VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Macron: Talibanima postaviti uslove za međunarodno priznanje

    Macron: Talibanima postaviti uslove za međunarodno priznanje

    Predstojeći samit Grupe 20 (G20) mora poslati jasnu poruku afganistanskim talibanima o uslovima za međunarodno priznanje, izjavio je predsjednik Francuske Emmanuel Macron.

    On je u intervjuu za radiostanicu “France Inter” rekao da ti uslovi moraju uključivati jednakost žena, pristup stranim humanitarnim operacijama i nesaradnju sa islamističkim terorističkim grupama.

    “Vjerujem da bi međunarodno priznanje trebalo imati cijenu, a dostojanstvo žena, ravnopravnost muškaraca i žena, trebalo bi da bude jedna od tačaka na kojima insistiramo i trebalo bi da nam bude uslov”, istakao je Macron.

    Govoreći o samitu G20, koji bi trebalo da se održi u Rimu kasnije ovog mjeseca, Macron je najavio da će se govoriti o Afganistanu.

    “Apsolutno moramo, to jeste mi, Evropljani, Amerikanci, Kina, Rusija, velike sile Afrike, Azije, Pacifik i Latinska Amerika zajedno, imati vrlo jasnu poruku da ćemo postaviti uslove za priznanje talibana”, poručio je Macron.

  • Džonson: Samo 127 vozača tražilo vizu da vozi cisterne

    Džonson: Samo 127 vozača tražilo vizu da vozi cisterne

    • Britanski premijer Boris Džonson izjavio je danas da se 127 vozača prijavilo za dobijanje viza za vozače cisterni za gorivo usljed akutnog nedostatka vozača koji je zakočio lance snabdjevanja.

    Džonson je rekao da je od transportne industrije zatraženo da dostavi podatke o vozačima koji su voljni doći u Britaniju, i da je ta industrija dala samo 127 imena.

    “Ono što ovo pokazuje jeste globalni manjak”, rekao je Džonson. List “Tajms” je ranije prenio da se prijavilo samo 27 vozača cisterni za gorivo. Nakon upozorenja naftnih kompanija i supermarketa da nedostatak vozača pogađa isporuke, britanska vlada je krajem prošlog mjeseca saopštila da će privremeno poništiti svoja imigracijska pravila i dati 5.000 viza vozačima iz EU za rad u Britaniji. Rečeno je da bi 300 od njih moglo odmah stići kako bi vozili cisterne.

  • Tesla mora platiti više od 130 miliona dolara odštete zbog rasizma u kompaniji

    Tesla mora platiti više od 130 miliona dolara odštete zbog rasizma u kompaniji

    Sud u SAD-u donio je odluku u korist afroamerikanca, bivšeg uposlenika kompanije Tesla koji je bio izložen zlostavljanju na rasnoj osnovi u toj firmi od svojih kolega, naloživši da mu se isplati odšteta od 130 miliona dolara bez presedana, javlja AP.

    Okružni sud u sjevernoj Kaliforniji naložio je kompaniji Tesla Inc. da u ponedjeljak plati odštetu u iznosu višem od 130 miliona dolara (112 miliona eura), izvještava Wall Street Journal.

    Owen Diaz tužio je proizvođača vozila zbog diskriminacije i vrijeđanja na rasnoj osnovi koju je trpio dok je bio zaposlen kao operater lifta u tvornici Tesla u Fremontu, u blizini San Francisca.

    Diaz je radio u fabrici tokom 2015. i 2016. godine i rekao je da je za to vrijeme bio izložen rasističkim klevetama i uvredljivim grafitima.

    Federalna porota odlučila je da je zaposlenik bio izložen rasno neprijateljskom radnom okruženju i da Tesla nije poduzeo odgovarajuće mjere kako bi spriječio maltretiranje Diaza, navodi se u izvještaju.

    Porota je Diazu dodijelila 6,9 miliona dolara odštete za pretrpljenu emocionalnu bol i 130 miliona dolara kaznene odštete, rekao je njegov advokat Lawrence Organ za Washington Post.

    Tesla je ranije negirala bilo kakva saznanja o navodnom rasističkom ponašanju uposlenika u tvornici koja ima oko 10.000 radnika.

    Prema izvještaju kompanije, crnci su činili 10 posto ukupne radne snage, dok se samo četiri posto moglo naći na vodećim pozicijama u toj kompaniji u njihovom glavnom pogonu u SAD-u.

    Poznati proizvođač automobila na električni pogon Tesla suočava se s brojnim optužbama zbog rasizma. U Teslinim tvornicama vlada katastrofalna situacija, tvrde neimenovani bivši uposlenici u pogonima te kompanije.

    Za Owena Diaza, kao crnca u Americi, uvrede su bile dio svakodnevice na radnom mjestu. Ali ono što je Diaz, sudeći po njegovim navodima, doživio kao uposlenik Tesle, nadmašilo je sve što je iskusio do tada.

    Tesla je demantirala sve optužbe na svoj račun. U slučaju Diaz firma tvrdi da nema saznanja o diskriminatornom ponašanju svojih radnika prema kolegama, tvrdi se.

    Samo u periodu između 2018. i 2021. godine, 120 osoba je tužilo Teslu zbog diskriminacije. Devet tužbi je odbačeno zbog nedostatka dokaza, a sve druge su prihvaćene.

    Teslin model ugovora sa radnicima nije izoliran slučaj. Tu je dosta raširena metoda kod kompanija koje bilježe brzi rast i koje ne vode puno računa o potrebama svojih uposlenika, kažu stručnjaci.

  • U Senatu SAD-a danas saslušanje kandidata za ambasadora u BiH Michaela Murphyja

    U Senatu SAD-a danas saslušanje kandidata za ambasadora u BiH Michaela Murphyja

    Komitet za vanjske poslove Senata SAD-a danas će održati saslušanje kandidata za novog američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja. Ovo je važan korak ka konačnom imenovanju na ovu funkciju.

    Današnja sesija u komitetu počinje u 14:30 po lokalnom, odnosno oko 20:30 po našem vremenu.

    Osim Michaela Murphyja, na istoj sjednici Komiteta za vanjske poslove SAD-a održat će se i saslušanje Jeffreyja Hoveniera, koji bi trebao biti imenovan za novog ambasadora SAD-a na Kosovu. Također će se razmatrati prijedlozi imenovanja ambasadora u Španiji, Austriji i Andori, najavljeno je iz Senata.

    Američki predsjednik Joe Biden je početkom jula izabrao Murphyja kao osobu koja će predstavljati politiku SAD-a u Bosni i Hercegovini. Nakon prijedloga Bijela kuća je uputila prijedlog imenovanja u Senat SAD-a, koji bi trebao potvrditi ovaj prijedlog.

    Murphy ima 29-godišnje iskustvo, a trenutno radi kao zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja. Njegov portfolio uključuje evropsku sigurnost, kontrolu konvencionalnog naoružanja i arktičku sigurnost, stoji u biografiji objavljenoj na stranici State Departmenta.

    Prije nego što će otići na Kosovo 2009. godine, gdje je služio kao zamjenik šefa misije u ambasadi u Prištini, bio je i u Bosni i Hercegovini. U Sarajevu je tri godine radio kao politički savjetnik u Američkoj ambasadi. Trenutno ima diplomatski čin ministra savjetnika.

    Funkciju ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini obavlja Eric Nelson, koji je na ovu poziciju imenovan 2019. godine u eri vladavine bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

  • Talibani ubili petoricu pripadnika Islamske države

    Talibani ubili petoricu pripadnika Islamske države

    Petorica pripadnika teroristričke grupe “Islamska država” poginula su u Kabulu u napadu talibana, rekao je danas portparol ruske ambasade u Kabulu.
    “Danas popodne smo čuli rafalnu paljbu iz jednog stana u četvrti u kojoj se nalazi kompleks ambasade. Talibani su ubili pet militanata Islamske države i još trojica su se predala”, rekao je portparol, prenosi TASS.

    On kaže da je to vjerovatno povezano sa jučerašnjim terorističkim napadom u blizini džamije u Kabulu kada je ubijeno oko 20 ljudi.

    Portparol talibana napisao je na “Tviteru” da su talibanske vladine snage uništile jednu ćeliju “Islamske države” na sjeveru Kabula.

    Portparol talibana Zabihulah Mudžahid rekao je da je specijalna talibanska jedinica izvela operaciju protiv elemenata “Islamske države” na sjeveru Kabula, prenosi agencija Rojters.

    Lokalni mediji ranije su izvijestili o teškim sukobima na tom području, a kontaktirani stanovnici potvrdili su da su čuli eksplozije i pucnjavu tokom noći.

    “Islamska država” je ranije danas preuzela odgovornost za jučerašnju eksploziju u Kabulu.

    Nekoliko civila je poginulo u eksploziji koja se dogodila u jednoj kabulskoj džamiji dok se održavala služba za majku portparola talibana Zabinulaha Mudžahida, na kojoj su se sakupili talibanski lideri.

  • Kurc pozvao EU da balkanskim zemljama pruži stvarne izglede: Pristupanje ključno za stabilnost Evrope

    Kurc pozvao EU da balkanskim zemljama pruži stvarne izglede: Pristupanje ključno za stabilnost Evrope

    Pristupanje zemalja zapadnog Balkana EU ključno je za bezbjednosti i stabilnost Evrope, izjavio je austrijski kancelar Sebastijan Kurc.

    On je pozvao Evropsku uniju da pruži balkanskim zemljama stvarne izglede za pristupanje Uniji pred samit EU i zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja.

    Kurc je najavio da će podržati prijedlog Slovenije da se zemlje zapadnog Balkana prime u EU do 2030. godine.

    “Moramo nastaviti da dajemo zemljama zapadnog Balkana kredibilne izglede za pristupanje”, istakao je Kurc, uz napomenu da to uključuje kako ekonomsku tako i podršku naporima za sprovođenje reformi u zemljama regiona.

    Kurc je rekao da će vakuum u regionu otvoriti vrata za druge zemlje, kao što su Kina i Turska, da popune prazninu i prošire uticaj na kontinentu, javio je portal “Euraktiv”.

    Austrija odavno podržava ubrzani proces pristupanja zemalja zapadnog Balkana Uniji. Kurc je tokom posjete Srbiji u septembru naglasio da će EU biti kompletna tek kada joj se pridruže sve zemlje regiona.

    Lideri EU sastaće se danas na Brdu kod Kranja u Sloveniji, radi neformalne večere, a sutra će im se na samitu pridružiti lideri zemalja zapadnog Balkana.

  • Snouden: Na jedan sjajan dan, svijet postaje zdravije mjesto

    Snouden: Na jedan sjajan dan, svijet postaje zdravije mjesto

    Bivši radnik CIA Edvard Snouden koji je 2013. godine u javnost pustio informacije obavještajaca oglasio se povodom pada Facebooka, Instagrama i WhatsAppa.

    Snouden je prekid rada Facebooka, WhatsAppa i Instagrama dočekao s oduševljenjem.

    “Facebook, WhatsApp i Instagram u isto vrijeme padaju. Čini se da je lako razumljiv i popularan primjer zašto razbijanje određenog monopola na barem tri dijela možda nije loša ideja”, napisao je Snouden na Twitteru.

    Na Twitteru je napisao i da su Facebook i Instagram misteriozno isključeni.

    “Na jedan sjajan dan, svijet postaje zdravije mjesto”, rekao je Snouden.

  • Svjetski moćnici nakon objavljivanja Pandora papira: Sve optužbe su neutemeljene

    Svjetski moćnici nakon objavljivanja Pandora papira: Sve optužbe su neutemeljene

    Političari čije su finansijske malverzacije u sklopu Pandora papira objavljene u nedjelju navečer, danas su oštro negirali umiješanost u finansijske transakcije koje se mogu okarakterisati kao sumnjive.

    Među prvim zvaničnicima koji su se oglasili bio je jordanski kralj Abdullah II. Detalji sumnjivih transakcija koji se vežu za ovog jordanskog moćnika procurili su u nedjelju, a navode njegovu povezanost s nekoliko offshore kompanija putem kojih je prikrivao vlasništvo nad nekretninama vrijednim više od 100 miliona dolara.
    Kao što se i očekivalo, dan nakon objavljivanja dokumenata jordanski kralj negirao je umiješanost i vlasništvo nad offshore kompanijama.


    “Pratili smo izvještaje o nekretninama u vlasništvu njegovog veličanstva kralja Abdullaha II u inostranstvu. Izvještaji su uključivali netačne informacije kao i iskrivljene i preuveličane činjenice. Nije tajna da kralj posjeduje brojne nekretnine u SAD-u i Velikoj Britaniji. Ovi objekti se ne pojavljuju u izvještajima o imovini zbog sigurnosti i privatnosti, a ne zbog pokušaja da se nešto sakrije. Mjere za očuvanje privatnosti ključne su za poglavara države kao što je kralj Abdullah II. Čin objavljivanja ovakvih podataka predstavlja flagrantno narušavanje sigurnosti i predstavlja prijetnju po sigurnost kraljevske porodice”, navodi se u saopćenju.

    Također, navedeno je kako su svi spisi objavljeni u sklopu Pandora papira.

    “Troškove održavanja ove imovine lično je finansirao kralj. Nijedan od ovih objekata nije finansiran iz državnog budžeta ili trezora. Svi navodi koji povezuju privatnu imovinu s javnim sredstvima neosnovani su i pišu se s namjerom da se iskrive činjenice”, saopćeno je iz kraljevske porodice.

    Povodom finansijskih malverzacija oglasio se i premijer Češke Republike Andrej Babiš. U sklopu Pandora papira Babiš se tereti da je 2009. godine putem tri offshore kompanije osigurao vilu i tri hektara zemlje u gradu Mougins na Azurnoj obali.
    Za razliku od jordanskog kralja, koji je naveo kako ovakve objave prije svega utječu na sigurnost kraljevske porodice, Babiš je naglasio kako objava ovih dokumenata ugrožava rezultat njegove stranke na parlamentarnim izborima.

    “Nikada nisam učinio ništa nezakonito ili loše. Nisam ništa ukrao, a novac je oporezovan. Žele mi nanijeti štetu pred izbore i utjecati na njihov rezultat. Ne mogu me povezati ni sa jednim slučajem dok sam u politici”, rekao je Babiš.
    Među prvim političarima čije su finansijske malverzacije objavljene bio je i bivši premijer Velike Britanije Tony Blair. Za njega je otkriveno da je kupovinom objekata vrijednosti 6,5 miliona funti utajio porez koji je prema zakonima Velike Britanije bio dužan platiti.

    Međutim, vrlo brzo uslijedila je reakcija i Instituta Tony Blaire, koji je odbacio navode u umiješanost Blaira u poslove utaje poreza te su za “širenje lažne afere” optužili britanski list The Guardian.
    “Guardian nastavlja namjerno lažno predstavljati kupovinu poslovnog prostora u vlasništvu porodice Blair. Oni su uvijek plaćali porez i nikada nisu koristili bilo kakve šeme izbjegavanja plaćanja poreza”, naveli su iz Instituta.

    Povodom objavljenih dokumenata, koji povezuju osobe bliske Vladimiru Putinu i poslove utaje poreza, danas su se oglasili i iz Kremlja. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov ocijenio je Pandora papire kao nepotkrijepljene tvrdnje.

    “Ono što ‘bode oči’ u ovom izvještaju jeste podatak koja zemlja predstavlja najveću poreznu oazu. To su naravno, Sjedinjene Američke Države”, rekao je Peskov.

  • Španija reagovala zbog Kosova – postavili uslov

    Španija reagovala zbog Kosova – postavili uslov

    Premijer Španije Pedro Sančes učestvovaće u srijedu na samitu EU i Zapadnog Balkana, na kom će biti i predstavnici tzv. Kosova.

    Kako prenosi španski list Periodiko, pošto Španija ne priznaje Kosovo, tamo neće biti simbola Kosova.

    Kako je saopšteno, Sančes će sutra otputovati u Ljubljanu, glavni grad Slovenije, kako bi prisustvovao sastanku lidera Evropske unije uoči samita koji će održati sa predstavnicima Zapadnog Balkana.

    Ovaj samit je periodični sastanak koji je prošle godine održan putem video-konferencije zbog pandemije.

    Posljednji put kada je lično pozvan, 2018. godine, tadašnji predsjednik Španije Marijano Rahoj nije prisustvovao zbog učešća Kosova.

    Na tom samitu su izbjegnuti simboli države Kosovo i to će se ponovo dogoditi u Ljubljani nakon zahtjeva Španije, piše list sa sjedištem u Kataloniji.

    Zbog toga neće biti zastava ili simbola bilo koje zemlje, a uobičajeni znakovi koji se postavljaju na sto sadržaće imena učesnika, ali bez navođenja bilo kakve funkcije, poput predsjednika ili premijera.

    Uz Španiju, četiri druge zemlje EU ne priznaju Kosovo i to Grčka, Rumunija, Kipar i Slovačka, piše španski list.

    Ipak, iako Španija ne priznaje Kosovo kao državu, podržava dijalog između Kosova i Srbije.

    Španija podržava proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana, ali španska vlada pojašnjava da se ovonedjeljni samit ne održava da bi se govorilo o mogućnosti članstva, već o odnosima Evropske unije sa ovim zemljama.

    Večera lidera EU, koja će prethoditi samitu, imaće neformalnu razmjenu mišljenja o različitim pitanjima i razgovaraće se o nekim temama koje su dio dnevnog reda sastanka Evropskog savjeta 21. i 22. oktobra.

    Oni se uglavnom bave međunarodnom ulogom Evropske unije i, u tom kontekstu, bave se pitanjima kao što su situacija u Avganistanu, odnosi sa Kinom ili tenzije između Francuske i Sjedinjenih Američkih Država.

    Prema pisanju španskih medija, Sančes želi da se pozabavi i visokim rastom cijena energije, piše B92.

  • Njemački mediji: EU ranjiva na zapadnom Balkanu

    Njemački mediji: EU ranjiva na zapadnom Balkanu

    Štampa na njemačkom i dalje prati stanje na granici Srbije i Kosova. Uz konstataciju da je nova “eskalacija” zaustavljena, napominje se da je EU na zapadnom Balkanu “ranjiva”.

    “Bolna tačka Evrope” – pod tim naslovom list “Velt am zontag” (WamS) analizira višednevne napetosti na granici Srbije i Kosova. Sporazum između oko automobilskih registracija je postignut, a predstavnik EU Miroslav Lajčak spor je proglasio riješenim.

    No, da li je sad stvarno sve opet u redu, pita se WamS? I odmah nudi odgovor.

    “Ne, nikako, glavni konflikt i dalje nije riješen, i upravo to EU čini ranjivom”, piše ovaj list.

    List navodi da je spor oko registracija za sada riješen i dodaje “na kraju otvara pitanje o državnom priznanju Kosova. Srbi u Kosovu vide kolijevku svoje nacije. A i na međunarodnom planu je status Kosova sporan”, piše WamS.

    Uz konstataciju da je Kosovo “najviše udaljeno od punopravnog članstva” u EU ovaj list citira i Srđana Majstorovića iz Centra za evropsku politiku (CEP): “EU nije u stanju da ponudi realnu perspektivu članstva zemljama zapadnog Balkana”.

    Majstorović za WamS dodaje kako to ne izaziva samo razočaranje kod lokalnog stanovništva, već slabi i EU. Po njegovom mišljenju, upravo zbog kolebljive balkanske politike EU, autoritarni moćnici i nacionalisti u regiji i mogu sebi da politički dozvole sukobe poput ovog najnovijeg između Srbije i Kosova: “…i da onda te krize zloupotrebljavaju za svoje unutrašnjopolitičke agende.”

    Majstorović podsjeća da se u Brisleu zna kako je dovoljna samo jedne iskra da bi se rasplamsali stari konflikti.

    Nužno pomirenje
    U srijedu 6.10.) će šefovi država i vlada zemalja članica EU na “Zapadnobalkanskom samitu” u Sloveniji raspravljati o situaciji u regiji. U tom kontekstu WamS podsjeća na posjetu šefice Evropske komisije Ursule fon der Lajen zapadnom Balkanu i njene riječi izrečene u Prištini – ona je tamo podsjetila na njemačku istoriju i rekla da “dolazi iz zemlje koja je kriva za Drugi svjetski rat i Holokaust”, te dodala da samo suočavanje s prošlošću može voditi prema “pomirenju, koje je tako nužno”. A upravo to pomirenje je po mišljenju WamS-a ono što nedostaje da bi se napravio sljedeći logičan korak za EU, a to je “primanje država bivše Jugoslavije”.

    Predsjednik Aleksandar Vučić slijedi nacionalističku politiku i igra na raskol, piše njemački list. Njemu odgovaraju posljednje napetosti, kaže za WamS Vesela Černeva iz European Council on Foreign Relations (ECFR):

    “Propaganda pokazuje rezultate” – WamS tu citira podatke iz jedne aktuelne studije ECFR-a, po kojoj 54 odsto Srba u Rusiji vide saveznika, a 47 odsto u Kini – i samo 11 odsto u EU. Černeva smatra da Vučić slijedi istu strategiju kao “bivši jugoslavenski diktator Tito, koji je stajao između istoka i zapada i tako bio relevantan”.

    Sukob interesa na Balkanu
    Njemački list smatra da motivi Rusije ili Kine, koja je pogotovo tokom pandemije poslala znatnu pomoć u Beograd, u Srbiji nije “ljubav prema bližnjem”. WamS citira navode iz jednog izvještaja Njemačkog ministarstva spoljnih poslova iz aprila ove godine u kojem se dolazi do zaključka da te dvije zemlje šire dezinformacije, odnosno da, s posebnim fokusom na zapadni Balkan, pokušavaju manipulisati kako bi se među građanima narušilo povjerenje u zapadne vakcine, u institucije EU, odnosno zapadne i evropske strategije vakcinacije.

    I Turska, odnosno arapske Zalivske zemlje imaju svoje interese i aktivne su na Balkanu kako bi proširile svoje zone uticaja, smatra WamS i dodaje kako EU za sada nije imao pravi odgovor na taj razvoj.

    Njemačka bi mogla imati ključnu ulogu u ponovnom uspostavljanju povjerenja prema EU u regiji, odnosno jačanja smatra analitičar Majstorović. Ali tek treba vidjeti hoće li i kakav prioritet zapadni Balkan imati za novu saveznu vladu u Berlinu. U predizbornoj kampanji gotovo da se i nije pričalo o spoljnoj politici.

    “Ne možemo govoriti o strateškoj autonomiji EU sve dok zapadni Balkan nije dio Unije, i sve dok je prepušten uticaju trećih aktera”, ipozorava Majstorović.

    A upravo to se sad i događa, zaključuje WamS.

    “Informacijski rat” na Kosovu
    Švajcarski list “Noje Cirher cajtung” (NZZ) piše kako najnovije napetosti na zapadnom Balkanu imaju obilježja hibridnog konflikta i pita se šta bi to moglo značiti za strane vojne trupe (i pogotovo pripadnike švajcarske vojske) na Kosovu?

    U okviru misije Kfora Švajcarci mirovnim snagama na raspolaganje stavljaju između ostalog teške građevinske mašine i osoblje, a zadatak švajcarske vojske na Kosovu je osiguravanje slobode kretanja u toj zemlji. Radi se o specijalistima među kojima su vojni policajci, timovi za deminiranje i medicinsko osoblje. Jedna od ključnih pozicija na kojima djeluju je Sjeverna Mitrovica, gdje većinski žive Srbi, piše NZZ i dodaje kako “kosovska država u opštinama sjeverno od rijeke Ibar nema puno uticaja”.

    Ovaj list napominje da tu regiju kontroliše “jedan ogranak stranke srpskog predsjednika”, te da “netransparentna mreža privatnih frimi za obezbjeđenje i elemenata organizovanog kriminala u svakom trenutku može proizvesti nemir”.

    U načelu su obe strane u stanju “bljuvati vatru iz kratera hladnog konflikta”, piše NZZ, te napominje da se “Beograd i Priština već godinama igraju s kontrolisanim napetostima, uglavnom iz unutrašnjepolitičkih razloga”.

    Demonstracija vojne moći
    Eskalacija spora oko automobilskih registracija se odvijala najprije po već dobro poznatom scenariju, smatra NZZ, ali i napominje da je ovaj put sukob dobio novu dimenziju, pogotovo što se tiče pozicije međunarodnih mirovnih trupa.

    “Srpski predsjednik Vučić je demonstrirao da, ako to želi, konflikt može dovesti i do samog ruba izbijanja rata”, piše NZZ.

    Ono što se posljednjih dana događalo na granici Srbije i Kosova ovaj list podsjeća na “klasični hibridni, nejednoznačni konflikt sadašnjosti u kojem je jedno bitno insceniranje vojne snage za informacijski rat”.

    Stacioniranje srpskih tenkova i pripadnika oružanih snaga uz granicu s Kosovom se praktički u realnom vremenu mogao pratiti preko “insceniranih” postova na društvenim mrežama, iskusni reporteri TV iz Srbije su izvještavali iz zapovjedništva operacije, piše NZZ: “Iako su prezentovani svi elementi mehaniziranog prodora, nije se radilo o ofanzivnoj akciji, već o ‘show of force'” NZZ smatra da je Vučić ovaj spor oko tablica iskoristio kako bi prezentovao modernizovanu i ojačanu srpsku vojsku.

    Odgovor Amerikancima?
    “Srbija pokazuje zube, očito prije svega za domaću publiku, ali i prema Zapadu, pogotovo prema SAD”, piše NZZ i pretpostavlja da se potez Beograda može shvatiti i kao reakcija na vojnu vježbu “Defender Europe 21”, u okviru koje su u maju i junu ove godine Amerikanci sa svojim saveznicima trenirali brzo prebacivanje trupa iz SAD na moguća krizna žarišta na jugoistoku Evrope.

    “Borbene jedinice su prvo iz Sjeverne Amerike prebačene u Njemačku, a zatim su se kretale na dvije linije prema Crnom moru: istočno od Srbije preko Mađarske, Bugarske i Rumunije, i zapadno duž Jadrana. U zvaničnoj komunikaciji američke vojske vežba je predstavljena kao kliješta oko bijele mrlje Srbije. I u ovom slučaju poruka izgleda jasna: potencijalni saveznik Rusije je izolovan, mi kontrolišemo Balkan, uključujući i mediteranske luke.” Poruka te vježbe se, očekivano, nije svidjela ni Rusiji ni Srbiji, zaključuje NZZ.

    Dugo vremena je švajcarska vojska rutinski djelovala na Balkanu i podsticala mir, ali novo vojno samopouzdanje Srbije i američko pozicioniranje u regiji ponovno u fokus vraćaju brizantnost operacije Kfora.

    “Švajcarska vojska na iskustvima na Kosovu uči kako se konkretno nositi s hibridnim konfliktima”, piše NZZ i napominje da bi se i Swisscoy mogao naći na meti mogućih dezinformacijskih kampanja: “Teoretski je moguće povlačenje iz ‘nacionalnih interesa’ ili iz političkih razloga. Ali to bi oslabilo vjerodostojnost angažmana. Nakon 22 godine misije na Kosovu počinje nova, očito nešto nemirnija faza za Švajcarsku u okviru Kfora”, završava NZZ.