Kategorija: Svijet

  • Alarm iz Budimpešte, diže se uzbuna: “Situacija je teška i zabrinjavajuća, pao je i poslednji bastion”

    Alarm iz Budimpešte, diže se uzbuna: “Situacija je teška i zabrinjavajuća, pao je i poslednji bastion”

    Sukob između vodeće mađarske stranke Fidesz, na čijem čelu je Viktor Orban, i Evropske narodne stranke (EPP) dugo je trajao.

    Razlog tom sukobu je politika nametanja političke kontrole nad medijima i pravosuđem koje je podsticala Fideszova vlada u Mađarskoj, a koja je u suprotnosti s vrednostima EU.

    Žan Klod Junker, bivši predsednik Evropske komisije iz redova EPP-a, Orbana je nazivao najmilijim diktatorom. Slovenački, tada lider opozicije, sada premijer Janez Janša je u razgovoru za Jutarnji list pre dve godine rekao kako ne shvata članice EPP-a koje ne mogu na vlast u zemljama severne Evrope, a traže izbacivanje Fidesza iz zajednice. Jer, Fidesz pobeđuje i donosi važne glasove u Evropskom parlamentu.

    Ali, pritisak je bio prejak pa će Fidesz prvo biti suspendovan iz članstva, zatim postupno isključen iz frakcije u Evropskom parlamentu, a onda je Orban u martu ove godine odlučio da napusti EPP, poručujući da EPP više nije čuvar hrišćanskih vrednosti u EU. To bi značilo da Fidesz jeste, iako to nije potvrdio papa Franja tokom nedavne posete Budimpešti gde se zadržao kratko, a “čuvara hrišćanskih vrednosti” primio samo usput. Ali je Orban požurio da se time pohvali na Tviteru.

    No, hrišćanstvo kakvo zagovara papa Franja nije ono na koje se poziva mađarski premijer koji zatvara vrata imigrantima.

    Borba za svoju stvar time nije završena. Poraz Hrišćanske unije (CDU/CSU) na nemačkim izborima prošle nedelje pravi je trenutak da se ponudi vlastito tumačenje pogrešnih politika.

    Međunarodno veće Fidesza je 1. oktobra poslalo poruku na brojne adrese i ta je poruka stigla i do Jutarnjeg lista, koji ju je preneo u celosti:

    “Dragi partneri,

    Nemački izbori pokazuju koliko je EPP oslabio i izgubio podršku. U zapadnoj Evropi pao je poslednji bastion. U idućim godinama malo je verovatno da će više od jedne od šest zemalja osnivača EU voditi vlada članice EPP-a.

    Odluka birača da kazne CDU/CSU na izborima trebalo bida bude uzbuna za one koji još uvek promišljaju hrišćansku demokratiju i konzervativne vrednosti.

    Ipak, ne zabrinjava najviše poraz CDU-a. Zabrinjava teška situacija svih zapadnoevropskih stranaka članica EPP-a. Budući da će levičarski vođa zauzeti nemačko mjesto u Veću EU, hrišćanske demokrate uglavnom će predstavljati vlade iz Srednje Evrope koje su većinom pod pritiskom medija srednje struje i briselskih birokrata. Za razliku od zapadnoevropskih kolega, oni se i dalje drže. To nije slučajno. Oni govore narodu i nastoje ga zastupati. Nasuprot tome, birači su u više slučajeva žestoko kaznili bivše stranke desnog krila koje su se odlučile zaštititi od napada liberala zanemarivši svoje vrednosti i podlegavši levičarskim politikama. U Evropi je CDU bila najveća članica EPP-a koju je levica najmanje napadala i doživela je istu sudbinu kao i ostale zapadnoevropske članice EPP-a.

    EPP više ne predstavlja evropske hrišćansko-demokratske birače. EPP pati zbog slabog vođstva i otrovnog okruženja nastalog suparništvom samoimenovanih kandidata. Dok čekamo povratak desničarskih vlada u Italiji i Španiji, Poljska je najveća zemlja s konzervativnim vođstvom. Rumunija će uskoro biti najveća zemlja kojom upravlja vlada EPP-a. Obe se suočavaju sa sve većim pritiskom iz inostranstva.

    Perspektive budućnosti Evrope ne mogu biti dalje od vizije zasnovane na hrišćansko-demokratskim načelima. Dok su sadašnji funkcioneri EPP-a delili evropsku desnicu i vlastitu političku porodicu, levica nije imala rezerve u srastanju s ekstremima i prihvatanju radikalnih ideologija. EPP je oslabio, odrekao se političkog identiteta i izgubio uticaj.

    Evropskoj desnici treba renesansa!

    Lep pozdrav,

    Međunarodno veće Fidesza”

  • Izraelske snage uhapsile 11 Palestinaca na Zapadnoj obali

    Izraelske snage uhapsile 11 Palestinaca na Zapadnoj obali

    Izraelske snage privele su danas 11 Palestinaca na Zapadnoj obali, koju drže pod okupacijom.

    Prema objavama palestinske službene agencije WAFA, izraelske snage izvršile su upade u različite dijelove Zapadne obale. Navedeno je da je 11 Palestinaca, uključujući tri brata, privedeno u racijama.

    Izraelske snage često vrše upade u kuće Palestinaca na Zapadnoj obali i u istočnom Al-Qudsu (Jerusalem) te pod različitim optužbama privode Palestince.

    Privođenje Palestinaca postala je uobičajena stvar na Zapadnoj obali i u istočnom Al-Qudsu, a privedene osobe, među kojima su često žene i djeca, provedu i do nekoliko dana u centrima za privedene.

    Zvanični podaci palestinske strane navode kako se u izraelskim zatvorima nalazi oko 4.400 Palestinaca, od kojiih je 380 u takozvanom administrativnom pritvoru.

  • Borelj: Avganistan se suočava sa slomom ekonomsko-društvenog sistema

    Borelj: Avganistan se suočava sa slomom ekonomsko-društvenog sistema

    Avganistan se suočava sa slomom svog ekonomskog i društvenog sistema koji rizikuje da se pretvori u humanitarnu katastrofu, napisao je na svom blogu visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU Žozep Borelj.

    Izbjegavanje najgoreg scenarija zahtijevalo bi od talibana da ispune uslove koji bi omogućili veću međunarodnu pomoć, istakao je Borelj, prenio je Rojters.

    Avganistan doživljava ozbiljnu humanitarnu krizu i predstoji joj društveno-ekonomski kolaps, koji bi bio opasan za Avganistance, region i međunarodnu bezbjednost, napisao je on.

    Cijene hrane u zemlji skočile su više od 50 odsto otkako su talibani preuzeli vlast u avgustu, zbog zamrzavanja devet milijardi dolara imovine Avganistana, koja se nalazi u stranim rezervama centralnih banaka, i povlačenja stranog dohotka, pa je došlo do porasta inflacije.

    Avganistanski bankarski sistem je u velikoj mjeri paralizovan, ljudi ne mogu da podignu novac, dok je zdravstveni sistem zemlje, koji je u velikoj mjeri zavisio od strane pomoći, blizu kolapsa, naveo je Borelj.

    Ako se situacija nastavi i sa približavanjem zime, postoji rizik da se pretvori u humanitarnu katastrofu, napisao je on, dodajući da bi to moglo pokrenuti masovnu migraciju u susjedne države.

    EU je povećala humanitarnu pomoć Avganistanu otkad su talibani preuzeli vlast, ali je obustavila razvojnu pomoć, što su, takođe, učinile druge zemlje i Svjetska banka.

    Odgovor EU na krizu zavisio bi od ponašanja novih avganistanskih vlasti, rekao je Borelj, a za nastavak odnosa biće potrebno poštovanje uslova, uključujući ljudska prava.

    Ovo prije svega zahtjeva da talibani preduzmu korake koji će omogućiti međunarodnoj zajednici da pomogne narodu Avganistana, rekao je on, dodajući da žensko osoblje iz međunarodnih agencija mora biti u stanju da radi svoj posao.

  • Veliki broj mrtvih u eksploziji bombe u džamiji u Kabulu, meta bio Zabihullah Mujahid

    Veliki broj mrtvih u eksploziji bombe u džamiji u Kabulu, meta bio Zabihullah Mujahid

    U popodnevnim satima bomba je eksplodirala u džamiji Eidgah u Kabulu u Afganistanu. Prema lokalnim medijima, veliki broj ljudi je poginuo. Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid potvrdio je da se dogodio ovaj incident.

    Bomba je gađala veliku džamiju Eidgah u Kabulu, gdje je održavan mevlud majci glasnogovornika talibana Zabihullaha Mujahida, koji je kasnije na Twitteru objavio da je napadu poginuo veliki broj civila.

    Talibanski borci nisu povrijeđeni u napadu, rekao je portparol talibana Bilal Karimi za Associated Press. U napadu su poginuli civili ispred kapije džamije. On nije naveo broj ubijenih i rekao je da je istraga u toku.
    NVO za hitne slučajeve, bolnica u Kabulu koju finansira Italija, objavila je na Twitteru da je primila četiri osobe ranjene u eksploziji.

    Područje oko džamije ogradili su talibani, koji su postavili jako osiguranje.

    Niko odmah nije preuzeo odgovornost za napad. Međutim, od kada su talibani zauzeli Afganistan sredinom augusta, napadi militanatne grupe Islamska država (ISIL) na njih su povećani.

    ISil je snažno prisutan u istočnoj provinciji Nangarhar i smatra talibane neprijateljima. ISIL je zatražio nekoliko napada na talibane, uključujući nekoliko ubistava u glavnom gradu provincije Jalalabadu.

    Napadi u Kabulu dosad su bili rijetki, ali posljednjih sedmica ISIL je pokazao znakove da širi svoj trag izvan istoka i bliže glavnom gradu. U petak su talibanski borci upali u skrovište ISIL-a sjeverno od Kabula u provinciji Parwan. Napad je uslijedio nakon što je bomba IS -a pored puta ranila četiri talibanska borca ​​u tom području.

  • Italija uvodi plaćanje poreza na bakšiš

    Italija uvodi plaćanje poreza na bakšiš

    Vrhovni sud Italije presudio je da će zaposleni u ugostiteljstvu morati da plaćaju porez na bakšiš, koji se smatra dIJelom prihoda radnika, zbog čega je podložan oporezivanju.

    Kako piše sajt italy24news.com, napojnice se zarađuju na osnovu efikasnosti na poslu, stoga se računaju kao prihod “na osnovu utiska koji ostavi zaposleni”.

    Odluka Vrhovnog suda došla je poslije žalbe Agencije za prihode protiv zaposlene u luksuznom hotelu na ostrvu Sardiniji, koja je optužena za neplaćanje poreza, nakon što je za godinu dana zaradila 83.650 evra od bakšisa.

    Sud se pozvao na član 51 Zakona o porezu na dohodak, koji je unio sveobuhvatan pojam prihoda zaposlenika, pa prihod više nije ograničen na platu koju daje poslodavac.

  • Duterteova kćerka kandidat za predsjednika Filipina?

    Duterteova kćerka kandidat za predsjednika Filipina?

    Sara Duterte-Karpio, kćerka filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea, kandidovaće se za predsjednika na izborima naredne godine, javili su danas lokalni mediji.

    Duterte-Karpio je gradonačelnik Davaoa, trećeg po veličini grada na Filipinima, i juče je podnijela kandidaturu za novi mandat na ovu funkciju.

    Ona je prethodno rekla da se neće kandidovati za državnu funkciju naredne godine.

    Duterte je u intervjuu za medijsku kuću “ABS-CBN”, neposredno prije objave da se povlači iz politike, potvrdio da je otvoren put za kandidaturu njegove kćerke.

    Iz kancelarije Duterte-Karpio nisu željeli da komentarišu medijske izvještaje.

  • Erdogan okrenuo leđa Bajdenu?

    Erdogan okrenuo leđa Bajdenu?

    Razočaran u Sjedinjene Američke Države, turski predsednik okrenuo se ka Rusiji.

    Redžep Tajip Erdogan sastao se sa Vladimirom Putinom u Sočiju, dok jaz između NATO saveznika Turske i SAD raste.

    Nakon što je američki predsednik Džo Bajden odbio da se sastane sa turskim kolegom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, razočaran i besan Erdogan je rekao novinarima na brifingu da je s vremena na vreme uspevao da dobro sarađuje sa bivšim predsednicima SAD, ali ne i sa Bajdenom.

    Svega dan kasnije, 24. septembra, obraćajući se nakon molitve u Istanbulu, Erdogan je kritikovao Bajdena po drugi put za 24 sata, navodeći da on i američki predsednik nisu uspeli da premoste svoje razlike na sastanku tokom njegove posete Njujorku, a da su se nedavni razgovori sa Bajdenom pokazali razočaravajućima.

    Erdogan je optužio SAD da podržavaju “terorističke organizacije” umesto da se bore protiv njih, odnoseći se na američko partnerstvo sa Jedinice za zaštitu ljudi (YPG) u severnoj Siriji, povezane sa zabranjenom Kurdistanskom radničkom partijom (PKK).


    Takođe je poručio da Turska i dalje planira da kupi drugu seriju ruskog protivraketnog sistema S-400.

    Neposredno nakon Erdoganovog saopštenja, Komitet za spoljne odnose američkog Senata upozorio je da bi bilo kakva nova kupovina od strane Turske značila i nove sankcije, prema Zakonu za suprotstavljanje američkim protivnicima putem sankcija (CAATSA), osmišljenom da odvrati “protivnike” od neprijateljskih akcija, piše “Al Džazira”.

    Dok jaz između dve NATO saveznice raste, Erdogan se sastao sa ruskim predsednikom u crnomorskom odmaralištu u sredu, a sva je prilika da će želeti da ojača odnose sa Moskvom.

    “Njujork tajms” ukazuje da su Turska i Rusija prijateljske što se tiče ugovora o energetici i oružju, ali neprijateljske u više bliskoistočnih ratova. Preko svojih predstavnika i plaćenika, dve zemlje su na suprotnim stranama u ratovima u Siriji i Libiji, dok i turske i ruske trupe služe kao mirotvorne snage u konfliktu u Nagorno-Karabahu. Većina Erdoganove diplomatije s Rusijom tumači se kao pregovaračka pozicija – pretnje Vašingtonu a umiljavanje Putinu, ali stvaranje distance kad nešto traži od Vašingtona, ističe američki dnevnik.

    Tenzije
    Galip Dalaj, istraživač Univerziteta Oksford i Četam hausa, rekao je “Al Džaziri” da se u Vašingtonu na tursku kupovinu ruskog protivraketnog sistema S-400 ne gleda isključivo kao na kupovinu odbrambenog sistema.

    “To se pre posmatra kao manifestacija turskog geopolitičkog identiteta koji se sve više pomera od Zapada, a približava Rusiji i Kini”, ističe Dalaj.

    Tursko-američki savez bio je isključivo definisan u okviru bezbednosti od početka angažovanja dve strane, nakon što se Turska priključila tadašnjoj antisovjetskoj alijansi 1952.

    Iz američke perspektive, Turska je važna članica NATO i domaćin ključnih vojnih baza pakta, kao i partnerka u takozvanom “ratu protiv terora” i linija odbrane od pretnji na Bliskom istoku. Sve to je fokusirano pre na bezbednost, a ne na političko angažovanje, istorijske veze, duboku ekonomsku međuzavisnost ili društveno-kulturne veze.


    U vreme rastućih razlika u vezi toga kako Ankara i Vašington vide bezbednosne pretnje, uzak fokus na bezbednosne veze može dovesti do krize, pa čak i ivice direktnog sukoba.

    Potencijalni sukobi sa američkim snagama tokom turske ofanzive u Siriji u oktobru 2019. sprečio je tadašnji predsednik Donald Tramp, neočekivanom objavom 6. oktobra da će povući svoje trupe iz zemlje, što je olakšalo turske operacije.

    Ajkan Erdemir, direktor Turskog programa Fondacije za odbranu demokratije u Vašingtonu i bivši opozicionar turskog parlamenta, rekao je “Njujork tajmsu” da Erdoganova kupovina S-400 treba da bude “poziv na buđenje” za Bajdenovu administraciju.

    “Turski predsednik će nastaviti da igra ulogu kvaritelja odnosa u NATO i obezbediti Putinu dalje prilike da potkopa transatlantsku alijansu i njene vrednosti”, naveo je u mejlu, dodajući da je ponuda Turske da odigra ulogu u Avganistanu nakon povlačenja SAD takođe usmerena na stavaranje zavisnosti koje bi smanjile svako protivljenje Vašingtona.

    Tursko-ruski odnosi
    Dok je odnos sa Bajdenom kudio, Erdogan je više puta rekao da ima iskrene i dobre radne odnose sa Putinom.

    “Na individualnom nivou analize, Erdogan opaža pretnju od SAD, misleći da ga namerno podrivaju sa krajnjim ciljem da ga sklone sa vlasti. Ova frustracija i percepcija pretnje navodi ga da potraži savez sa Rusijom kao ravnotežu protiv SAD” – rekao je Ozgur Unluhisarcikli, direktor kancelarije Nemačkog fonda Maršal u Ankari.

    “Međutim, to takođe stavlja Tursku u veoma slabu poziciju prema Rusiji, sa kojom ima više sukobljenih interesa nego zajedničkih tačaka”, ukazao je.

    Turska i Rusija su, kako je to opisala “Al Džazira”, “kooperativni konkurenti”. One podržavaju suprotstavljene strane u Siriji, Libiji, na Kavkazu i Balkanu. Međutim, Turska ima dublje ekonomske veze sa Rusijom nego sa SAD i iz tog razloga Moskva i Ankara paze da im geopolitičke razlike ne ugroze trgovinu. Ipak, Erdogan otišao u Soči sa dosad “najslabijim ulogom” u 19-godišnjem odnosu sa Putinom, napisao je u blogu stručnjak za tursko-ruske odnose Univerziteta Moskva Kerim Has.

    “Ne samo što je očajan da spreči ofanzivu u Idlibu (Sirija), već mu je preko potreban povoljan ugovor o kupovini gasa od Rusije dok globalne cene (ovog energenta) rastu”, naveo je Has, preneo je “Njujork tajms”.

    “Erdogan će možda morati da kupi drugi deo S-400 zarad svog ‘ličnog opstanka’, rekao je Has.


    Za razliku od neuravnoteženih odnosa sa SAD, Ankara odnose sa Rusijom smatra “izvodljivima”.

    Dok ekonomska dinamika možda naginje ka Moskvi jer Turska uveliko zavisi od ruskog izvoza gasa, a milioni ruskih turista donose prihode, Turska je glavni izvoznik poljoprivrednik i tekstilnih proizvoda u Rusiji.

    Takođe, u slučaju sukoba Rusija i Turska mogu lakše da potkopaju međusobne interese. Bliske veze sa Moskovom takođe gode Ankari jer joj dozvoljavaju da nadogradi odbrambenu industriju bez rizika od uplitanja u međusobna unutrašnja pitanja, smatra Maksim Sučkov, stručnjak Ruskog saveta za međunarodne poslove.

    “Turska vidi Rusiju kao resurs koji može da iskoristi da ojača svoj strateški suverenitet, dok Rusija vidi Tursku kao alatku da uveća sopstveni autoritet kao velike sile”, istakao je.

    Ipak, narušavanje odnosa sa Vašingtonom ima svoju cenu, jer će Turskoj nedostajati američka podrška u slučaju spora sa Rusijom.

    Erdogan je delovao da je besan što se nije sastao sa Bajdenom u Njujorku, iako je bilo veoma malo bilateralnih susreta šefova države na Generalnoj skupštini ove godine zbog pandemije, a ‘Vašington post’ upire na dva moguća razloga za njegovu ljutnju – turski predsednik, s jedne strane, želi da projektuje sliku globalnog rukovodstva za domaću publiku, ali želeo je i da ojača svoju poziciju uoči susreta s Putinom u Sočiju.

    Samit u Sočiju
    Uoči susreta, Putinov pres sekretar Dmitrij Peskov najavio je da će sastanak u Sočiju između dvojice lidera biti “najobuhvatniji od početka bilateralnih odnosa”. I zaista – dvojica lidera “pretresla” su ključna polja od interesa, od gasa do bilateralnih odnosa i regionalnih problema od Sirije i Libije do Avganistana i Zakavkazja.

    Na trosatnom sastanku u Sočiju – prvom za dvojicu lidera nakon više od godinu dana – Putin i Erdogan su razgovarali o ugovorima o naoružanju, trgovini i nuklearnom reaktoru koji Rusija gradi u Turskoj.

    Takođe, u svom prvom ličnom susretu nakon što se pre dve nedelje povukao u samoizolaciju zbog moguće izloženosti korona virusu, Putin je uverio Erdogana da je “Turska zaštićena od gasne krize” koja je zahvatila Evropu zahvaljujući gasovodu “Turski tok” koji je izgradila Rusija.

  • Veliki požar u Rimu, uništen važan istorijski objekat

    Veliki požar u Rimu, uništen važan istorijski objekat

    Industrijski most ponte di fero u Rimu djelimično je uništen u velikom požaru koji je izbio noćas u barakama beskućnika ispod ovog istorijskog objekta.
    U požaru je dio mosta izgorio i srušio se u rijeku Tevere i tek treba da bude utvrđeno da li je narušena osnovna konstrukcija ili će most zbog oštećenja morati da bude srušen.

    Industrijski most izgrađen je 1863. godine i spaja rimska naselja Ostinese i Trastevere.

    Požar je buknuo malo prije ponoći, a vatrogasci su uspjeli da ga lokalizuju oko jedan čas, javlja agencija Ansa.

    Veliki požar buknuo je i delimično uništio ponte di Fero, industrijski, takozvani gvozdeni most koji spaja dva rimska naselja Ostinese i Trastevere.

    Prema prvim informacijama, nema ljudskih žrtava, a neki očevici tvrde da je požar buknuo u barakama beskućika koje se nalaze ispod mosta, nakon čega je nastao stampedo ljudi koji su bili u obližnjim restoranima i barovima.

    Vatra je ugrozila i dio gasnih instalacija pa je iz predostrožnosti isključen dovod gasa, struje i vode zbog čega su tri rimska naselja ostala bez snabdijevanja osnovnim energentima.

    Gradonačelnica Rima Virdžinija Rađi posjetila je mjesto nesreće.

    “Najvažnije je da nije bilo ljudskih žrtava, ali je tužno vidjeti da je dio istorije uništen”, rekla je Rađi.

  • Nijedna žena nije izabrana na izborima u Kataru

    Na prvim parlamentarnim izborima u Kataru građani nisu izabrali nijednu od 26 žena koje su se kandidovale, što je dovelo do razočaranja onih koji su htjeli da izraze zahvalnost ženama u političkom procesu zalivske monarhije.
    Kako navodi Rojters, Katar ima jednu ženu koja je na čelu ministarstva, a to je ministarka zdravlja Hanan Mohamed Al Kuvari.

    Glasanje je bilo za 30 članova savjetodavnog savjeta Šura koje ima 45 mesta, dok će emir Tamim ben Hamad Al-Tani nastaviti da imenuje preostalih 15 članova tijela koji može da odobri ograničen opseg politika za malu, ali bogatu zemlju, koja i dalje zabranjuje političke stranke.

    “Imati sve muškarce nije vizija Katara”, rekla je glavna medicinska sestra Ajša Hamam al-Jasim koja se kandidovala u okrugu Marhija u Dohi.

    Ona je pozvala katarske žene da počnu da “izražavaju ono u šta veruju” i da ubuduće glasaju za jake kandidatkinje, prenosi Rojters.

    Ovo je u Kataru prvi put prilika da se učestvuje u političkom životu”, rekla je ona.

    Jasim je, kao i druge kandidatkinje, navela da se susrela sa nekim muškarcima koji misle da žene ne bi trebalo da se kandiduju.

    Ističući svoje sposobnosti, ona se fokusirala na prioritete politike poput zdravlja, zapošljavanja mladih i penzionisanja.

    Iako je Katar u posljednjih nekoliko godina uveo reforme u oblasti ženskih prava, uključujući omogućavanje ženama da samostalno dobiju dozvolu za rad, grupe za prava kritikovale su ih zbog problema poput sistema starateljstva, gdje je ženi potrebna dozvola od muškarca za udaju, putovanje i pristup reproduktivnoj zdravstvenoj zaštiti.

    Kandidatkinja i radnica ministarstva spoljnih posla Naima Abdulvahab al-Mutava, čija je starija majka došla da glasa za nju, željela je da zatraži tijelo koje će se zalagati za prava žena i djece.

  • Džonson: Protokol za Sjevernu Irsku mora biti popravljen

    Džonson: Protokol za Sjevernu Irsku mora biti popravljen

    • Britanski premijer Boris DŽonson rekao je danas da sporni trgovinski dogovori sa EU o Sjevernoj Irskoj nakon Bregzita mogu da funkcionišu ukoliko budu “popravljeni”, dok će u suprotnom biti odbačeni.

    Protokol za Sjevernu Irsku dio je Sporazuma o Bregzitu koji je Džonson postigao pregovorima sa EU, ali London smatra da mora biti ispravljen usljed prepreka sa kojim se firme suočavaju prilikom uvoza robe iz Britanije.

    “Nadamo se da se to može ispraviti i to nije problem koji smo željeli. To neću ponavljati. Protokol u principu može funkcionisati i bez pretjeranih provjera u Irskom moru”, istakao je Džonson za “Bi-Bi-Si”.

    Međutim, on je upozorio da će trgovinski dogovor “morati da bude ispravljen ili odbačen”.

    Džonson kaže da želi da EU dođe za pregovarački sto sa ozbiljnim prijedlozima za ispravak Protokola za Sjevernu Irsku.