Druga runda razgovora Rusije i Ukrajine planirana je za 2. mart, javila je danas agencija TASS pozivajući se na izvor sa ruske strane.Nakon prve runde razgovora, koja je održana juče, nije bilo konkretnih rezultata, ali su obje strane najavile novi sastanak u narednim danima.
Kategorija: Svijet
-
Harkov meta napada
Snimci lokalne televizije na društvenim mrežama pokazuju eksploziju rakete, bombe ili projektila pored zgrade koju je Kijev indipendent identifikovao kao sjedište regionalne vlade Harkova.
Harkov, drugi po veličini grad na sjeveroistoku Ukrajine, velika je meta nadirućih ruskih snaga. Kako piše Njujork tajms, ovaj grad ima posebno mjesto u verziji istorije Kremlja, koji ga predstavlja kao mjesto koje pokazuje ludost Ukrajine koja pokušava da živi odvojeno od Rusije.
Bliži Rusiji od bilo kog drugog većeg grada u Ukrajini, Harkov je dugo bio važna tačka za ruskog predsjednika Vladimira Putina, čiji je stav da je Ukrajina samo privezak Rusije nepravedno otet mahinacijama stranaca i zavedenih ukrajinskih nacionalista.
Kad su demonstranti u Kijevu svrgnuli proruskog predsjednika Viktora Janukoviča 2014, Harkov se našao u fokusu ruskih napora da se okupi opozicija novoj vladi u Kijevu a Janukovič vrati na vlast.
Svrgnuti predsjednik pobegao je, naime, u Harkov, gdje je tadašnji gradonačelnik Genadij Kernes bio domaćin kongresa proruskih političara i zvaničnika iz regiona na istoku i jugoistoku Ukrajine u kojima se većinski govori ruski jezik.
Ti napori, koje su kako navodi Njujork tajms podržali ruski agenti i agitatori prekoputa obližnje granice – a Harkov je sa svojih 1,4 miliona stanovnika udaljen od granice sa Rusijom svega oko 40 kilometara – brzo je propao, ali je generisao mnoge propagandne klišee koje sada koristi Kremlj, poput navoda da su Ukrajinu preuzeli neonacisti, da su oni koji govore ruski u Ukrajini u smrtnoj opasnosti i da Ukrajina postoji kao država samo zahvaljujući stranom uplitanju, prenosi Blic.
Prva prestonica
Harkov, u kojem su već dugo različite etničke grupe uključujući veliku populaciju Jevreja, odigrao je posebno značajnu ulogu u oblikovanju Ukrajine tokom i nakon Prvog svjetskog rata.Služio je kao prva prestonica Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike (1922-1991), uvelike od strane Moskve kontrolisan entitet uspostavljen kao opozicija Ukrajinskoj Narodnoj Republici (1917-1920) u Kijevu koja je htjela da se odvoji od Moskve i proglasi nezavisnu ukrajinsku državu.
Sovjetske snage bazirane u Harkovu brzo su ugušile ovaj rani pokušaj uspostavljanja ukrajinske država, zauzevši Kijev u februaru 1918.
Poučna epizoda
U podužem istorijskom eseju o Ukrajini objavjenom prošlog jula Putin je pomenuo ovu epizodu kao primjer bezumnih pokušaja da se uspostavi ukrajinska država od strane “različitih kvazidržavnih formacija koje su se pojavile širom bivšeg ruskog carstva”, podsjeća Njujork tajms.Ova istorija, dodao je Putin, nosila je poruku za sadašnje lidere Ukrajine: “Za one koji su danas prepustili punu kontrolu nad Ukrajinom spoljnim silama, bilo bi poučno da se prisete da se još 1918. takva odluka pokazala fatalnom za vladajući režim u Kijevu”.
-
Rosnjeft kupuje nemačku rafineriju
Ruskom državnom naftnom koncernu Rosnjeft je, tri dana pre napada na Ukrajinu, dopušteno preuzimanje velikog paketa akcija nemačke rafinerije PCK.
Kako piše DW na hrvatskom, to je dopustio nemački Kabinet za kartele.
Rafinerija PCK (Petrohemijski kombinat), koja se nalazi u Švetu u Brandenburgu, je među najvećim u Nemačkoj. Ona snabdeva benzinom, dizelom i lož-uljem gotovo čitav Berlin i Brandenburg i pokriva ukupno oko 10 odsto nemačkog tržišta. U njoj se uglavnom prerađuje ruska nafta. Do kraja prošle godine su najveći vlasnici rafinerije sa po 37,5 odsto udela bili britansko-holandski koncern Šel i ruski Rosnjeft. Ostatak je bio podeljen na manje akcionare.
Kada je Šel početkom ove godine ponudio deonice na prodaju Rosnjeft, gde je bivši kancelar Gerhard Šreder predsednik nadzornog odbora, je iskoristio pravo prvootkupa. Budući da je ruski koncern već ranije otkupio veći deo deonica manjih deoničara, time bi on postao gotovo isključivi vlasnik rafinerije sa 91,67 odsto udela. Zbog obima posla je, međutim, pre toga bilo potrebno odobrenje Kabineta za kartele.
Državna služba nezavisna od politike
Dozvola je izdata 21. februara. Prema rečima portparola Kabineta, odobrenje dato samo tri dana pre nego što su ruske trupe napale Ukrajinu jer nije bilo prigovora u vezi sa kupovinom dionica, a Kabinet za kartele radi nezavisno od politike, pa onda i nezavisno od geopolitike.
Ovaj Kabinet, čije je sedište u Bonu, ima status Savezne službe, ali je, faktički jedan od kontrolnih organa vlasti, pa jako pazi na svoju samostalnost u odlučivanju.
Odluka na proveri
Međutim za vladu ta dozvola nije mogla doći u nezgodnije vreme: već u tom trenutku su bile pripremane i diskutovane sankcije protiv Rusije, a sada, otkako je Rusija napala Ukrajinu, ta je odluka više nego apsurdna, prenosi DW na hrvatskom.
Toga je naravno bio svestan i nemački ministar ekonomije Robert Habek iz stranke Zelenih, pa je objavio da će Ministarstvo pokrenuti tzv. postupak provere ulaganja. Tu se radi o zakonski dozvoljenom procenjivanju od strane Ministarstva ekonomije o tome da li je verovatno da bi strano ulaganje moglo imati negativan učinak na javni red ili bezbednost u Nemačkoj.
Takve provere nisu česte, ali ih ima. Po pravilu se one odnose na pokušaje stranih firmi da preuzmu vlasništvo nad nemačkim kompanijama koje se iz bilo kog razloga smatraju strateški važnim. Poslednji takav slučaj je bio nedavni pokušaj preuzimanje Siltronika od strane tajvanskih investitora. Siltronik je tehnološka firma koja proizvodi silicijumske pločice koje su osnova za dalju proizvodnju mikročipova. Taj je posao propao jer je Ministarstvo ekonomije tako dugo držalo predmet kod sebe na stolu, sve dok nije prošao rok za izdavanje potvrde kako nema primedbi.
Rosnjeft na udaru
Inače se Rosnjeft i u drugim zemljama nalazi pod pritiskom. Tako je, na primer britanska naftna kompanija BP, koja je do sada imala u vlasništvu 20 odsto deonica Rosnjefta, izjavila da će ih prodati. Obrazloženje: ruska invazija u Ukrajini i patnja ukrajinskog stanovništva. Koncern računa da će zbog tog poteza morati na kraju prvog kvartala da otpisaše oko 25 milijardi dolara. Rosnjeft je ovu odluku žestoko kritikovao tvrdeći da je ona rezultat “neverovatnog političkog pritiska” kojem je BP bio izložen. I britanski mediji su izvijestili da je potez BP-a usledio nakon pritiska vlade.
A i Norveška energetska tvrtka Ekvinor je odlučila da će prodati svoja zajednička ulaganja (Joint Ventures) koja je s ruskim partnerima imala u Rusiji. I kod njih je obrazloženje jednoznačno: ruska invazija u Ukrajini. Ekvinor je u većinskom vlasništvu norveške države i već je više od 30 godina prisutan u Rusiji, a 2012. je dogovorena i strateška saradnja s Rosnjeftom. Vrednost imovine ove norveške firme u Rusiji se procenjuje na 1,2 milijarde dolara.
-
Borel: Rađa se geopolitička Evropa
Šef dipolomatije EU, Žosep Borel kaže da je trenutak invazije Rusije na Ukrajinu i preuzimanje odgovornosti EU za postojeće izazove, trenutak “rađanja geopolitičke Evrope”.
Borel je pozvao cijeli svijet da osudi “agresiju za koju nema opravdanja”, a EU da više izdvaja iz budžeta za odbranu i odvraćanje.
“EU mora da preuzme odgovornost u situaciji kada, po prvi put od Drugog svjetskog rata, jedna zemlja, nuklearna sila vrši invaziju na drugu zemlju”, kaže Borelj.
U obraćanju evropskim poslanicma šef diplomatije EU se osvrnuo na na početak Drugog svjetskog rata uz ocjenu da “tragedija, zlo i rat nikada ne nestaju sa horizonta”.
“Najvažnija lekcija koju Evropa mora da izvučce iz invazije Rusije na Ukrajinu jeste da mora strateški da razmišlja o sebi, okruženju i svijetu”, poručio je Borel.
On ocjenjuje da “živimo u opasonom svijetu gdje EU mora biti jaka” i poziva zemlje članice da iskoriste svoje budžete kako bi se bolje pripremili i suprotstavili u sljedećoj krizi i “sjedećoj ruskoj agresiji”.
“Moramo da pojačamo kapacitete odvraćanja kako bi spriječili rat. Naše dosadašnje odvraćanje nije bilo dovoljno jako da zaustavi agesiju Putina”, rekao je Borel.
On navodi da je jak, jedinstven i brz odgovor EU iznenadio mnoge, uključujući i Putina, i poručuje da EU neće žrtvovati slobodu i svoje vrijednosti zbog ruskog gasa.
Žosep Borel ocjenjuje da su posljedice EU sankcija već vidljive u Rusiji kroz infalciju i pad nacionalne valute.
-
Fon der Lejen: Sloboda neprocjenjiva, EU spremna da plati cijenu sankcija
Rat se vratio u Evropu, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen na vanrednoj sjednici Evropskog parlamenta posvećenoj napadu Rusije na Ukrajinu i poručila da je u pitanju “trenutak istine za Evropu”, kao i da je Evropa spremna da plati cijenu sankcija, jer je sloboda neprocjenjiva.
Fon der Lejen je ocijenila da trenutna kriza “mijenja EU”, a da se “Rusija nalazi na raskrsnici” i poručila da su “EU i Ukrajina bliže nego ikada”.
Ona je rekla da se radi o “sukobu između vladavine zakona i vladavine oružja, između demokratija i autokratija, između poretka zasnovanog na pravilima i svijeta gole agresije”.
Istakla je i da se rat vratio u Evropu skoro trideset godina nakon Balkanskih ratova, da su se više od pola vijeka nakon što su sovjetske trupe umarširale u Prag i Budimpeštu, sirene civilne odbrane ponovo oglasile u srcu evropske prijestonice.
“Kako ćemo danas reagovati na ono što Rusija radi, odrediće budućnost međunarodnog sistema. Sudbina Ukrajine je u pitanju, ali je i naša sudbina u pitanju. Moramo pokazati moć koja leži u našim demokratijama, moć ljudi koji biraju svoje nezavisne puteve, slobodno i demokratski”, poručila je Lejen.
Navodeći sve mjere i sankcije koje je EU, u bliskoj koordinaciji sa međunuarodnom zajednicom, posljednjih dana donijela u svjetlu ukrajinske krize, predsjednica Komisije kaže da je svjesna i “cijene koje će ove sankcije imati po evropsku privredu” koja je tek počela da se oprovalja od posljedica pandemije.
“Vjerujem da ljudi u Evropi veoma dobro razumiju da se moramo suprotstaviti ovoj okrutnoj agresiji. Zaštita naše slobode ima svoju cijenu. Ovo je odlučujući trenutak i mi smo spemni da platimo tu cijenu jer je sloboda neprocenjiva”, poručila je Lejen.
Fon der Lejen je poručila da su “EU i Ukrajina bliže nego ikada”.
“Pred nama je dug put. Prvo moramo da okončamo ovaj rat, a onda da razgovaramo o sljedećim koracima. Sigurna sam da niko ne može da sumnja u to da narod koji se tako hrabro zalaže za naše evropske vrijednosti pripada našoj evropskoj porodici”, zaključila je Lejen.
-
Zelenski se obraća Evropskom parlamentu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trenutno se obraća Evropskom parlamentu u Briselu.
Govoreći putem video veze, on kaže da Ukrajinci plaćaju “krajnju cijenu“ braneći slobodu.
– Ne mogu reći dobro jutro, dobar dan ili dobro veče. Jer svaki dan za neke ljude ovaj dan nije dobar. Za neke ljude je ovaj dan posljednji – rekao je.
Zelenski kaže da se Ukrajinci bore za svoju zemlju i slobodu.
– Niko neće ulaziti i intervenisati u našu slobodu i državu. Niko nas neće slomiti. Smo jaki. Mi smo Ukrajinci – dodao je.
Nešto ranije se zelenski putem Fejsbuka obratio Ukrajincima, kada je istakao da je zaštita glavnog grada zemlje, Kijeva, “ključni prioritet“ za državu.
– Harkov i Kijev su trenutno najvažnije mete za Rusiju. Teror ima za cilj da nas slomi. Da slomi naš otpor. Oni su se okomili na našu prestonicu, kao i na Harkov. Zbog toga je odbrana glavnog grada danas ključni prioritet za državu – rekao je on u poruci na Fejsbuku u utorak.
– Kijev je poseban. Ako zaštitimo Kijev, zaštitićemo državu. Ovo je srce naše zemlje. I mora nastaviti da kuca. I nastaviće da kuca, tako da život trijumfuje – dodao je.
U poruci Ukrajincima, Zelenski je takođe opisao napad u utorak na centralni trg u Harkovu kao čin terora.
– Ovo je teror protiv grada, ovo je teror protiv Harkova, teror protiv Ukrajine. Na trgu nije bilo vojnog cilja. Raketa na centralni trg je direktan, neskriveni teror. Niko to neće oprostiti. Niko neće zaboraviti. Ovaj udar na Harkov je ratni zločin – rekao je Zelenski, prenosi Blic.
Zelenski je pozvao sve zemlje svijeta da odmah i efikasno reaguju na “ovu zločinačku taktiku agresora i da proglase da Rusija vrši državni terorizam”.
– Zahtijevamo punu odgovornost za teroriste pred međunarodnim sudovima – rekao je.
-
Peskov o početku “finansijskog rata” protiv Moskve
Agresivne akcije protiv Rusije u ekonomskoj sferi dešavale su se i ranije, ali sada su “maske skinute” i mjere su postale ultra koncentrisane, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući riječi Pariza o početku “finansijskog rata” protiv Moskve.
Sada su ove agresivne akcije protiv naše zemlje tako ultra koncentrisane prirode. Ali, te akcije su se, u stvari, dešavale i ranije. Samo što možda nisu bile vidljive golim okom. Ali stručnjaci su savršeno svjesni svih diskriminatorskih mjera, mjera koje uključuju nelojalnu konkurenciju i tako dalje, rekao je Peskov.
On je dodao da se sve to dešavalo i ranije, samo što je sada sve krajnje koncentrisano.
– Pa, kako kažu, maske su skinute – izjavio je Peskov novinarima, prenio je Sputnjik
Portparol Kremlja je, takođe, napomenuo da potrošači trenutno reaguju hiperemocionalno na poskupljenje, ali da je ovo samo prva reakcija.
Ranije tokom dana, francuski ministar ekonomije i finansija Bruno le Mer rekao je da će EU voditi masivan ekonomski i finansijski rat protiv Rusije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je 21. februara potpisao ukaze o priznavanju Donjecke i Luganske Narodne Republike, a 24. februara Rusija je pokrenula vojnu operaciju demilitarizacije Ukrajine.
-
Sjeverna Koreja okrivila SAD i Zapad za rat u Ukrajini
Sjeverna Koreja je u ponedjeljak prekinula šutnju o ruskoj invaziji na Ukrajinu okrivljujući Sjedinjene Američke Države i Zapad za hegemonističku politiku.
Ministarstvo vanjskih poslova Sjeverne Koreje je u svom prvom službenom saopćenju o ruskom napadu navelo da je Zapad kriv za “zloupotrebu moći”.
“Temeljni uzrok ukrajinske krize u potpunosti leži u hegemonističkoj politici SAD-a i Zapada, koji se nameću bezobrazlukom i zloupotrebom moći protiv drugih zemalja”, rekla je zvanična državna novinska agencija KCNA, pozivajući se na neimenovanog glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova.
Saopštenje je stiglo samo dan nakon što je Sjeverna Koreja, ispalila projektil što je prvi test nakon rekordnog broja lansiranja u januaru.
Washington je pozvao na nastavak pregovora o ukidanju nuklearnog i raketnog programa Pjongjanga, ali je Sjeverna Koreja odbacila prijedlog, zahtijevajući odustajanje od “neprijateljske politike” i “dvostrukih standarda” SAD-a.
Pjongjang je također zaprijetio ponovnim testiranjem svojih raketa većeg dometa, pa čak i nuklearnog oružja.
Sjeverna Koreja optužila je Washington i njegove saveznike da “ignorišu razumne i legitimne zahtjeve Rusije” u smislu sigurnosnih garancija.
Oni “sistematski potkopavaju evropsko sigurnosno okruženje nastojeći da NATO savez šire prema istoku, uključujući neometano raspoređivanje sistema naoružanja za napad”, rekao je KCNA.
“Stvarnost još jednom dokazuje da sve dok postoji američka jednostrana i dvostruka politika koja ugrožava mir i sigurnost jedne suverene zemlje, nikada neće biti mira u svijetu”, zaključili su .
-
Rusi uputili upozorenje stanovnicima Kijeva: Napustite domove
Rusko ministarstvo odbrane upozorilo je stanovnike Kijeva da napuste svoje domove jer Rusi planiraju udare na mete u ukrajinskoj prijestonici, prenijela je ruska državna novinska agencija Tass.
U saopštenju, ministarstvo odbrane Rusije navodi da se njihove snage spremaju da pokrenu „visoko precizne udare“ protiv „Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU) i 72. centra za informaciono-psihološke operacije (PSO)“ u Kijevu.
- Pozivamo građane Ukrajine koje su ukrajinski nacionalisti umiješali u provokacije protiv Rusije , kao i stanovnike Kijeva koji žive u blizini stanica da napuste svoje domove – navedeno je u saopštenju.
-
Lavrov tvrdi da Zapad ignoriše posljedice masovnog granatiranja civila
Zapadne kolege jednostavno ignorišu posljedice masovnog granatiranja civilnih objekata u Donbasu koje sprovodi ukrajinska vojska, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u svom video-obraćanju na sastanku Savjeta UN za ljudska prava.
Masovne sahrane i grobnice u Donbasu služe kao nepobitan dokaz zločinačkih posljedica masovnog granatiranja civilnih objekata Donbasa. Forenzička istraga je utvrdila da su većina poginulih žene i starije osobe. Naše zapadne kolege jednostavno ignorišu brojne činjenice ovih nečuvenih kršenja osnovnog prava čovjeka – prava na život – rekao je Lavrov.
On je dodao da su svi pokušaji da se skrene pažnja Savjeta za ljudska prava na zločine koji se dešavaju već osam godina naišli na ravnodušnost.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 24. februara saopštio da je, kao odgovor na zahtjev šefova republika u Donbasu, donio odluku da izvede specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
Putin je istakao da Moskva ne planira da okupira ukrajinske teritorije.
Ministarstvo odbrane Rusije pružilo je uvjeravanja da ruske trupe ne gađaju ukrajinske gradove, već su ograničene na precizne udare i onesposobljavanje vojne infrastrukture, te da nema nikakvih prijetnji po civilno stanovništvo, podsjeća TASS.