Kategorija: Svijet

  • “Hvala na sankcijama”

    “Hvala na sankcijama”

    Ruski predsednik Vladimir Putin zahvalio je Evropi na sankcijama koje su uvedene Moskvi, posebno u poljoprivredi.

    On je tom prilikom istakao pozitivan efekat za zemlju od uvedenih kontramera i supstitucije uvoza.

    “Hvala Evropljanima na sankcijama u poljoprivredi i na sankcijama uopšte, ali uveli smo kontramere u vezi sa poljoprivredom, uložili odgovarajuće resurse, uzgred rečeno, ne samo u poljoprivredu, već i u zamenski uvoz u ovoj industriji. I treba reći, efekat je dobar. Prvo sam strahovao, ne krijem to, ali ukupan efekat je veoma dobar”, rekao je Putin danas na Međunarodnom debatnom klubu “Valdaj” u Sočiju, prenosi TAS S.

    Ruski predsednik je primetio i da Rusija povećava snabdevanje hranom na svetskom tržištu.

    “Izvoz naše hrane je već premašio 25 milijardi dolara. Ovo sam već mnogo puta rekao i želim da se zahvalim našim poljoprivrednim proizvođačima još jednom. Oni su, pre svega, uradili dobar posao”, naglasio je Putin.

  • Borelj: Velika geopolitička igra s cijenama energenata

    Borelj: Velika geopolitička igra s cijenama energenata

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj kaže da je pitanje cijene energenata veliko geoplitičko pitanje koje ima i svoju socijanu cijenu.

    “Današnje cijene energenata su posljedica velike geopolitičke igre sa snažnom spoljnopolitičkom slikom”, ocijenio je Borelj.

    On je dolazeći na samit EU poručio da će se razgovarati i o migrantskoj situaciji na spoljnim granicama EU.

    “Vidimo kako se migranti koriste kao oružje i kako se guraju na granice Poljske i baltičkih zemalja. Za to su odgovorne bjeloruske vlasti”, izjavio je Borelj i zaključio da je riječ o ekstremnom kršenju ljudskih prava.

  • Tehničar ubijao pacijente ubrizgavanjem vazduha, prijeti mu smrtna kazna

    Tehničar ubijao pacijente ubrizgavanjem vazduha, prijeti mu smrtna kazna

    Medicinski tehničar iz Teksasa proglašen je krivim za ubistvo četiri pacijenata koji su preminuli nakon što im je ubrizgao vazduh poslije operacija na srcu.

    Porota je proglasila Vilijema Dejvisa (37) u utorak krivim za ubistva i sada bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, prenio je BBC.

    Tužioci su rekli da je na meti njegovih napada bilo sedam ljudi od juna 2017. do januara 2018. godine.

    Bolnica Kristus mader Frensis, u kojoj su se napadi dogodili, saopštila je da se nada da će presuda porote biti makar malo olakšanje za one koji su pogođeni.

    Muškarci, stari između 47 i 74 godina, doživjeli su simptome slične napadima i preminuli od fatalnog oštećenja mozga nakon što je vazduh ubrizgavan u njihove arterije.

    Tokom suđenja, prikazani su bezbjednosni snimci Dejvisa kako ulazi u sobu jednog od pacijenata, čiji se alarm monitora srca oglasio samo tri minuta poslije.

    Kasnije je preminuo od injekcije.

    Dejvisov advokat Filip Hejs tvrdio je tokom suđenja da nema dokaza da su pacijenti preminuli zbog kriminalnog ponašanja i sugerisao da je Dejvis postao žrtveno jagnje bolnice sa ozbiljnim proceduralnim problemima.

    Tužioci će sada tražiti smrtnu kaznu za Dejvisa, koji je kako su naveli, uživao da ubija ljude i on će ostati pritvoren u zatvoru okruga Smit.

  • Snažna oluja pogodila Zapadnu Evropu, pola miliona kuća bez struje

    Najmanje 250.000 domaćinstava u Francuskoj ostalo je bez napajanja električnom energijom, a vozovi su zaustavljeni od Normandije do Pariza, nakon snažnih vjetrova koji su prošli kroz sjeverni dio Francuske, Holandije i Belgije.

    Lokalni mediji javili su da je četvoro ljudi povrijeđeno u holandskom gradu Barendreht, južno od Roterdama, dok su snažni vjetrovi rano jutros skidali crijep sa krovova i kidali stabla iz korjena u naseljenom području.

    Oluja je sinoć počela na britanskoj obali Atlantika. Francuska meteorološka služba zadržala je danas upozorenja na oluju na sjeveroistoku, blizu granica sa Njemačkom, Belgijom i Luksemburgom.

    Vjetar je dostigao brzinu od 175 kilometara na čas u gradu Fekam u Normandiji, javio je AP.

    Željeznički saobraćaj ometen je i u Holandiji, a vatrogasci belgijskog grada Vesterhek intervenisali su desetak puta kako bi otklonili štetu nanesenu u oluji.

    Njemačka meteorološka služba upozorila je na nalete vjetra brzine do 105 kilometara na čas u sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima Njemačke, dok se u planinskim predjelima očekuju naleti i do 120 kilometara na čas.

    Jedan muškarac lakše je povrijeđen kada ga je pogodila grana u gradu Delmenhorst na sjeverozapadu Njemačke.

    Dva zoološka vrta u Berlinu zatvorena su na jedan dan, jer su najavljeni snažni vjetrovi, a životinje su uvedene u zatvorene prostore.

  • Problemi u nuklearnoj elektrani u Rusiji, uzbuna zbog ispuštanja pare

    Problemi u nuklearnoj elektrani u Rusiji, uzbuna zbog ispuštanja pare

    Alarmi za uzbunu oglasili su se na nuklearnoj elektrani u ruskom gradu Rostovu, a zbog ispuštanja pare zatvorena je jedna njena jedinica. Ovo je za medije potvrđeno u Ministarstvu za vanredne situacije.

    “Došlo je do ispuštanja pare i jedinica elektrane je ugašena”, rekao je isti izvor za rusku novinsku agenciju TASS.

    Nuklearna elektrana Rostov je ogranak koncerna “Rosenergoatom”.

    Elektrana je dobila ime Volgodonsk i nalazi se na obalama jezera Cimljansk.
    Rostov na Donu i Volgograd nalaze se na oko 200 kilometara od elektrane.

  • Bili su strah i trepet Španije: Gdje je danas ETA?

    Bili su strah i trepet Španije: Gdje je danas ETA?

    Deset godina nakon što se baskijska separatistička skupina ETA odrekla oružja, sjeverna španska regija još uvek nastoji da okrene stranicu decenije krvoprolića.

    Trojica maskiranih čelnika ETA u video-snimci objavljenoj 20. oktobra 2011. proglasili su da je grupa, koju EU smatra terorističkom, “odlučila definitivno prekinuti oružane aktivnosti”.

    “Vrijeme je da se u budućnost gleda s nadom. Takođe je vreme da se deluje odgovorno i hrabro”, rekli su tada u videu.

    To je bio kraj posljednje oružane pobune u zapadnoj Evropi.

    “Nakon deset godina, ostvarili smo napredak, ali još postoje rane koje nisu zacijelile”, ocijenio je Inigo Urkullo iz umjerene baskijske nacionalističke stranke PNV.

    Osnovana 1959. na vrhuncu diktature Franciska Franka koji je gušio baskijsku kulturu i jezik, ETA optužuju da je ubila više od 850 ljudi u borbi za nezavisnu Baskiju na sjeveru Španije i jugozapadu Francuske.

    “Njena odluka da položi oružje bila je ‘velika prekretnica’ za baskijski separatistički pokret”, rekao je politikolog Rafael Leonisio Kalvo, autor knjige o ETA.

    Oslabljeni hapšenjima
    Nekoliko nedjelja prije objave odluke, održani su tajni pregovori između čelnika ETA i španske vlade preko posrednika.

    Okvir za pregovore dogovoren je s tadašnjim socijalističkim premijerom Hoseom Luisom Rodriguezom Zapaterom, rekao je jedan od bivših vođa ETA Josu Urrutikoetxea za AFP u nedavnom intervjuu.

    Pregovori su rezultovali međunarodnom mirovnom konferencijom u oktobru 2011. u San Sebastianu gdje je ETA pozvana da prekine oružanu borbu u cilju “promovisanja mira”.

    U to vrijeme ETA je bila jako oslabljena hapšenjima svojih visokih vođa i zaplijenama oružja.

    “Pod pritiskom baskijskog javnog mnijenja i političko krilo ETA nagovaralo je oružanu grupu da “promijeni strategiju” i odrekne se nasilja”, rekao je Eguzki Urteaga, sociolog s Baskijskog univerziteta.

    Dodaje da je tokom Frankove ere, ETA za dio stanovništva koje se protivilo režimu bila na neki način svetinja.

    “Ali ideja da se odbaci oružana borba nije prestala da raste, naročito nakon 1995. kada je ETA odlučila da proširi svoje mete na pripadnike civilnog društva”, kazao je Urteaga.

    Slijepa ulica
    To misli i Kalvo, koji je rekao da je ETA tada bila u “slijepoj ulici”.

    “Ankete su pokazale da je čak i među separatističkim biračima potpora ETA-i značajno pala i postala manjinska”, dodao je.

    ETA je nastavila preobražaj nakon što je objavila da se odrekla nasilja. U aprilu 2017. predala je oružje, a iduće godine ispričala se žrtvama, a zatim se i formalno raspustila.

    Ipak, ljutnja ostaje.

    Organizacije žrtava osuđuju slavlja koja su priredili pripadnici ETA po oslobađanju iz zatvora i ističu da još nije riješeno oko 300 ETA-ih ubistava.

    S druge strane, članovi porodica zatočenih pripadnika ETA-e tuže se da su mnogi još uvijek u zatvorima daleko od Baskije.

    Protest planiran za septembar kako bi se zatražilo puštanje na slobodu člana ETA-e Henrija Parota, koji služi dugu zatvorsku kaznu zbog svoje uloge u 39 ubistava, otkazan je nakon što je podstakao protivproteste.

    Arnaldo Otegi, vođa krajnje lijeve baskijske separatističke stranke EH Bildu, koju se smatra nasljednikom bivšeg političkog krila ETA-e, u ponedjeljak se izvinio zbog “patnje” koju su pretrpjele ETA-ine žrtve.

    “To nikada nije smjelo da se dogodi”, rekao je u pokušaju jačanja pomirenja, prenosi Index.

  • Usvojena rezolucija o produbljenju veza EU sa Tajvanom

    Usvojena rezolucija o produbljenju veza EU sa Tajvanom

    Evropska Unija (EU) mora produbiti veze sa Tajvanom i početi rad na sporazumu o investicijama sa tim ostrvom, navodi se u rezoluciji Evropskog parlamenta koju su usvojili poslanici.

    Poslanici Evropskog parlamenta su sa 580 glasova “za” i 26 “protiv” podržali neobavezujuću rezoluciju u kojoj se od Evropske komisije traži da “hitno počne sa procjenom uticaja, konsultacijama javnosti i određivanjem obima sporazuma o bilateralnim ulaganjima”.

    Poslanici su, takođe, od evropske trgovinske kancelarije u Tajpeju tražili da promjene ime u Kancelarija EU na Tajvanu. EU niti jedna od članica nema zvanične diplomatske odnose sa Tajvanom, koji Kina smatra svojom teritorijom.

    Analitičari navode da će rezolucija, najvjerovatnije, izazvati negodovanje Pekinga, pošto je sličan sporazum postignut sa Kinom prošle godine ali je blokiran. Poslanici Evropskog parlamenta odgodili su raspravu o sporazumu sa Kinom nakon što je Peking uveo sankcije članovima ovog tijela zbog spora oko poštovanja ljudskih prava.

    EU je 2015. godine stavila Tajvan na listu trgovinskih partnera pogodnih za sporazum o investicijama, ali od tada nije vodila razgovore sa rukovodstvom tog ostrva.

  • Stejt department: SAD i EU pojačavaju angažman na zapadnom Balkanu

    Stejt department: SAD i EU pojačavaju angažman na zapadnom Balkanu

    Nakon nedavnog sastanka između državnog sekretara SAD Entoni Blinkena i visokog predstavnika Evropske unije Žozefa Borelja, Sjedinjene Države i Evropska unija složile su se da dodatno ojačaju svoj zajednički angažman na Zapadnom Balkanu u znak podrške napretku regiona na evropskom putu, saopštio je danas američki Stejt department.
    U saopštenju se, između ostalog, ističe važnost dijaloga uz posredovanje EU, koji je “ključni mehanizam za rješavanje sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova”.

    “Nakon nedavnih nedjelja napetosti na sjeveru Kosova, ohrabrujemo obe strane da se angažuju u kontinuiranoj i održivoj deeskalaciji i izbjegnu akcije koje ugrožavaju stabilnost. Pozdravljamo i podržavamo napore Kosova u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i ponavljamo da je nasilje nad civilima, novinarima, policijom ili drugim vlastima neprihvatljivo”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Stejt departmenta.

    U saopštenju se takođe naglašava puna podrška procesu proširenja EU.

    “Pristupanje EU, koje je prioritet za čitav zapadni Balkan, pomaže u konsolidaciji demokratskih institucija, zaštiti osnovnih prava i unapređenju vladavine prava. Ovaj region pripada Evropskoj uniji. Bliža integracija će poboljšati stabilnost i doprinijeti prosperitetu ljudi u regionu. U ovom kontekstu, naglašavamo da bi pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebalo da počnu bez odlaganja”, navodi se u saopštenju.

    Stejt department dalje navodi da su Sjedinjene Države i EU ujedinjene u “čvrstoj podršci teritorijalnom integritetu BiH kao i u zajedničkom radu na promociji izborne i ustavne reforme i održavanju funkcionalnosti njenih državnih institucija”.

    “Ozbiljno smo zabrinuti zbog sve veće retorike podjela u BiH. Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije, nastave konstruktivan dijalog i preduzmu korake za napredak na putu integracije u EU – uključujući i relevantne reforme. EU i Sjedinjene Države spremne su da olakšaju ove korake”, navedeno je u zajedničkoj objavi, prenio je Glas Amerike.

    Pozivaju se i sve političke snage u Crnoj Gori da rade zajedno na očuvanju strateške orijentacije koja odražava želju građana Crne Gore da postignu reforme neophodne kako bi njihove nade u budućnost EU postale stvarnost.

  • Snažna eksplozija plina u Kini, ima poginulih i povrijeđenih

    Snažna eksplozija plina u Kini, ima poginulih i povrijeđenih

    Najmanje jedna osoba je poginula, a 33 su povrijeđene jutros u snažnoj eksploziji u restoranu na sjeveroistoku Kine.

    Eksplozija plina dogodila se u zgradu u gradu Šenjangu, a povrijeđene osobe su prebačena u bolnicu, piše CNN.

    Uzrok eksplozije još uvijek nije poznat. Zidovi zgrade su uništeni.

    U toku su potraga i spašavanje s 25 vatrogasnih vozila i 110 vatrogasaca.

    Fotografije i snimci s mjesta eksplozije pokazuju da je betonski kostur sve što je ostalo od zgrade. Prozori obližnjih zgrada su razbijeni, vozila su oštećena, a ulice prekrivene krhotinama.

    Nakon eksplozije je oblak prašine prekrio ulicu, a prolaznici su bježali.

  • Savjet bezbjednosti UN ragovao na lansiranje rakete Sjeverne Koreje

    Savjet bezbjednosti UN ragovao na lansiranje rakete Sjeverne Koreje

    Sjedinjene Američke Države ponudile su susret Sjevernoj Koreji bez preduslova i jasno stavile do znanja da Vašington nema neprijateljske namjere prema Pjongjangu, izjavila je u srijedu američka veleposlanica u Ujedinjenim nacijama (UN) Linda Tomas – Grinfild kad se Savjet bezbjednosti sastalo zbog najnovijeg lansiranja projektila Sjeverne Koreje.

    “Sjeverna Koreja se mora pridržavati rezolucija Savjeta bezbjednosti i vrijeme je da se uključi u održiv i sadržajan dijalog prema cilju potpune denuklearizacije Korejskog poluostrva”, rekla je Tomas – Grinfild novinarima i dodala da je administracija predsjednika SAD Džoa Bajdena spremna za ozbiljnu i trajnu diplomatiju.

    Članovi Evropskog savjeta – Francuska, Estonija i Irska – takođe su pozvali Sjevernu Koreju da se “smisleno angažuje” s opetovanim ponudama za dijalog Sjedinjenih Država i Južne Koreje.

    Misija Sjeverne Koreje pri UN u Njujorku nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar primjedbi Thomaa-Grinfilda.

    Sjeverna Koreja podvrgnuta je sankcijama UN-a od 2006. godine koje su se stalno jačale u pokušaju da se prekine finansiranje programa nuklearnih i balističkih projektila Pjongjanga. Mjere uključuju zabranu lansiranja balističkih projektila. Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un i tadašnji američki predsjednik Donald Tramp sastali su se tri puta 2018. i 2019., ali nisu uspjeli postići napredak.

    Sjeverna Koreja u utorak je ispalila novu, manju balističku raketu s podmornice, što je navelo Sjedinjene Države i Veliku Britaniju da u srijedu pokrenu to pitanje u 15-članom Savjetu bezbjednosti UN-a.