VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Njemačka ljevica protiv priznanja tzv. države Kosovo

    Njemačka ljevica protiv priznanja tzv. države Kosovo

    Ljevica i Alternativa za Njemačku (AfD), njemačke stranke krajnje lijevog i krajnje desnog političkog spektra u Bundestagu, oduvijek su bile skeptične, kako prema projektu Evropske unije, tako i prema prejakom spoljnopolitičkom uticaju Njemačke. To naravno važi i za područje zapadnog Balkana.

    Kako te stranke koje će najvjerovatnije ući u Bundestag nakon izbora 26. septembra, a s obzirom na njihove poznate stavove, gledaju na zapadni Balkan – posebno u svjetlu diplomatske ofanzive koju je Berlin početkom ove godine pokrenuo kako bi taj region i dalje održao na listi spoljnopolitičkih prioriteta, kako Njemačke, tako i Evropske unije?

    „Ljevica je otvorena prema željama zemalja zapadnog Balkana za ulazak u Evropsku uniju, ali pod uslovom da većina građana tih zemalja to zaista i želi. Mi smo u suštini za to da se građani svake od tih zemalja direktno, a to znači putem referenduma, odluče za ili protiv ulaska u EU“, kaže u razgovoru za DW Žaklin Nastić, poslanica Ljevice u Bundestagu i potpredsjednica parlamentarnog Njemačko-južnoevropskog odbora.

    Nastić smatra da se u pregovorima o ulasku u EU, suviše malo pažnje obraća na socijalna pitanja. To sa sobom nosi negativne posljedice, kaže Nastić, kako u Rumuniji i Bugarskoj, tako i u Hrvatskoj.

    „Na slučaju Hrvatske smo videli da je brodogradnja te zemlje propala zbog konkurencije u EU, a to je doprinjelo da još više građana Hrvatske mora da traži posao na zapadu Evrope. Hrvatska jeste u EU, a iako su time rešeni neki problemi, nastali su novi“, zaključuje Nastić.

    „Kosovo nikada nije trebalo priznati“

    U vezi s jednim od najvećih problema na zapadnom Balkanu, nerješenim pitanjem odnosa Srbije i Kosova, Nastić potvrđuje staru skepsu njemačke krajnje ljevice kada je u pitanju priznanje novonastalih zemalja na području bivše Jugoslavije:

    „Kao stranka međunarodnog prava i dalje smo protiv diplomatskog priznanja Kosova čije odvajanje od Srbije nije bilo u skladu s međunarodnim pravom. Na konzularnom nivou možemo i dalje s Kosovom da održavamo kontakte, ali ambasada mora da bude zatvorena. Tim korakom bi bili takoreći u trendu: u posljednjih pet godina 15 zemalja povuklo je priznanje Kosova, dok ih je samo pet priznalo Kosovo“, kaže političarka Levice iz Hamburga.

    Ona oštro kritikuje ulogu Njemačke na jugoistoku Evrope.

    „Briselski proces koji je pokrenut 2014. i koji je trebalo da rezultira približavanjem vlada u Beogradu i Prištini, praktično je potonuo. Kada su 2018. srpski predsjednik Vučić i tadašnji predsjednik Kosova Tači najavili razmjenu teritorija, Berlin je ponovo morao da se umiješa kako bi spriječio dogovor“, kaže Nastić i nastavlja u istom tonu:

    „Nemačka je u posljednjih 30 godina često bila dio problema, a rijetko dio rješenja na Balkanu. Umjesto još jedne diplomatske ofanzive koja ionako ništa neće da promijeni, potreban nam je temeljni socijalni i ekonomski preokret u regionu do kojeg bi trebalo da dođe uz zajedničke napore EU, Kine, Rusije i SAD, kao i snaga na licu mjesta.“

    „Provincijski političar“ – adut njemačke spoljne politike

    Zbog svega toga ne čudi što Žaklin Nastić smatra da dolazak Kristijana Šmita na mjesto Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini neće doprinjeti poboljšanju situacije:

    „Taj provincijski političar, koji je do sada jedino ostao u pamćenju po izjavi ’An Apple a Day keeps Putin away’, sigurno neće pomoći u rješavanju komplikovanih unutrašnjepolitičkih problema u Bosni i Hercegovini.“

    Nastić i samu funkciju Visokog predstavnika u BiH smatra suvišnom: „Novcem koji bi se uštedio ukidanjem te funkcije mogao bi da se ojača ekonomski program za tu balkansku zemlju kako bi se njoj zaista pomoglo da krene dalje u rešavanju socijalnih problema“, glasi njeno rješenje.

    Za razliku od ostalih stranaka u Bundestagu koje po pravilu smatraju da bi Evropska unije morala pojačano da se angažuje na zapadnom Balkanu, između ostalog i zbog toga da trku za prevlast u tom delu Evrope ne bi u svoju korist rešile Rusija, Kina ili Turska, Nastić iz Ljevice smatra da rešenju problema na zapadnom Balkanu moraju da doprinesu svi faktori, što znači sve zapadnobalkanske zemlje, uz pomoć EU, ali i Rusije, Kine i SAD.

    Skepsa AfD prema proširenju

    Poslanička grupa stranke Alternativa za Nemačku (AfD) u Bundestagu na političkom spektru zauzima krajnje desnu poziciju. Ta stranka je svoj uspon započela kritikom Evropske unije, a učvrstila kritikom izbegličke politike. Zato ne čudi što bivši portparol predsednice te stranke Alis Vajdel i aktuelni potpredsednik Nemačko-južnoevropske parlamentarne grupe Markus Fronmajer, na početku razgovora za DW iznosi skepsu kada je reč o proširenju EU.

    „Kad je u pitanju proširenje Evropske unije na zemlje zapadnog Balkana, nas tu pre svega interesuju pitanja bezbednosti i pitanja migracija, i tu smo kritični – i to između ostalog jer je problem u islamizmu, organizovanom kriminalu ili ilegalnim migracijama. Ne smemo da zaboravimo da migrantske rute prolaze kroz te zemlje i zbog svega toga moram da kažem da trenutno odbacujemo proširenje EU na taj region“, kaže Fronmajer.

    AfD gaji posebnu skepsu kada je u pitanju jugoistok Evrope zbog pitanja islamizma: „Kada govorimo o islamizmu i kad se osvrnemo na Bosnu i Hercegovinu, moramo da spomenemo da se tamo dogodila regrutacija za ’Islamsku državu’, a to su stvari zbog kojih bi se trebalo zamisliti. Moramo da spomenemo i uticaj Turske koja po Albaniji gradi džamije“, kaže poslanik AfD.

    Ostati prisutan u regionu, usredsrediti se na smislene projekte

    I kad je reč o odnosu prema Srbiji i Kosovu, AfD ima drugačije mišljenje od većine stranaka u parlamentu, ali se u jednom pitanju slaže sa Levicom: Kosovo nikada nije trebalo priznati. Fronmajer potvrđuje ono što je još pre nekoliko godina u razgovoru za DW rekao spoljnopolitički portparol AfD Armin-Paulus Hampel: „Priznanje Kosova bila je velika greška. Ta državna tvorevina nije u stanju sama da preživi. Već duže vreme ta zemlja je primalac pomoći, a Nemačka tu snosi najveći trošak. Ogroman novac troši se na projekte koji čak pojačavaju migracije prema Nemačkoj, a to nije prihvatljivo“, smatra političar AfD, koji takođe, kao i Žaklin Nastić iz Levice, smatra da razmena teritorija u svrhu poboljšanja odnosa nije rešenje koje bi trebalo tako lako odbaciti, kao što je to učinila nemačka vlada.

    Što se Bosne i Hercegovine tiče, Fronmajer smatra da je tamo, za razliku od Kosova, prisustvo Njemačke poželjno, i to iz nekoliko razloga.

    „Što se tiče Bosne i Hercegovine, smatram da ima smisla što smo tamo prisutni i što pomažemo projekte koji imaju perspektivu. Ja bih te projekte podelio u tri područja: prvo je sprečavanje migracija. Mi moramo tim državama da pomognemo da bolje amortizuju pritisak migranata i da ih po potrebi vraćaju. Drugo pitanje jeste odnos prema islamizmu. Tu moramo posebno da podržimo projekte u Bosni i Hercegovini. I treće je naravno borba protiv organizovanog kriminala. To su tri područja na kojima mora da bude saradnje“, smatra Fronmajer.

    Ono na šta svakako ne bi trebalo bacati novac su, prema mišljenju političara AfD, „besmisleni klimatski projekti, poput npr. finansiranja ekološki prihvatljivog javnog prevoza“.

    „U njemačkom je interesu da tamo ostanemo aktivni i prisutni, posebno u okviru razvojne pomoći. Kina i Turska pokazuju sve veće interesovanje za taj region, naravno tradicionalno i Ruska federacija, i tu Njemačka mora da gleda kako da i dalje u regionu ostane aktivna kako ne bi izgubila priključak“, zaključuje Fronmajer.

  • Prvi Bidenov govor u UN-u: U odlučujućoj smo deceniji za naš svijet, završili smo s ratom

    Prvi Bidenov govor u UN-u: U odlučujućoj smo deceniji za naš svijet, završili smo s ratom

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden se prvi put u ovoj funkciji obraća u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda prilikom čega je obećao dobru saradnju sa saveznicima u ovoj “odlučujućoj deceniji za svijet”.

    Naveo je da namjerava sarađivati s partnerima s ciljem vođenja svijeta ka prosperitetnijoj budućnosti svih s obzirom na to da se, kako vjeruje, nalazimo na prekretnici u historiji.

    “Vjerujem da moramo raditi kao nikada do sada. Da bi uspjeli nešto za vlastiti narod, moramo se duboko angažovati i sa ostatkom svijeta”, rekao je Biden.

    Njegova uvjeravanja o nastavku saradnji dolaze usljed napetosti zbog povlačenja Amerike iz Afganistana te nakon najnovije diplomatske svađe sa Francuskom i dogovorima o podmornicama iz kojih je ova zemlja isključena.

    “Završili smo 20-godišnji sukob u Afganistanu. Sada zatvaramo taj period nemilosrdnog rata i otvaramo novu eru nemilosrdne diplomatije”, rekao je on navodeći da će fokus biti na indo-pacifičkoj regiji.

    Kao jedan od primjera pozitivnog globalnog djelovanja naveo je to da SAD ulažu 10 milijardi dolara u globalnu borbu protiv gladi, a najavio je i napore za mobilizaciju 100 milijardi dolara za podršku klimatskim akcijama u zemljama u razvoju.

    “Umjesto da se nastavimo boriti u ratovima iz prošlosti, usredotočeni smo na usmjeravanje naših resursa u izazove koji drže ključeve naše kolektivne budućnosti. A to su: Okončanje ove pandemije, rješavanje klimatske krize, upravljanje promjenama u globalnoj dinamici moći, oblikovanje svjetskih pravila o vitalnim pitanjima poput trgovine, cyber-a i tehnologija u nastajanju, te suočavanje s prijetnjom terorizma”, rekao je Biden globalnim liderima.

    Usred napetih američko-kineskih odnosa, Biden je naglasio da SAD “ne traže novi Hladni rat ili podijeljeni svijet”, ali da će “energično braniti sebe, svoje saveznike i njihove interese od napada”.

    Inače, Biden je u ponedjeljak navečer doputovao u New York, na sastanak sa generalnim sekretarom Antoniom Guterresom uoči današnjeg obraćanja, a jedan drugom su obećali uzajamnu podršku.

    U toku je 76. Generalna skupština UN-a koja se održava u kontekstu klimatske krize i pandemije koronavirusa s obzirom na to da su oba problema zaoštrila podjele na globalnom nivou.

  • EU se “okreće”: Da li postoji sumnja u SAD?

    EU se “okreće”: Da li postoji sumnja u SAD?

    Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel kritikovao SAD zbog nedostatka transparentnosti i lojalnosti prema transatlanskim partnerima.

    On je naveo da to pokazuju jednostrane odluke Vašingtona da se povuče iz Avganistana i američki bezbednosni pakt sa Australijom i Velikom Britanijom.

    Mišel je rekao da su ove odluke SAD pokazale “očigledan nedostatak transparentnosti i lojalnosti” iako je, kako je naglasio, američki predsednik Džozef Bajden ranije ove godine objavio da se “Amerika vratila” nakon što je njegov prethodnik Donald Tramp četiri godine zastupao politiku “Amerika na prvom mestu”.

    On je, obraćajući se grupi novinara u Njujorku, gde se održava Generalna skupština UN, ponovio da je transatlanski savez “najvažniji savez za nas u EU”, prenosi AP.

    “Ne dovodim u pitanje ovaj savez, ali pitam: Da li postoji sumnja u SAD o značaju ovog saveza sa Evropom?”, upitao je Mišel.

    On je upozorio da će najava novog saveza između SAD, Velike Britanije i Australije i odluka SAD da zajedno sa Velikom Britanijom proda podmornice na nuklearni pogon Australiji, a čime je okončan raniji dogovor izmedju Francuske i Australije, imati posledice.

    Australija, SAD i Velika Britanija su 15. septembra sklopile bezbednosni pakt AUKUS, kojim će Kanbera dobiti tehnologiju da izgradi osam podmornica na nuklearni pogon.

    Australija je nakon ulaska u pakt odustala od kupovine podmornica od Francuske, zbog čega je Pariz optužio Kanberu zbog laži i povukao ambasadore iz Vašingtona i Kanbere.

  • Putin: Velika tragedija za čitavu zemlju

    Putin: Velika tragedija za čitavu zemlju

    Pucnjava na Univerzitetu u Permu, gdje je ubijeno šest ljudi, velika je tragedija za čitavu zemlju, rekao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin i uputio saučešće porodicama žrtava.

    “Svjestan sam da nikakve riječi ne mogu da ublaže bol zbog gubitka, naročito kada govorimo o mladim ljudima koji su tek počinjali svoje živote. Ovo je velika tragedija ne samo za porodice koje su izgubile svoju djecu, nego i za čitavu zemlju”, rekao je Putin.

    On je dodao da će nadležne službe uložiti maksimalne napore da istraže uzroke ovog zločina, prenio je TASS.

    Rano jutros, lokalni mještanin star 18 godina pucao je na Državnom nacionalniom istraživačkom univerzitetu u Permu. Ministarstvo zdravlja je saopštilo da je ubijeno šest osoba.

    Istražna komisija je objavila da je ubijeno ili ranjeno ukupno 28 osoba. Otvorena je krivična istraga prema optužbi za ubistvo dvoje ili više ljudi. Napadač je identifikovan kao student Univerziteta. On je ranjen u razmjeni vatre sa policijom, a potom je priveden.

  • Indija zaplijenila čak tri tone heroina iz Afganistana, vrijednosti 2,7 milijardi dolara

    Indija zaplijenila čak tri tone heroina iz Afganistana, vrijednosti 2,7 milijardi dolara

    Indijski zvaničnici saopštili su kako je policija ove države zaplijenila gotovo tri tone heroina ulične vrijednosti 2,7 milijardi dolara koji je u indijsku luku stigao iz Afganistana.

    Između ostalog, policija je po naredbi Uprave za obavještajne poslove uhapsila dvojicu Indijaca koji su trebali učestvovati u daljoj distribuciji droge na indijsko tržište.

    “Pošiljka je u jednom kontejneru sadržavala dvije tone kokaina, dok je policija u drugom kontejneru pronašla skoro tonu kokaina. Droga je porijeklom iz Afganistana, a otpremljena je iz luke Gujarat u Iranu”, saopćili su indijski zvaničnici.

    Indijska policija je također pretresla nekoliko lokacija širom države u potrazi za osobama koje su također mogle učestvovati u distribuciji ove pošiljke.

    “Pretresi su provedeni u Ahmedabadu, Delhiju, Chennaiju, Gandhidhamu i Mandviju”, saopćeno je iz policije, prenosi The Guardian.

    Istraga je u međuvremenu utvrdila i umiješanost afganistanskih državljana u cijeli proces, ali kako je navedeno do sada niko osim indijskih državljana nije uhapšen.

    Afganistan predstavlja jednog od najvećih svjetskih proizvođača heroina te se procjenjuje kako opskrbljuje gotovo 80 posto svjetske proizvodnje ove droge.

    Proizvodnja heroina u Afganistanu posljednjih nekoliko godina doživjela je procvat, a od prodaje droge značajno su se finansirali i talibani koji su novac koristili za nabavku naoružanja.

  • Justin Trudeau i Liberalna stranka po treći put pobijedili na izborima u Kanadi

    Justin Trudeau i Liberalna stranka po treći put pobijedili na izborima u Kanadi

    Kanadski premijer Justin Trudeau i njegova Liberalna stranka osvojili su treći mandat nakon što su objavljeni rezultati prijevremenih izbora koji su održani u ponedjeljak u ovoj državi.

    Prema posljednjim podacima, Liberali su osvojili ukupno 156 mjesta u parlamentu dok je Konzervativni blok osvojio 120 mjesta. Od ostalih stranaka koje čine parlament, 33 mjesta pripala su stranci iz Quebeca, 27 mjesta pripalo je Novoj demokratskoj partiji na čijem je čelu Jagmeet Singh. Dva mjesta u parlamentu pripala su ekološkoj Zelenoj partiji.

    Uprkos pobjedi, Liberali Justina Trudeaua ipak nisu osvojili dovoljan broj glasova (170 op.a.) koji bi im omogućili samostalnu vladavinu te će se tako stranka morati fokusirati na formiranje vlade s drugim manjinskim strankama što je otprilike sličan postizborni rezultat kao i nakon izbora 2019. godine.

    “Ono što smo vidjeli jeste da su milioni Kanađana odabrali progresivni plan za zemlju. Neki su govorili o podjelama, ali ja to ne vidim. Ne treba zaboraviti prošlost i mračne dane koje smo zajedno proživjeli. I dalje trebamo gledati na budućnost i sve ono što dolazi s njom”, rekao je Trudeau nakon izbora.

    Iako će Trudeau ostati na vlasti, izbori su donijeli i nekoliko iznenađenja. Ministrica za ravnopravnost spolova Maryam Monsef izgubila je mjesto u novoj vladi, a nju će zamijeniti konzervativna Michelle Ferreri.

    Također, Nova demokratska partija izgubila je jedno mjesto u istočnoj Kanadi nakon što je dugogodišnji zastupnik ove stranke Jack Harris najavio odlazak u penziju nakon što je obavljao dužnost zastupnika od 1987. godine. Njega će na ovoj poziciji zamijeniti članica Liberalne stranke Joanne Thompson.
    S druge strane, lider Konzervativne stranke Erin O'Toole priznao je poraz na izborima te je rekao kako ne planira podnijeti ostavku na mjesto predsjednika stranke.

    “Moja porodica i ja odlučno nastavljamo borbu za Kanadu. Ako Justin Trudeau misli da može Kanađanima zaprijetiti ponovnim izborima za 18 mjeseci, Konzervativna stranka će biti spremna. Naporno smo radili, napredovali smo mnogo, ali posao još nije završen”, rekao je O'Toole.

    Uprkos izostanku većine, procjene su kako će Trudeau kao i ranije obezbijediti dovoljan broj glasova koji će mu omogućiti vladavinu i u narednom periodu.

    Podrška se naročito odnosi na Novu demokratsku partiju čiji je lider čestitao kanadskom premijeru na pobjedi te je naglasio kako će se zajednička borba nastaviti čime je na neki način najavio kako će podržati većinu planova za koje se zalažu kanadski liberali.

  • Policija stigla na lice mjesta! Pucnjava u srednjoj školi, u toku je evakuacija đaka

    Policija stigla na lice mjesta! Pucnjava u srednjoj školi, u toku je evakuacija đaka

    U srednjoj školi u gradu Njuport Njuzu u saveznoj američkoj državi Virdžiniji došlo je do pucnjave, a u toku je evakuacija učenika, saopštila je policija.

    U saopštenju policije Njuport Njuza navodi se da su policajci izašli na lice mjesta i da je u toku istraga, prenosi AP.

    U toku je i evakuacija učenika iz srednje škole Heritidž i oni se prebacuju na teniske terene, gdje mogu da se nađu sa roditeljima, navela je policija.

  • Macron tražio oprost od alžirskih boraca koji su se borili na francuskoj strani

    Macron tražio oprost od alžirskih boraca koji su se borili na francuskoj strani

    Predsjednik Emmanuel Macron zatražio je oproštaj od Alžiraca koji su se borili za Francusku tokom alžirskog rata za nezavisnost.

    Priznao je da Francuska nije izvršila svoju dužnost prema grupi boraca poznatim kao Harkisi, javlja BBC.

    Mnogi su živjeli u lošim uslovima iza bodljikavih žica nakon što je vlada odbila priznati njihova prava na boravak u Francuskoj, navodi novinska agencija AFP.

    Oni koji su ostali u Alžiru suočili su se sa divljačkim odmazdama kao saradnici.

    Govoreći pred publikom Harkisa i njihovih potomaka u Parizu, Macron je obećao zakone o reparacijama, kao i spomenik.

    “U ime Francuske, glasnim i svečanim glasom priznajem Harkisima i njihovoj djeci da im je Republika ostala dužna. Borcima želim izraziti zahvalnost”, kazao je Macron.

  • SAD odgovorile: “Ne priznajemo izbore za rusku Dumu na suverenoj ukrajinskoj teritoriji”

    SAD odgovorile: “Ne priznajemo izbore za rusku Dumu na suverenoj ukrajinskoj teritoriji”

    SAD su saopštile da “ne priznaju izbore za rusku Dumu na suverenoj ukrajinskoj teritoriji” jer smatraju da je Rusija “onemogućila svojim građanima da iskoriste građanska i politička prava” tokom nedavnog glasanja.

    “Izbori za Dumu od 17. do 19. septembra u Ruskoj Federaciji održani su pod uslovima koji nisu u skladu sa slobodnim i poštenim procedurama”, saopštio je portparol Stejt departmenta Ned Prajs.

    On kaže da SAD “ne priznaju održavanje izbora za rusku Dumu na suverenoj ukrajinskoj teritoriji i ponavljaju da bezrezervno podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine”.

  • Putin se obratio Rusima: Hvala

    Putin se obratio Rusima: Hvala

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin zahvalio je danas Rusima na povjerenju nakon što je vladajuća stranka Jedinstvena Rusija koja ga podržava dobila parlamentarnu većinu na izborima.

    “Posebne riječi zahvalnosti, naravno, želim da uputim građanima Rusije, da vam zahvalim na povjerenju, dragi prijatelji”, rekao je Putin na državnoj televiziji, prenio je Rojters.

    Predsjednica ruske Centralne izborne komisije Ela Pamfilova izjavila je ranije danas da je Jedinstvena Rusija osvojila većinu glasova, što joj obezbjeđuje dvotrećinsku većinu u Dumi, prenio je TASS.

    Na osnovu 99,72 odsto prebrojanih glasova, jedinstvena Rusija je osvojila 49,48 odsto glasova birača.

    Predstavnici te partije su osvojili i 198 mjesta na listi izbornih jedinica.

    Predsjednik ruske Centralne izborne komisije Ela Pamfilova izjavila je danas da ovo tijelo planira da saopšti konačne rezultate izbora za Državnu Dumu u petak, 24. septembra.

    “Neću da čestititam nikome sada, dok zvanično ne sumiramo rezultate. Planirano je da to uradimo u petak. Tada ćemo da čestitamo i zahvalimo svima”, rekla je Pamfilova.

    Izbori za osmi saziv Državne dume trajali su tri dana – 17, 18. i 19. septembra. Građani su se izjašnjavali i o šefovima devet ruskih regiona i 39 regionalnih skupština, podsjetio je TASS.