju.