VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zaharova: CIA ima planove za praćenje “agresivne Rusije”

    Zaharova: CIA ima planove za praćenje “agresivne Rusije”

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova, komentarisala je da Sjedinjene Američke Države ne kontrolišu svoju granicu i da Centralna obaveštajna agencija (CIA) ima planove za pomno praćenje Rusije.

    Zaharova je rekla da američke borbe protiv geopolitičkih prijetnji u 21. vijeku podsjećaju na strategije iz vremena Hladnog rata, piše Sputnjik.

    – Bićete iznenađeni, ali CIA će se boriti protiv javne geopolitičke pretnje 21. vijeka metodama 20. vijeka – rekla je ona.

    Dodala je da Vašington ne krije da će radi ostvarivanja svog “plemenitog cilja” povećati kadar CIA-e, i da je nad Kinom pojačan nadzor.

    Rekla je da SAD nisu zaboravile ni na Rusiju i da oni “pomno prate agresivnu Rusiju”.

    Zaharova je objasnila da se takve promene u strukturi Agencije dešavaju u vrijeme kada su “rast ilegalnih migracija i prekogranično organizovan kriminal povezani sa pandemijom, i kada predstavljaju stvarnu strukturnu pretnju za nacionalnu bezbjednost svijeta, uključujući Ameriku”.

    Međutim, prema njenim riječima CIA ne želi da pojača svoje napore u tim objektivno teškim oblastima.

    Ona je rekla da je saznala da ljudi prelaze granicu SAD sa Meksikom bez dokumenata i da su prijetnje koje navodno potiču od Rusije i Kine “izmišljene”.

    – Amerika u principu, ne kontroliše situaciju na svojim pravim, a ne željenim granicama, kada kriza unutar zemlje prevazilazi sve ono što je bilo u američkoj istoriji od vremena Građanskog rata – rekla je ona.

  • Makron za globalno ukidanje smrtne kazne

    Makron za globalno ukidanje smrtne kazne

    Francuska će pokrenuti kampanju za ukidanje smrtne kazne širom svijeta u vrijeme kada bude predsjedavala EU, izjavio je danas predsjednik Emanuel Makron.

    On je rekao da će u Parizu biti održana konferencija građanskih grupa iz zemalja u kojima se smrta kazna primjenjuje ili je suspendovana.

    “Francuska, koja će biti predsjedavajuća EU u prvoj polovini 2022. godine, sarađivaće sa ostalim članicama bloka na izradi nacrta rezolucije UN koja će obavezati države da svake godine podnose izvještaj o broju izrečenih i izvršenih smrtnih kazni”, istakao je Makron u govoru povodom 40 godina od ukidanja ove kazne u Francuskoj.

    Francuska je bila 35. zemlja u svijetu koja je ukinula smrtnu kaznu.

    U međuvremenu su uslijedile abolicije i moratorijumi, pa u praksi većina zemalja više ne primjenjuje ovu kaznu, ali to i dalje čini nekoliko velikih država, uključujući Kinu, Iran i SAD.

    Francusko društvo i dalje je oštro podijeljeno kada je riječ o ovom pitanju, pokazuju rezultati anketa.

  • Ko je čovjek zbog kog drhti Vol strit?

    Ko je čovjek zbog kog drhti Vol strit?

    Planovi predsjednika američke Komisije za hartije od vrijednosti i berze (SEC) Gerija Genslera izazvali su veliku pažnju javnosti.

    Naime, ovaj član američke administracije naumio je da sprovede jednu od najambicioznijih agendi u 87-godišnjoj istoriji američke institucije. Agenda sadrži oko 49 prijedloga, od kojih su mnogi već izazvali protivljenje hedž fondova, berzi, onlajn brokera i javnih kompanija.

    Na sličan način bio je “agresivan” kada su u pitanju neki slučajevi koje su otkrile neke američke agencije, što bi moglo da dovede do smanjenja cijena akcija, podsticanja novčanih kazni i izazove negativan publicitet.

    Gensler, bivši izvršni direktor Goldman Saksa, čije pređašnje iskustvo u Vašingtonu uključuje borbu protiv velikih banaka za dovođenje nadzora na ogromno tržište derivata, kaže da je uvjeren da SEC može napredovati na nekoliko polja odjednom, piše Blumberg.

    Neki veterani u Komisiji za hartije od vrijednosti i berze, pa čak i Genslerove pristalice, zabrinute su da je Gensler možda toliko “preopterećen” da na kraju neće uspjeti mnogo da postigne.

    Pitaju se da li vodi Komisiju u “blato” politikanstva, tužbi, pa čak i pobuna regulatorovih sindikata. Nameće se pitanje: Kako će Gensler sve ovo izvesti?

    Neke demokrate i spoljni savjetnici apelovali su na 63-godišnjeg Genslera da suzi svoje polje djelovanja na nešto čime će lakše upravljati. Politike za koje se on zalaže, plaše se oni, mogu zahtijevati godine kako bi bile sprovedene, a mogle bi da podstaknu velike korporacije na razmatranje strategija za podnošenje tužbi protiv SEC-a.

    Gensler, pak, insistira na tome da nema prioritete zato što je sve na vrhu liste. “Ne pitajte me o moje tri ćerke i sa kojom provodim više vremena” – ovako je tu situaciju opisao Gensler.

    U komisiji trenutno ima mnogo akcije. Gensler je oformio oko 50 timova, gdje je ukupno oko 200 ljudi, koji bi trebalo da sastavljaju prijedloge.

    Takođe, suočava se sa mnogo političkih pritisaka. Bajdenova administracija, koju Gensler ne želi da razočara, zainteresovana je za neke politike, naročito za pravilo koje je još na čekanju, a koje bi se bavilo klimatskim promjenama kroz snažnija objelodanjivanja korporacija.

    Drugi prioriteti zakonodavca uključuju obuzdavanje SPAC-ova (Special-Purpose Acquisition Companies), što je odgovor na ovogodišnju imploziju porodične kancelarije “Archegos Capital Management”, kao i ovladavanje nekontrolisanim rastom kriptovaluta.

    Jedan od Genslerovih planova koji uznemiravaju Vol strit jeste i taj da će “popraviti” protok tržišta kapitala kao odgovor na ovogodišnju maniju “mim-akcija”.

    Izvršni direktori koji su se sastali sa SEC-ovim zvaničnicima upozoreni su na to da su planovi koji se razvijaju možda ekstremni, navode ljudi upoznati sa materijom.

    Većina ljudi koji žele da govori o Gensleru zahtjeva anonimnosti. Neki kažu da mu se dive, a neki su imali teškoće da izgovore njegovo ime a da ne dodaju “epitet.” Ali su svi rekli da se nikada ne bi kladili protiv njega.

    Stvorili su sliku čovjeka koji je izvrstan manipulator i kog ne zanimaju mnogo neprijatelji koje može da stekne, kao ni to da li izrabljuje osoblje. Upravo ovi “kvaliteti”, navode pomenuti, objašnjavaju kako je Gensler postao jedan od najmlađih parnera u Goldman Saksu ikada, kao i kako je mogao da utiče na Vol strit tokom ekonomske krize 2008. godine.

    Ipak, veći dio Genslerove agende je obeshrabrujući. Traženje rješenja za, na društvenim mrežama podstaknut, uspon Gejm stopa, AMC-a i drugih sličnih, na primjer, podrazumijeva suočavanje sa nekoliko složenih pitanja. Ometanje bilo koga moglo bi imati neželjene posljedice po milione investitora.

    Takođe, izmjene drugih zakona i politika o kojima Gensler razmišlja, imale bi sopstvene liste neprijatelja. Hedž fondovi, na primjer, zabrinuti su da bi morali da otkriju mnogo više o svojim investicionim strategijama, uključujući i “šort” pozicije.

  • Liban ostao bez električne energije zbog obustave rada termoelektrana

    Nakon što su dvije najveće elektrane u Libanu zatvorene, zemlja je ostala bez centralno proizvedene električne energije, kazao je za Reuters zvaničnik Vlade Libana.

    Kako je kazao, Libanska elektroenergetska mreža potpuno je prestala s radom danas u podne, a malo je vjerojatno da će raditi do sljedećeg ponedjeljka ili nekoliko dana.

    Rad termoelektrane je zaustavljen u Zahrani, nakon što je u petak elektrana Deir Ammar učinila isto zbog nedostatka goriva.

    Zvaničnik je rekao da će državna elektroenergetska kompanija pokušati iskoristiti vojnu rezervu mazuta za privremeno upravljanje elektranama, ali to se neće dogoditi u skorije vrijeme.

    Mnogi Libanci se obično oslanjaju na privatne generatore koji rade na dizel gorivo, iako je to u nedostatku.

    Liban je paraliziran ekonomskom krizom, koja se produbila kako su zalihe uvezenog goriva presušile. Libanska valuta potonula je za 90 posto od 2019.

  • Mađarska podržala odluku poljskog Ustavnog suda o EU

    Mađarska podržala odluku poljskog Ustavnog suda o EU

    Mađarski premijer Viktor Orban potpisao je danas rezoluciju kojom se pozdravlja odluka Ustavnog suda Poljske, koji je osporio prvenstvo zakona Evropske unije nad nacionalnim zakonima, i optužio institucije EU da su previše proširile ovlašćenja.

    U rezoluciji, mađarska vlada poziva institucije EU da poštuju suverenitet zemalja evropskog bloka, izjavio je Orbanov portparol Bertalan Havasi za mađarski MTI.

    Objava mađarskog stava došla je nakon zajedničke izjave njemačkih i francuskih ministara spoljnih poslova, koji su rekli da Poljska ima moralnu i pravnu obavezu da poštuje zakone Evropske unije, u kojoj se nalazi od 2004. godine, podsjeća AP.

    “Članstvo u EU ide sa potpunom i neograničnom odanošću zajedničkim vrijednostima i pravilima”, rekao je francuski ministar Žan-Iv le Drijan u petak uveče.

    On je dodao da poštovanje i pridržavanje mjera moraju važiti za svaku članicu, a to važi i za Poljsku.

    “To nije samo moralna obaveza, već i pravna”, rekli su ministri, kao odgovor na odluku poljskog Ustavnog suda.

    Mađarska rezolucija naglašava da “loša praksa institucija EU kojom se zanemaruje princip delegiranja ovlašćenja natjerala poljski sud da razmotri pitanje pravnog prvenstva”.

    “Prvenstvo zakona EU bi trebalo da se primjeni samo u oblastima gdje EU ima nadležnost i radni okvir za tako nešto je određen u sporazumima o osnivačkim ugovorima”, navodi se u mađarskom dokumentu.

  • Predstavljena prva ruska ultralaka raketa “Irkut”

    Predstavljena prva ruska ultralaka raketa “Irkut”

    Ministarstvo odbrane Rusije predstavilo je tehničke karakteristike nove ruske ultralake rakete-nosača “Irkut”.

    Materijal je objavljen u novom broju časopisa “Kosmička tehnika i tehnologije”, koji izdaje Raketno-kosmička korporacija “Energia”, prenosi RIA Novosti.

    Planirano je da nova raketa bude lansirana sa kosmodroma Pleseck, a pretpostavlja se da će postojati dva tipa rakete – za jednokratnu i za višekratnu upotrebu.

    Lansirna masa rakete za jednokratnu upotrebu biće 23,6 tona i ona će moći da iznese 584 kilograma tereta u Zemljinu orbitu (200 kilometara).

    Raketa za višekratnu upotrebu bicće teška 25 tona i moći će da iznese 398 kilograma tereta u orbitu Zemlje.

    Prvo lansiranje oba tipa rakete planirano je za 2024. godinu.

  • Brisel šokiran odlukom Varšave: Poljski udar na proširenje EU

    Brisel šokiran odlukom Varšave: Poljski udar na proširenje EU

    Odluka Ustavnog suda Poljske da dio evropskog zakonodavstva nije kompatibilan sa zakonima Poljske u značajnoj mjeri će uticati na već ionako urušeni proces proširenja EU na zapadni Balkan, kao i implementaciju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o kandidaturi BiH za članstvo.

    Ako bude prihvaćena, ona će otežati posao i Kancelarije EU u BiH, čiji je primarni zadatak pomoći BiH da primijeni evropsko zakonodavstvo kroz potrebne reforme.

    Naime, u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji je BiH potpisala sa EU i koji zasad predstavlja jedini pravni obavezujući dokument pristupa BiH ka EU, u članu 70. navedeno je da je BiH u obavezi da implementira zakon EU, i to na način da prvo počne s implementacijom pravne stečevine u vezi s unutrašnjim tržištem EU, a da onda nastavi s ostalim odredbama, dok su vladavina prava, demokratija i slobode temelj evropskih zakona i uslov za započinjanje razgovora o proširenju. Osim toga, Evropska komisija je u Mišljenju na bh. kandidaturu u EU iz 2019. godine u četvrtoj preporuci navela da BiH mora uspostaviti privremeni mehanizam koji bi državnom nivou dao autoritet da ostali nivoi vlasti pravilno primjenjuju zakone EU. Ovaj mehanizam bio bi privremenog karaktera dok BiH ne promijeni Ustav i ne uspostavi mehanizam primjene zakona EU u zemlji, ali on eksplicitno pokazuje da EU očekuje da BiH usvoji i primjeni sav zakon EU.

    Ana Pisonero, portparolka u Evropskoj komisiji, na naše pitanje kako će se ova odluka odraziti na proširenje, za “Nezavisne novine” rekla je da priprema zemalja za proširenje znači da one moraju ukorporirati i primijeniti pravnu stečevinu EU u trenutku kada postanu članica.

    “Komisija će nastaviti da podržava sve partnere na zapadnom Balkanu u ključnim političkim, institucionalnim, socijalnim i ekonomskim reformama kako bi im pomogla da primijene pravnu stečevinu EU i njene standarde”, rekla nam je ona. I Evropska komisija u zvaničnom tvitu naglasila je da zakon EU ima primat u odnosu na nacionalno zakonodavstvo. “Sve odluke Evropskog suda obavezujuće su za sve zemlje članice, uključujući i nacionalne sudove”, naglasili su oni.

    Faris Kočan, analitičar iz Slovenije i ekspert za EU i pitanje proširenja, mišljenja je da ovom odlukom Poljska pokušava natjerati EU da popusti pod zahtjevima suverenista u EU koji žele da umanje centralni nivo u Briselu u odnosu na zemlje članice.

    “Ja ovdje vidim jedan veliki presedan za države zapadnog Balkana, da i one relativiziraju prenos pravila i zakona EU, koji su potrebni tokom proširenja. I ako se to desi, procjenjujem da će se EU još više okrenuti sebi”, rekao je Kočan za “Nezavisne novine”.

    Procjenjuje da EU neće biti popustljiva prema Poljskoj, kao što je bila u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva, jer je ono značajnija zemlja. Osim toga, on ne misli da će Poljska napustiti EU, jer od nje jako ovisi u svom ekonomskom napretku.

    Poljska vlada pozdravila je ovu odluku, ali i naglasila da ona ne znači izlazak Poljske iz EU, već samo to da ustavni zakon ima primarnu snagu. Mateuš Moravicki, premijer Poljske, naglasio je da je Poljska privržena EU i da značajan dio njenog stanovništva želi da ostane članica.

    Prve reakcije iz Brisela na ovu poljsku odluku su veoma oštre, a neki od funkcionera već najavljuju mogućnost da Poljska bude primorana da napusti EU. Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, najavila je da će EU iskoristiti “svu svoju moć” da implementira zakon EU, a Vlada Njemačke najavila je punu podršku Evropskoj komisiji. David Sasoli, predsjednik Evropskog parlamenta, rekao je da ova odluka Poljske neće ostati bez posljedica i pozvao Evropsku komisiju da djeluje.

    Klement Boan, francuski ministar za EU, ovu odluku nazvao je napadom na EU te rekao da Poljska rizikuje izlazak iz bloka, dok je Ženon Leners, portparol Evropskog narodnjačkog bloka, saveza stranaka desnog centra u EU kojem pripada i poljska vladajuća stranka PIS, rekao da ova odluka znači da se Poljska kreće u smjeru izlaska iz EU.

  • “Ovo je kriza vlade, ali ne i države” Predsjednik Austrije o istrazi koja je uzdrmala iz temelja Kurcovu vladu

    “Ovo je kriza vlade, ali ne i države” Predsjednik Austrije o istrazi koja je uzdrmala iz temelja Kurcovu vladu

    Predsjednik Austrije Aleksander van der Belen obratio se večeras građanima povodom istrage tužilaštva o pronevjeri i mitu, kojom je obuhvaćen i kancelar Sebastija Kurc, ističući da se radi o krizi vlade, a ne krizi države.

    Ovo što vidimo je kriza vlade, ali ne i državna kriza. Država i njena administarcija funkcionišu, i to se vidi. Osnove pravne države su netaknute, podjela vlasti funkcioniše, a to se pokazalo i posljednjih dana i tako će biti i ubuduće – objasnio je on.

    Van der Belen je podsjetio da će se uvijek građanima obratiti u teškim vremenima i transparentno ih informisati o situaciji.

    Građanima je rekao da su u srijedu ujutro svi u zemlji bili svjedoci neuobičajenog događaja.

    – Sprovedeni su pretresi, a tako i kabineta kancelara. Tužilaštvo vodi istragu i protiv kancelara. Radi se o teškim optužbama – proneveri i mitu. Zadatak je pravosuđa da se istraže sve sumnje. Ne znamo da li će ova istraga voditi ka podizanju optužnice i do tada vlada pretpostavka nevinosti – objasnio je predsednik Austrije.

    Van der Belen je kazao da se vidi nešto što nije dobro po demokratiju, a čuje se i ton nepoštovanja prema osobama i institucijama.

    – Ja imam drugačija očekivanja od politički odgovornih ljudi. Svaka osoba je nevina dok ne bude osuđena – poručio je on.

    Van der Belen je istakao da istovremeno građani imaju pravo na vladu koja funkcioniše.

    – Nalazimo se pred teškim zadacima, kao što je savladavanje pandemije, usvajanje budžetskih smjernica za borbu protiv klimatskih promena. Djelotvornost vlade je sada dovedena u pitanje – kazao je on.

    Prenio je da je obavio razgovor sa parlamentarnim strankama, kako bi dobio sliku o stanju i povjerenju koje vlada ili ne vlada među njima.

    – U ovoj fazi je važno da sve osobe najprije pomisle na državu, a partijski interesi moraju biti potisnuti. Austrija ne može sebi priuštiti egoizme. Apelujem na sve stranke posebno sada da ne razmišljaju o tome šta mogu kratkočno da izvuku u svoju korist, već o tome šta je potrebno Austriji – podvukao je.

    Ukazao je da su za utorak opozicione stranke najavile podnošenje zahteva za glasanje o povjerenju vladi.

    – Poslanici će razmotriti i donijeti odluku kako će ići dalje u zemlji. Sazvana je vanredna sednica, a parlament zastupa vas. Očekujem da će poslanici djelovati u vašem interesu, da donesu ispravne odluke. Šta će donijeti naredni dani ne može se sada reći, i to je predmet razgovora među partijama. Kao predsjednik neću davati javne savete, ali moram da se brinem o tome da uvijek postoji stabilna vlada, i to ću činiti i dalje. Paziću da delotvornost i integritet svih institucija budu osigurani. Paziću svim raspoloživim sredstvima i obećavam da ću narendih dana uvijek gledati na cjelinu, prije svega dobrobit naše domovine, da se osnove suživota poštuju i da zemlja ostane u ravnoteži“ – poručuje der Belen.

    Van der Belen je istakao da se sigurno neće desiti da Republika bude izbačena iz ravnoteže.

  • Deset povrijeđenih u napadu dronovima na aerodrom u Saudijskoj Arabiji

    Deset povrijeđenih u napadu dronovima na aerodrom u Saudijskoj Arabiji

    Deset ljudi povrijeđeno je od dvije eksplozije dronova napunjenih eksplozivom na Aerodrom “Kralj Abdulah” u južnom saudijskom gradu Džizan kasno sinoć i rano jutros, saopćila je koalicija koju predvodi Saudijska Arabija.

    U prvom napadu povrijeđeno je šest Saudijaca, troje državljana Bangladeša i jedan Sudanac, javili su saudijski državni mediji citirajući portparola koalicije.

    Na aerodromu su razbijeni vanjski prozori u ovom napadu, rekao je portparol. Drugi dron sa eksplozivom presreten je rano jutros, navodi koalicija, ali bez preciziranja detalja.

    Državna televizija prenijela je da se saobraćaj na aerodromu odvija normalno. Za sada niko nije preuzeo odgovornost.

    Huti pobunjenici obično vrše napade dronovima i raketama iz Jemena i gađaju Saudijsku Arabiju. Vojna koalicija je intervenisala u Jemenu 2015. godine i podržala snage zbačenog predsjednika Abdrabuha Mansura Hadija. Huti imaju podršku Irana.

  • Kineski predsjednik pozvao na mirno ponovno ujedinjenje sa Tajvanom

    Kineski predsjednik pozvao na mirno ponovno ujedinjenje sa Tajvanom

    Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je na, kako je rekao, mirno ponovno ujedinjenje sa Tajvanom te je uvjeren da će se to i desiti.

    To je izjavio danas pred zvaničnicima Komunističke partije koji su se susreli da bi razgovarali o moći i utjecaju ove države.

    “Ponovno ujedinjenje nacije mora se desiti i ono će se definitivno desiti. Ponovno ujedinjenje na miran način je u skladu sa interesima kineske nacije, a to se odnosi i na sunarodnike u Tajvanu”, poručio je Jinping.

    Partijski zvaničnici okupili su se povodom 110 godina od kineske revolucije kojom je sa vlasti svrgnuta dinastija Qing te potom uspostavljena republika na čijem je čelu bio Sun Yat-sen. Jinpingov poziv za ujedinjenje desio se dan prije kada se u Tajvanu obilježava nacionalni dan ove države. Za razliku od Kine koja je autokratska, jednopartijska zemlja, Tajvan je demokratska, višestranačka zemlja.

    Kina je ranije prema Tajvanu poslala veći broj vojnih aviona. U četiri dana od prošle sedmice avioni su nadlijetali 149 puta čime se slalo upozorenje Tajvanu.

    Kina i Tajvan su se razjedinili 1949. u građanskom ratu. Pristalice tada vladajuće Nacionalističke stranke otišle su u Tajvan, a komunisti predvođeni Mao Zedungom su uspostavili vlast.

    Od tada do danas Tajvan ima svoju vlast, ali u Pekingu njen suverenitet ne priznaju. Zapravo, Kinezi pokušavaju uspostaviti suverenitet i nad Tajvanom. Osim toga, čine sve da izoliraju Tajvan u međunarodnim odnosima, a to podrazumijeva i onemogućavanje članstva u Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama. Osporavaju i odnose Tajvana i država koje priznaju njegovu nezavisnost. Posebno nastoji osporiti njegove odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Kineski predsjednik je ocijenio da je, kako je kazao, tajvanski separatizam najveća prepreka za ponovno ujedinjenje sa maticom, prenosi agencija Associated Press.