VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ukrajinski šef diplomatije: Turska i NATO mogu spriječiti dominaciju Rusije na Crnom moru

    Ukrajinski šef diplomatije: Turska i NATO mogu spriječiti dominaciju Rusije na Crnom moru

    Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je kako je saradnja Turske i Ukrajine na području Crnog mora od posebne važnosti kako za odbranu i sigurnost tako i za turizam i ekonomiju.

    U tekstu koji je pisao za Atlantic Council, Kuleba je rekao kako je krajnje vrijeme da NATO savez počne gledati na saradnju Turske i Ukrajine kao dodatnu vrijednost ovoj organizaciji.

    “Ukrajina i Turska razvijaju jasnu viziju buduće sigurnosti crnomorskog regiona. Vrijeme je da NATO počne gledati na ukrajinsko-tursko partnerstvo kao na dodatnu snagu koja može pomoći u razvoju sigurnosti i stabilnosti ove regije”, rekao je Kuleba.

    Također, šef ukrajinske diplomatije rekao je kako samo zajednička akcija NATO saveza, uključujući i Tursku, može spriječiti rusku dominaciju na Crnom moru.

    “Prioriteti saradnje između Turske i Ukrajine prije svega uključuju velike infrastrukturne projekte i zajedničku proizvodnju turskih dronova Bayraktar, a razvijaju se i planovi za proizvodnju ukrajinskih aviona Antonov”, navodi Kuleba.

    Ukrajinsko ministarstvo odbrane nedavno je objavilo video u kojem se može vidjeti prva upotreba turskih dronova Bayraktar TB2 na istočnom dijelu Ukrajine, tačnije u Donbasu.

    Korištenje turskih dronova na istočnoukrajinskom ratištu može drastično promijeniti uslove ratovanja u ovom dijelu Ukrajine.

    Turski dronovi značajno su odredili i tok rata između Armenije i Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu, a upravo je vojska Azerbejdžana koristila tursko naoružanje u borbi protiv Armenaca.

    Povodom korištenja turskih dronova na ukrajinskom ratištu oglasio se i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov, koji je rekao kako je Rusija zabrinuta zbog informacija o korištenju turskih dronova u istočnom dijelu Ukrajine.

  • Zbog nove odluke Kim Džong Una svet zgađen – smislio kako da prevaziđu glad ljudi

    Zbog nove odluke Kim Džong Una svet zgađen – smislio kako da prevaziđu glad ljudi

    Labudovi se širom sveta smatraju misterioznim i lepim stvorenjima, slavljeni su zbog gracioznosti i zaštićeni, lov na njih je zabranjen.

    Međutim, u nastojanju da se prevaziđe hronična nestašica hrane, rukovodstvo Severne Koreje stavilo ih je na jelovnik.

    Severna Koreja je našla još jedno “magično rešenje” za borbu protiv hronične gladi – crne labudove.

    Glavni sekretar vladajuće Radničke partije Severne Koreje u provinciji Južni Hamgjong otvorio je centar za uzgoj crnih labudova na uzgajalištu pataka na istočnoj obali zemlje.

    Ceremonija, emitovana na državnoj televiziji, bila je deo šire kampanje za promovisanje konzumiranja crnih labudova, dok se Severna Koreja bori sa, kako navode, “krizom nestašice hrane”.

    Opisuju meso crnog labuda kao “ukusno”, a list vladajuće stranke tvrdi da će “aktivno doprineti poboljšanju života ljudi”.

    Meso crnog labuda državni mediji, takođe, hvale kao “izuzetno zdravu hranu 21. veka sa jedinstvenim ukusom i izuzetno visokom nutritivnom vrednošću”.

    Labudovi – crni ili beli – nisu poznati kao poslastica ni u Južnoj ni u Severnoj Koreji, ali Severna Koreja, koja se neprestano bori sa nestašicom hrane, ima istoriju u promovisanju egzotičnog mesa kao rešenja za taj problem.

    Devedesetih godina Kim Džong Il, pokojni otac severnokorejskog predsednika Kim Džong Una, odgovorio je na razornu glad promovisanjem mesa zeca i noja kao namirnica budućnosti.

  • Blokiran izbor Kristofera Hila

    Blokiran izbor Kristofera Hila

    Kandidat za mesto ambasadora SAD u Beogradu, Kristofer Hil i još dvadesetak njegovih kolega sačekaće neko vreme da Senat potvrdi njihov izbor.

    Republikanski senator Ted Kruz je blokirao čitav proces zbog odustajanja administracije Džozefa Bajdena od blokade ruskog projekta “Severni tok 2”.

    Među kandidatima čiji je izbor, bar za sada, obustavljen su Bajdenov favorit za mesto ambasadora u Beogradu, Kristofer Hili verovatni budući šef američkih diplomata u Prištini, Džefri Hovenier.

    Jedini Bajdenov kandidat čiji se izbor ne dovodi u pitanje je budući ambasador SAD u Pekingu, Nikolas Burns, još jedan veteran diplomatskih manevara koji su pratili raspad bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog veka.

    Burnsov izbor je siguran i zbog činjenice da SAD već više od godinu dana u Kini nemaju ambasadora kojeg je prethodno potvrdio Senat, javlja Blumberg.

    Osim Kruza, izbor većine ambasadora blokira i senator Džoš Houli.

    Demokrate optužuju republikance da ovakvim potezima nanose veliku štetu američkoj spoljnoj politici.

    Američka “invazija” na Balkan?

    Ako je suditi prema petorki koju je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden delegirao da se u narednom periodu bave zemljama Balkana, Vašington ima veoma ozbiljne namere na ovim prostorima u narednom periodu.

    Bajdenovih pet specijalaca su Gabrijel Eskobar, Kristofer Hil, Džefri Hovenier, Majkl Marfi i Džejms O Brajen – neki će se regionom baviti kao ambasadori, neki kao specijalni izaslanici Stejt departmenta ali im je svima zajedničko to što su prekaljene diplomate, energičnog nastupa, Balkan poznaju praktično kao svoj džep i svi govore srpski.

  • Bajden putuje u Evropu, sastaje se sa Erdoganom

    Bajden putuje u Evropu, sastaje se sa Erdoganom

    Američki predsjednik Džo Bajden otputovao je u četvrtak naveče prema Evropi gdje će učestvovati na dva samita, u Rimu i Glasgowu, želi se sastati sa turskim predsjednikom i konsultoaati se sa saveznicima o obnovi pregovora s Iranom, najavila je Bijela kuća.

    Predviđen je sastanak predsjednika Bajdena s turskim predsjednikom (Redžepom Tajipom Erdoganom) u Glasgowu”, gdje će se sljedeće sedmice održati veliki samit o klimi, “što nije potvrđeno ali u ovom trenutku se predviđa”, rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.

    Odnosi između dvojice predsjednika su napeti, posebno nakon što je Ankara kupila ruski obrambeni sistem iako je članica NATO-a.

    Bajden će učestvovati na dva velika međunarodna sastanka krajem sedmice, samitu 20 najrazvijenijih zemlja (G20) koji počinje u subotu u Rimu, a zatim na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama od nedjelje u Glasgowu.

    • Američki predsjednik će u subotu sa saveznicima imati priliku razgovarati o nastavku pregovora o iranskom nuklearnom programu, rekao je Jake Sullivan.

    Iran je u srijedu izjavio da je spreman nastaviti pregovore u novembru kako bi spasio svoj nuklearni program nakon pet mjeseci zastoja, što je izazvalo opreznu reakciju Zapada koji su sve nestrpljiviji.

    U nedjelju u Rimu američki predsjednik namjerava, uz službeni program G20, organizovati sastanak o poremećenom lancu stadbijevanja na svjetskom nivou.

  • Američki general Hyten upozorava da je vojni napredak Kine zapanjujući

    Američki general Hyten upozorava da je vojni napredak Kine zapanjujući

    Nakon što je Kina testirala hipersoničnu raketu, drugi po rangu general američke vojske upozorio je u četvrtak da je tempo kojim kineska vojska razvija sposobnosti “zapanjujući” dok razvoj vojne tehnologije SAD-a blokira “brutalna birokratija”, javlja CNN.

    Odlazeći potpredsjednik Zajedničkog štaba američke vojske, general John Hyten, ponovio je obzervaciju ministra odbrane Lloyda Austina koji je Kinu opisao kao “prijetnju koja ubrzano raste” dok je Rusiju nazvao najneposrednijom prijetnjom.

    “Nazvati Kinu prijetnjom koja ubrzano raste je adekvatan izraz jer je tempo kojim Kina napreduje zapanjujući”, rekao je general Hyten novinarima na okruglom stolu koje je organiziralo ministarstvo odbrane u četvrtak ujutro.

    Podvukao je da tempo i uzlazna putanja prema kojoj Kina napreduje “pokazuju da će nadmašiti Rusiju i Sjedinjene Države ako ne učinimo nešto da to promijenimo.”

    “To će se dogoditi jako brzo, tako da smatram da moramo nešto učiniti. Ne radi se samo o Sjedinjenim Državama, već i o našim saveznicima jer to će biti nešto što će komplet situaciju okrenuti naglavačke”, dodao je Hyten.

    On navodi da ako su u pitanju samo Sjedinjene Države, problem će biti očigledan za pet godina.

    “Međutim, ako su u pitanju Sjedinjene Države i naši saveznici, mislim da možemo biti sigurni malo duže vrijeme”, rekao je on.

    Hytenovi komentari došli su samo sedmicu nakon bezuspješnog američkog testiranja hipersoničnih raketa i u jeku tenzija između SAD-a i Kine oko pitanja Tajvana.

  • Escobar najavio sankcije: Dodik ima veoma malu podršku javnosti i to ćemo iskoristiti

    Escobar najavio sankcije: Dodik ima veoma malu podršku javnosti i to ćemo iskoristiti

    Specijalni izaslanik predsjednika SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar danas je pred Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa, između ostalog, kazao da Milorad Dodik nema veliku podršku javnosti za svoje postupke i da će to kapitalizirati.

    Escobar je kazao da su potezi Dodika ilegalni i destabilizirajući te da je pozvao političke lidere u BiH da ne odgovaraju na njegovu retoriku i dodatno zaoštravaju situaciju. Govoreći o narednim potezima međunarodne zajednice kazao je da postoji mogućnost sankcija.

    “Imamo ostale alate, uključujući sankcije koje smo pripremili da iskoristimo u cilju da zaustavimo dodatno ugrožavanje teritorijalnog integriteta BiH”, kazao je Escobar.

    Istakao je da s malim izuzetkom Dodik ima ograničenu podršku za ovo što radi, uključujući i malu podršku javnosti.

    “To ćemo iskoristiti”, rekao je.

    Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države su pružile preko 2,4 milijarde dolara pomoći regionu u protekloj deceniji, a samo u fiskalnoj 2021. godini izdvojeno je preko 145 miliona dolara za pomoć Zapadnom Balkanu na njegovom evropskom putu.

    Escobar se osvrnuo i na moguće ekonomske integracije zeamlja Zapadnog Balkana.

    “Podržavamo sve inicijative koje ekonomski integrišu zemlje Zapadnog Balkana. Integracije se dešavaju i nastavit će se dešavati. Lideri tri zemlje koji su potpisali inicijativu Open Balkan uvjerili su nas da je otvorena za svih šest zemalja zapadnog Balkana i vjerujemo im, zapravo ne može uspjeti bez ostale tri. Smatramo da su Otvoreni Balkan i Berlinski proces komplementarne inicijative”, rekao je Escobar.

    Govoreći o prijetnji Rusije rekao je da ona malo može ponuditi regionu.

    “Oni ne obezbjeđuju investicije i razvoj, jedino što mogu ponuditi su podjele i etničke tenzije i u tome su izuzetno posvećeni kako bi potkopali multietničnosti i demokratiju u ovim zemljama”, rekao je Escobar.

  • Kina ima novo oružje: “Ne možemo se odbraniti”

    Kina ima novo oružje: “Ne možemo se odbraniti”

    Kineska Akademija za tehnologiju lansirnih vozila ponosno je 19. jula objavila kako je u svemir lansirala svoju raketu br.77 (Dugi marš).

    Komandant Glavnog štaba američkih oružanih snaga, general Mark Mili, rekao je u srijedu uveče kako je taj test uporediv sa “Sputnjik trenutkom” – kad je Sovjetski Savez šokirao zapadni svijet postavljanjem svojeg prvog satelita u orbitu oko Zemlje.

    Nešto više od mjesec dana poslije lansiranja te rakete, 24. avgusta, svečano je objavljeno i lansiranje još jedne, 79. rakete.

    Ono što se dogodilo između, a Kina je prećutala, šokiralo je američke vojne stručnjake i zaoštrilo napetosti u rastućem hladnom ratu između Pekinga i Vašingtona.

    Ispod većine radara, doslovnih i figurativnih, proletjela je raketa Dugi marš 78.

    Nosila je prototip oružja koje su Sovjeti razvijali za vrijeme Hladnog rata, nazvanog “Sistem djelimično orbitalnog izbacivanja bombi”.

    Radi se o prijetnji na koju SAD zasad nema odgovora, a Pentagon je sad prvi put i javno priznao da ona postoji.

    “Ono što smo vidjeli bio je vrlo značajan događaj testiranja sistema hipersoničnog oružja. I on je vrlo zabrinjavajuć”, rekao je Mili za Blumberg.

    Kina je već i prije eksperimentisala s hipersoničnim oružjem, koje je zabrinjavajuće samo po sebi.

    Hipersonične brzine, po definiciji barem pet puta brže od brzine zvuka, čine zadatak uočavanja i obaranja projektila na vrijeme gotovo pa nemogućim.

    Rusija i Kina trenutno vode u razvoju hipersoničnih oružja, dok SAD zaostaje, pa je tako ove godine već odobrio čak 70 programa razvoja kako bi uhvatio korak s istočnim suparnicima.

    U razvoj hipersoničnog oružja uključile su se i Francuska, Australija, Indija, Njemačka kao i Japan.

    No ono što se nalazilo u raketi Dugi marš 78 posebno je zastrašujuće po zapadne vojne stručnjake. Ona nije bila samo platforma za hipersonično oružje, već za oružje koje može doseći orbitu oko Zemlje i napasti bilo koju tačku na planeti bez da je moguće predvidjeti koji je njegov cilj.

    Većina američkih sistema za rano otkrivanje napada nalazi se na sjeveru SAD-a i štiti od napada balističkih projektila koji dolaze iz smjera Sjevernog pola – najkraće putanje između SAD-a i Rusije.

    Oružje koje prije napada ulazi u orbitu moglo bi obići Zemlju oko Južnog pola, ili napraviti nekoliko krugova, ili doći iz nekog trećeg, sasvim neočekivanog smjera.

    Jednom kad napusti orbitu i krene prema svojoj meti, orbitalno hipersonično oružje može lako izbjeći sisteme protivraketne odbrane, a njena putanja može je voditi ispod radara koji bi je trebao da je otkrije.

    SAD upravo intenzivno radi na sistemima obaranja ovakvih oružja, ali oni još uvijek ne postoje.

    Čak i kad će postojati, njihova će efikanosti zavisi od niza faktora, od njihove brzine, količine projektila koji su lansirani istovremeno, pa do njihove pokretljivosti.

    Zapadni analitičari otkrili su ovoga leta kako Kina gradi nova polja silosa za interkontinentalne balističke projektile.

    U pokrajini Gansu, pored grada Jumena, gradi se 120 silosa.

    Oko 300 kilometara sjeverozapadno, pored grada Hamija u pokrajini Ksinjiang, gradi se još 110 silosa.

    Čak i kad bi se samo dio novoizgrađenih silosa posvetio skladištenju novih, djelimično orbitalnih sistema, to bi predstavljalo izuzetno ozbiljnu prijetnju po SAD.

    Ali, kinesko oružje još uvijek je u fazi razvoja i zasad se koristi istom raketom kojom Peking šalje satelite i astronaute u svemir.

    Biće potrebno još vremena prije nego što se sistem uprosti i prilagodi za vojnu upotrebu.

    U međuvremenu, Kina tvrdi kako nije bila riječ ni o kakvom oružju, već da je testirala raketoplan – prototip kineske verzije svemirskog šatla.

    Ipak, naknadno se utvrdilo kako je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova, Zao Lijian, pričao o testiranju koje se održalo u julu.

    Misteriozni let 78 nije ni spomenuo.

    Portparol američkog ministarstva odbrane Džon Kirbi pokušao je da ublaži izjave komandanta Glavnog štaba, pa je nakon Milijevog intervjua za Blumberg naglasio kako se ne radi o tehnologiji koja je Pentagonu nepoznata, pa je dodao kako SAD ima odbrambene mogućnosti koje “treba samo poboljšati”.

    “I naš razvoj hipersoničnih sposobnosti je stvaran, opipljiv i mi apsolutno radimo na tome da razvijemo te sposobnosti,” rekao je Kirbi i naglasio kako “neće ući u detalje testiranja ni gdje se sad nalazimo po tom pitanju”.

    Uprkos Kirbijevom uvjeravanju, predstavnik američke odbrambene firme Rejteon, Gregori Hejz , upozorio je samo dan ranije kako su SAD “barem nekoliko godina iza” Kine kad se radi o razvoju hipersonične tehnologije.

  • Objavljena nova korona-karta EU

    Objavljena nova korona-karta EU

    Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je novu korona-kartu Evrope. Kakva je situacija ove nedelje?

    Boje za pojedina područja se određuju kombinacijom potvrđenih slučajeva zaraze u proteklih 14 dana na 100.000 stanovnika i procenta testirane populacije.

    Na najnovijoj karti se može primetiti pogoršanje situacije, budući da je sve više zemalja je ponovo u narandžastoj i tamnocrvenoj zoni.

    Smanjuje se broj zemalja koji su u zelenoj zoni.

    Hrvatska i Slovenija je u potpunosti tamnocrvene, u Grčkoj su neki delovi prešli iz crvene u narandžastu boju.

  • Fajzerov eksperiment u Brazilu; “Pun pogodak”

    Korona besni u Brazilu kao u malo kojoj drugoj zemlji na svetu.

    A šta bi bilo kad bi kompletno stanovništvo bilo vakcinisano?

    Fajzer bi to da sazna i pokreće eksperiment na jugozapadu te zemlje.

    Brazil je zemlja s možda najvećim suprotnostima po pitanju vakcinacije protiv korona-virusa. S jedne strane predsednik koji je nedavno povezao vakcinaciju sa širenjem AIDS-a i čiji je video zbog pogrešnih informacija uklonjen sa Fejsbuka, a sa druge stanovništvo koje, s obzirom na 600.000 mrtvih u zemlji, želi da se po svaku cenu vakciniše.

    Prema jednom aktuelnom istraživanju instituta Datafolga, na to je spremno 94 odsto ljudi u Brazilu.

    Upravo u zemlji Žaira Bolsonara, za kojega virus i dalje nije ništa drugo nego „mali grip“, uskoro u gradu Toledu sa 143.000 stanovnika počinje eksperimentalna vakcinacija ili kako to zove farmaceutski koncern Fajzer, jednogodišnje dugoročno praćenje „realnog scenarija“.

    Traži se, naime, odgovor na pitanje šta će se dogoditi u jednom gradu ako svi stanovnici budu vakcinisani – naravno cepivom Bajontek/Fajzer.

    „Već smo s jednom dozom vakcinisali 99 odsto stanovnika starijih od 12 godina, 65 odsto ljudi dobilo je i drugu dozu, plus dodatnu, tzv. buster-dozu. Stanovništvo se od početka strogo pridržavalo pravila držanja razmaka i nosilo masku, i veoma je pozitivno reagovalo na ovu studiju“, kaže Beto Luniti, gradonačelnik Toleda. I sa osmehom nastavlja: „Sad čitav svet gleda u nas“.


    Luniti iz sopstvenog iskustva zna šta može da uradi virus. Krajem marta oboleo je od kovida 19, a zbog poteškoća s disanjem u bolnici je bio priključen na dodatni kiseonik.

    Taj 58-godišnjak dozvolio je i da bolnica objavi njegovu dijagnozu na internetu, kao upozorenje stanovništvu da pandemiju ne uzima olako.

    „Mi u Toledu verujemo u nauku, a ja kao čovek odgovoran za gotovo 150.000 ljudi, moram svojim ponašanjem da posebno budem primer“, kaže Luniti.

    I dodaje: „Naš predsednik nije uzor kod ovako ozbiljnog problema“.

    Za najavljeno istraživanje Toledo je pun pogodak – grad koji nije ni suviše veliki, ni suviše mali, a ima zdravstvene ustanove, bolnice i univerzitet koji će naučno da prate studiju. I još: među stanovništvom nema skeptika.

    Ta poljoprivredna metropola u zapadnoj brazilskoj saveznoj državi Parani, pobedila je u takmišenju protiv više suparnika. „Od vlasti smo dobili najveći broj bodova – 100, za pridržavanje planova vakcinacije“, ponosno kaže gradonačelnik.

    Ima li mutacija, koliko dugo traje zaštita?
    Gabrijela Kuharski je osoba koja ima najbolji pregled u vezi s korona-pandemijom u Toledu. Ona je lekar na pedijatriji, a od januara je lokalna ministarka zdravlja. „Zbog napretka u vakcinaciji tokom zadnja dva meseca smanjen i broj infekcija i broj pacijenata koji su morali u bolnicu, a i broj smrtnih slučajeva.

    Trenutno na odeljenjima intenzivne nege imamo šest pacijenata, a prosečno nedeljno beležimo dva smrtna slučaja.“

    Kuharski i njen tim žele te brojke još više da smanje i zato je u toku intenzivna kampanja vakcinisanja mladih iznad 12 godina. Broj novih infekcija kod osoba mlađih od 19 godina za mesec dana je spao sa 49 na 7, kaže lekarka.

    U početku su u Toledu korišćene vakcine Sinovak, AstraZeneka i Džonson i Džonson, a sad lekari koriste samo Bajontek/Fajzer.

    „S ovom studijom 100 odsto vakcinisanog stanovništva u realnom vremenu ćemo dobiti rezultate što se tiče hospitalizacija, smrtnih slučajeva i naročito postojanja mutacija. Želimo da saznamo kako se virus ponaša u potpuno vakcinisanom gradu, ili recimo to koliko traje zaštita nakon vakcinisanja“, kaže Kuharski.

    Držanje rastojanja i obaveza nošenja maske pritom će i dalje ostati na snazi.


    Toledo je zapravo samo kopija eksperimenta s vakcinisanje koji je sproveden početkom godine u Serani, gradiću udaljenom oko 900 kilometara severoistočno.

    Taj gradić s 45.000 stanovnika, nedaleko do Sao Paula, kompletno je vakcinisan, uz dve ključne razlike: vakcinisani su samo odrasli i to je obavljeno kineskim vakcinom Koronavak.

    Markos Borges najbolje zna rezultate tog „Projekta S“ u Serani.

    On je lekar i direktor državne bolnice u tom gradu. Statistike, kaže, ohrabruju. „Broj simptomatskih slučajeva kovida 19 smanjen je za 80 odsto, broj onih koji su morali u bolnice za 86 odsto, a broj smrtnih slučajeva za čak 95 procenata.“


    Rezultati istraživanja pokazuju da se potpuno vakcinisanje jednog grada odražava i na nevakcinisano stanovništvo – u Serani su dakle bila zaštićena i deca i mladi ispod 18 godina.

    „Broj novih infekcija osetno je smanjen i kod nevakcinisanog stanovništva, utvrdili smo jasno smanjenje cirkulacije virusa“, kaže Borges.

    Na kraju bi najveći izazov za Toledo moglo da bude ne posmatranje, nadzor i praćenje virusa u idućih dvanaest meseci, već sprečavanje da pandemija u Toledo bude donesena spolja.

    U Serani su strogo kontrolisani prilazni putevi, posetioci su morali da ostave svoje podatke i smeli su da se zadrže u gradu samo na ograničeno vreme. Aktuelne brojke iz Brazila su opomena i Toledu: trenutno je broj novozaraženih u Brazilu oko 13.400 – uz tendenciju rasta.

  • Kruzer u karantinu na Dunavu, otkriven veliki klaster

    Kruzer u karantinu na Dunavu, otkriven veliki klaster

    Jedan kruzer iz Njemačke, koji plovi Dunavom, stavljen je pod karantin u Beču, zbog otkrića velikog klastera zaraženih virusom korona.

    Krizni štab Beča saopštio je da je na kruzeru, na kojem se nalazi 178 putnika, otkriveno da je 80 zaraženo.

    Svi putnici i osoblje su stavljeni pod karantin i naloženo im je da ne smiju da napuste brod.

    Kruzer je isplovio u Pasauu, a zaraženi putnici su otkriveni tokom testiranja, koje je sprovedeno za one koji su željeli da napuste brod kako bi šetali Bečom.

    Iz Kriznog štaba Beča ističu da se radi na rješenju kako putnici mogu ponovo da se vrate u Pasau.