VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • U školi ubio 19 djece i dvoje odraslih

    Devetnaestero djece i dvoje odraslih poginulo je u pucnjavi u osnovnoj školi u južnom Teksasu nakon što je 18-godišnji Salvador Ramos otvorio vatru i napravio masakr.

    Ramosa su ubili pripadnici policije, rekli su zvaničnici. Tinejdžer je, prema prvim informacijama, prije masakra u školi ranio svoju baku.
    Istražitelji su otkrili da je osumnjičeni bio naoružan pištoljem i poluautomatskom puškom AR-15 te da je imao mnogo municije. Kako prenosi CBS News, napadač je nosio pancir dok je izvodio napad.

    Šef policije Nezavisnog školskog okruga Uvalde Pete Arredondo rekao je da je pucnjava počela u utorak u 11:32 po lokalnom vremenu i da istražitelji vjeruju da 18-godišnjak nije imao pomogače.
    Guverner Teksasa Greg Abbott rekao je da je napadač, kojeg je nazvao Salvador Ramos, napustio vozilo prije nego što je ušao u školu gdje je počeo ubijati nedužne.

    Jedna od ubijenih odraslih osoba bila je učiteljica, koja se u američkim medijima naziva Eva Mireles. Na njenoj stranici na web stranici školskog okruga pisalo je da ima kćer na koledžu i da voli trčanje i planinarenje.

    Oko 500 učenika je upisano u pretežno latinoameričku školu oko 135 km zapadno od San Antonija. Osnovna škola Robb podučava učenike drugog, trećeg i četvrtog razreda, starosti od sedam do 10 godina.

    Agencija Associated Press javlja da je službenik američke granične patrole koji je bio u blizini kada je pucnjava počela uletio u školu i pucao i ubio napadača koji se nalazio iza barikade.

    Dva granična agenta su navodno ranjena u razmjeni sa naoružanim napadačem. Jedan agent je upucan u glavu, kažu zvaničnici, dodajući da su obojica sada u stabilnom stanju u bolnici.

    Ovu tragediju je komentarisao i predsjednik Joe Biden koji je pozvao na kontrolu oružja.

    “Koliko desetina male djece koja su svjedočila onome što se dogodilo – vide svoje prijatelje kako umiru, kao da su na bojnom polju. Živjet će s tim do kraja života”, rekao je.

    Biden je naredio da se zastave na Bijeloj kući i drugim američkim institucijama spuste na pola koplja.

  • Satler nema dilemu: Izbori u BiH biće održani 2. oktobra

    Satler nema dilemu: Izbori u BiH biće održani 2. oktobra

    Šef Delegacije Evropske unije (EU) Johan Satler komentirao je optužbe određenih političkih krugova da se on protivi odluci Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala novčana sredstva Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) za organizovanje Opštih izbora ove godine kao i to da je on direktno odgovoran i da radi u interesu HDZ-a.
    “U ovakvim okolnostima kada je CIK raspisao izbore, ne moram ni naglašavati potrebu da se osiguraju sredstva za njihovo održavanje. Nema sumnje da će se izbori zaista i održati onako kako je i predviđeno 2. oktobra i to ne treba dovoditi u pitanje. Ja sa svoje strane mogu samo pozvati nadležne, a prije svega govorim o Savjetu ministara BiH i Ministarstvu finansija i trezora BiH, da u narednim danima zbog hitnosti ovog pitanja donesu sve potrebne odluke koje će omogućiti realizaciju izbora”, odgovorio je Satler na pitanje novinara N1.

    Spomenuo je i to da je prošle sedmice komesar za proširenje EU Oliver Varhelji uputio direktan dopis u kojem od Ministarstva finansija i trezora BiH traži da ponovo djeluje.

    “Mislim da su samim time apsolutno jasni stavovi Evropske unije kada je riječ o izborima i ovoj temi. Nema razloga zaista da bilo ko izbore dovodi u pitanje i još ću naglasiti da smo jedinstveni u stavovima po ovom pitanju sa svim našim partnerima ne samo u EU već i u svim našim državama članicama, SAD- u i Kancelariji visokog predstavnika”, poručio je Satler.

    Podsjetimo, Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na jučerašnjoj hitnoj sjednici, nakon rasprave o osiguranju novčanih sredstava za finansiranje Opštih izbora koji će biti održani 2. oktobra ove godine, a koju je iniciralo pet delegata iz Kluba bošnjačkog naroda, nije usvojio zaključak koji su oni predložili.

    Predloženi zaključak predviđao je da se “nalaže ministru finansija i trezora u Savjetu ministara BiH da sačini prijedlog odluke o dodjeli sredstava Centralnoj izbornoj komisiji BiH za provođenje izbora 2022. godine u iznosu od 12.528.000 KM, u skladu sa zahtjevom CIK-a, i Savjetu ministara BiH da navedenu odluku usvoji u roku od 48 sati, te da se navedena sredstva stave na raspolaganje CIK-u radi provođenja Opštih izbora 2022. Godine”.

    Od 15 delegata, “za“ predloženi zaključak glasalo je njih šest, osam delegata je bilo protiv, a jedna suzdržan.

  • Fon der Lajen: Ukrajina mora da dobije rat

    Fon der Lajen: Ukrajina mora da dobije rat

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da Kijev mora da dobije rat protiv Moskve, da napravi od ruskog napada na Ukrajinu strateški neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom Davosu okuplja se više od 2.000 političkih i biznis lidera, kao i brojnih eksperata, a Fon der Lajen je istakla da “moskovski pravilnik kao da dolazi iz drugog vijeka”, prenio je Rojters.

    “Rusija tretira milione ljudi, ne kao ljudska bića, već kao bezličnu populaciju koju treba premještati ili kontrolisati kao bafer zonu između vojnih snaga, pokušavajući da tenkovima zgazi aspiracije cijele nacije”, smatra predsjednica Evropske komisije.

    Ona je naglasila da Ukrajina mora da dobije rat i da se pokaže da je Putinova agresija bila “streteška greška”.

    Fon der Lajen je istakla da Rusija koristi hranu kao oružje sa globalnim posljedicama, ponašajući se na isti način kao i u energetskom sektoru.

    “Globalna saradnja je protivotrov za ruske ucjene. U rusko-okupiranoj Ukrajini, vojska Kremlja konfiskuje žitarice i mašineriju, a ruski brodovi u Crnom moru blokiraju ukrajinske brodove pune pšenice i uljarice”, navela je Fon der Lajen.

  • Hersonska oblast želi da bude dio Rusije

    Hersonska oblast želi da bude dio Rusije

    Hersonska oblast ne planira da bude posebna nezavisna republika, cilj je da postane ruski region, izjavio je zamjenik načelnika regionalne vojno-civilne administracije Kiril Stremousov.

    Ne planiramo da budemo posebna nezavisna republika. Naš glavni zadatak je da budemo subjekt u okviru Ruske Federacije, rekao je za RIA Novosti Stremousov.

    Naveo je da Hersonska oblast, nalazi na jugu Ukrajine, neće žuriti sa referendumom o samoopredjeljenju.

     S obzirom da rezultate referenduma ionako neće priznati zapadne zemlje, održati ga sada je gubljenje vremena. Zato nismo ni razmišljali o održavanju referendum – naveo je Stremousov.

    Prema njegovim riječima, do kraja godine treba da bude završen proces prelaska na standarde ruskog zakonodavstva, pa tek onda može da se odlučuje o referendumu i budućem statusu oblasti.

    Stremousov je istakao da će vlasti Hersonske oblasti zatražiti da u regionu bude postavljena ruska vojna baza, koja treba da bude garancija bezbjednosti.

    Naveo je i da će ruski jezik, uz ukrajinski, dobiti status državnog.

    Hersonska oblast se nalazi na jugu Ukrajine, a sredinom marta ruske snage preuzele su kontrolu nad tim regionom.

  • Lavrov poručuje da zapadni političari ne znaju šta je Rusija

    Lavrov poručuje da zapadni političari ne znaju šta je Rusija

    Zapadni lideri, koji tvrde da Rusija treba da bude poražena na bojnom polju, u školi su bili mnogo loši iz istorije, rekao je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, prenosi ruska novinska agencija TASS,

    Govore da Rusija mora biti `poražena`, da je moraju poraziti i da izgubi na bojnom polju. Vjerujem da su mnogi bili bolju u školi iz istorije nego zapadni lideri – rekao je Lavrov na predavanju pod nazivom “Sto pitanja za lidera”.

    Prema njegovim riječima, zapadni lideri izvlače pogrešne zaključke iz svog shvatanja prošlosti i same Rusije.

    Šef ruske diplomatije je istakao da se Savjet UN za ljudska prava sam diskreditovao i prije početka aktuelne situacije sa Ukrajinom i da se Rusija sama povukla iz članstva, ne čekajući suspenzije.

    Lavrov je naglasio da će Rusija od sada sama da se oslanja na sebe i na zemlje koje su dokazale svoju pouzdanost i “ne igraju po tuđoj muzici”.

    Ukoliko se zapadne države predomisle i sugerišu razne formate saradnje, mi ćemo razmisliti. Ukoliko Zapad ponudi bilo šta Rusiji oko nastavka odnosa, Moskva će dobro razmisliti da li joj je to i potrebno – izjavio je Lavrov.

    Ruski ministar spoljnih poslova je, takođe istakao da je od ključne važnosti da Rusija bude nezavisna u sferama od kritičnog značaja poput bezbjednosti i ekonomije.

    On je napomenuo da će ekonomska interakcija između Rusije i Kine u bliskoj budućnosti dobiti na zamahu jer se “Zapad pridržava diktatorskog stava”. Pojasnio je da se odnosi između Moskve i Pekinga zasnivaju na precizno urađenim dokumentima koji kontakte karakterišu kao strateško partnerstvo i interakciju u više aspekata.

    Šef ruske diplomatije smatra da Rusija treba da u daljem razvoju zemlje i njenih kapaciteta pažnju usmjeri na evroazijski region. 

  • MMF: Svjetska ekonomija je na najtežem ispitu nakon Drugog svjetskog rata

    MMF: Svjetska ekonomija je na najtežem ispitu nakon Drugog svjetskog rata

    Danas je u švicarskom gradu Davosu počeo Svjetski ekonomski forum kojem prisustvuju evropski zvaničnici, članovi MMF-a, kao i ukrajinski politički zvaničnici, a glavna tema foruma je ublažavanje posljedica ekonomske krize.

    Svjetski ekonomski forum ponovo je počeo sa održavanjem nakon dvogodišnje pauze zbog pandemije koronavirusa.

    Na forumu se obratila izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva koja kaže da je svjetska ekonomija na najtežem ispitu od Drugog svjetskog rata.

    “Suočavamo se sa potencijalnim spajanjem nesreće, svjetska ekonomija je na najtežem ispitu nakon Drugog svjetskog rata. Rastuće kamatne stope povećavaju pritisak na zemlje, kompanije i domaćinstva sa velikim dugovima. Tržišne turbulencije i stalna ograničenja u lancu snabdijevanja također predstavljaju rizik. A tu su i klimatske promjene”, rekla je izvršna direktorica MMF-a Georgieva.

    Ona dodaje kako je ruska invazija na Ukrajinu još više pooštrila krizu koja je izazvala pandemija koronavirusa, opterećujući ekonomski oporavak i povećavajući cijene na globalnom nivou.

    Razmjere ekonomskog izazova podvučene su novim izvještajem OECD-a od ponedjeljka, koji pokazuje da je kombinovani BDP zemalja G7 smanjen za 0,1 posto u prvom kvartalu godine.

    Kako bi ograničio ekonomski udar, MMF poziva da se vladini zvaničnici i poslovni lideri sastanu u Davosu kako bi razgovarali o smanjenju trgovinskih barijera.

    Dok se neke zemlje bore kako bi što blaže osjetile krizu, neke idu u suprotnom smjeru uvodeći pritom ograničenja na trgovinu hranom i poljoprivrednim proizvodima koja mogu pogoršati nestašice i podići cijene na globalnom nivou.

  • EU pokreće vojsku?

    EU pokreće vojsku?

    Nije prvi put da Brisel razmišlja o svojim vojnim snagama, ali je, po rečima Đozepa Borelja sada vreme za akciju. Ulaganja u odbranu imaju ozbiljne nedostatke, istakao je evropski šef diplomatije, dodavši da je “u pitanju poziv na buđenje”. EU mora da deluje i da brzo reaguje na trenutnu situaciju, a saradnja članica da bude od industrijske do operativne, poručio je Borelj.

    Evropski šef diplomatije je istakao da EU, da bi podržala Ukrajinu, mora prvo da poveća sopstvene kapacitete i da “preuzme više odgovornosti za svoju bezbednost.” Istakao je da trenutno najvažniji problem praktične prirode.

    “Moramo da dopunimo naše zalihe, naš vojni materijal, jer pružamo veliku podršku Ukrajini u municiji, transportu, zaštiti snaga. Moramo da kupujemo zajedno, kao što smo radili sa vakcinama i kao što to želimo sa gasom” kazao je Borelj.

    “Evropljanima je bilo udobno pod kišobranom SAD i NATO. Poruka je sada da moramo učiniti više.”

    Zato je predloženo stvaranje Zajedničke radne grupe za nabavku, a EU je predvidela finansijske podsticaje za države članice koje u tome učestvuju.

    Naveo je da su razlike između SAD i Evrope u izdvajanju za naoružanje očigledne i da taj trend nedovoljnih investicija i smanjenja budžeta mora da se prekine. Imajući u vidu da je pitanje odbrane u domenu nadležnosti država članica, istakao je da postoje značajni troškovi dupliranja logistike. Na srednjoročnom planu poručio je da je potrebno povećanje postojećih kapaciteta i u kvalitetu i u kvantitetu. Naglasio je da su potrebni moderna protivvazdušna odbrana, bespilotne letelice, sposobnosti za punjenje gorivom u vazduhu, tenkovi i oklopna vozila, obalska odbrana, ojačane sajber i kosmičke sposobnosti. Poručio je i da treba da se osnaži evropska vojna industrija.

    OPASNOST

    “Kad smo predstavili “Strateški kompas”, naslov je bio “Evropa je u opasnosti”. U to vreme, pre ruske agresije na Ukrajinu, ljudi su se smejali. Sada je, nažalost, opasnost veoma očigledna, a nemilosrdni napad Rusije na Ukrajinu pokazao je svim evropskim građanima da je rat na našim granicama “, poručio je Borelj.

  • Nebenzja: Ukrajinska kibernetička armija ugrožava svijet

    Nebenzja: Ukrajinska kibernetička armija ugrožava svijet

    Stalni izaslanik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja izjavio je danas da Zapad oprema Ukrajinu kibernetičkim naoružanjem i stvara armiju hakera koji će kasnije biti prijetnja i za Zapad.

    “Osim toga što je Ukrajina preplavljena konvencionalnim zapadnim oružjem, tu su i nekontrolisane isporuke sajber naoružanja i metoda za njihovu upotrebu”, rekao je Nebnzja na sastanku Savjeta bezbjednosti UN o miru i bezbjednosti, prenosi TASS.

    On je istakao da “praktične vještine stiče veliki broj ljudi” i da je, prema riječima ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, u toj kibernetičkoj armiji “više od 300.000 boraca”.

    Nebenzja je rekao da, kao rezultat, nastaje “sajber armija izvan kontrole”, koja “razvija vještine u Ukrajini napadanjem Rusije”, ali je napomenuo da se neće tu zaustaviti.

    “Hakeri koje ste mobilisali raširiće se po svijetu i predstavljaće prijetnju i po građane zapadnih zemalja”, ukazao je ruski ambasador.

  • Zelenski: Susret s Putinom samo ako je tema okončanje rata

    Zelenski: Susret s Putinom samo ako je tema okončanje rata

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom moguć samo ako na dnevnom redu bude pitanje okončanja rata.

    “Oni imaju takvu strukturu odlučivanja da se bez njega odluke ne donose. Sve institucije su odlukom predsjednika ujedinjene. Bez njega neće biti odluke o okončanju rata”, rekao je Zelenski odgovarajući putem video linka na pitanja na forumu u Davosu, prenosi Interfaks Ukrajina.

    Dodao je da ne želi da se sastaje sa posrednicima, već samo sa predsjednikom Putinom ako tema bude kraj rata.

  • Održan sastanak o vojnoj pomoći Ukrajini, prisustvovala i BiH

    Održan sastanak o vojnoj pomoći Ukrajini, prisustvovala i BiH

    Lojd Austin, ministar odbrane SAD, održao je upravo sastanak sa ukrajinskim zvaničnicima o daljnjoj vojnoj pomoći toj zemlji. Kako je rekao na pres konferenciji nakon sastanka, onlajn su prisustvovali ministri odbrane više od 40 zemalja, među kojima je po prvi put bila i Bosna i Hercegovina.

    “Ponosan sam na to i zadovoljan da je danas nekoliko novih zemalja učestvovao na sastanku. Među njima su Austrija, Bosna i Hercegovina, Kolumbija i Kosovo. Sretni smo što su sa nama, i što proširujemo ove sastanke naših saveznika i partnera. Ruska neisprovocirana i kriminalna invazija ujedinjenje zemlje širom svijeta”, rekao je on.

    On je najavio dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, i dodao da će još 20 zemalja poslati vojnu pomoć, dok će ostale pomoći u treniranju ukrajinskog vojnog osoblja.

    Ostin je najavio sljedeći sastanak 15. juna kojem će ministri odbrane prisustvovati lično a ne putem interneta.

    “To neće biti NATO sastanak ali svakako želimo držati zamak koji smo postigli kroz dosadašnji sastanke”, rekao je on.

    Sastanku je prisustvovalo 47 zemalja.