Belgijski borbeni avioni F-16 presreli su danas dva ruska bombardera nakon što su ušli u vazdušni prostor iznad Sjevernog mora, navodi se u saopštenju holandskog Ministarstva odbrane.
Avione, koje je Ministarstvo identifikovalo kao strateške bombardere TU-160 “Blekdžek”, zatim su dalje pratile britanske vazduhoplovne snage, navodi se u saopštenju, prenio je Rojters.
Grčki premijer Kirijakos Micotakis poručio je danas da bi kulturno blago iz Partenona u Britanskom muzeju trebalo da bude vraćeno Atini i pozvao London kako bi se taj cilj postigao.
Premijer Boris Džonson rekao je u martu da je Britanski muzej legitimni vlasnik ovih antičkih skulptura, odbijajući trajni zahtjev Grčke za njihov povratak.
“Velika Britanija bi trebalo da započne dijalog u dobroj vjeri sa Grčkom i ja ih pozivam da to učine”, naglasio je Micotakis u govoru u Parizu, obraćajući se na 41. zasjedanju Generalne konferencije UNESCO-a i svečanosti povodom obilježavanja 75 godina od osnivanja ove agencije UN za obrazovanje, nauku i kulturu.
Micotakis je rekao da je UNESCO preduzeo ključni korak u septembru, kada je priznao da ovo pitanje ima međuvladin karakter.
“Prema ovome, obaveza vraćanja skulptura Partenona direktna je nadležnost Vlade Velike Britanije”, naglasio je grčki premijer.
Grčka vlada premijera Micotakisa pojačala je pritisak za povratak kulturnog blaga od kada je preuzela vlast 2019. godine i najavila još intenzivniju kampanju odlaskom Britanije iz Evropske unije.
Od osamostaljenja 1832. godine, Grčka je više puta tražila povraćaj tog svog blaga, u Britaniji poznatog kao “Elginov mermer”, koje je britanski diplomata lord Elgin odnio iz hrama Partenona u Atini početkom 19. vijeka, kada je Grčka bila pod otomanskom vlašću.
Britanski muzej u Londonu odbio je da vrati skulpture, otprilike polovinu mermernog friza od 160 metara koji je krasio spomenik iz 5. vijeka prije nove ere, rekavši da ih je Elgin stekao zakonskim ugovorom sa Otomanskim carstvom i da su dio zajedničkog nasljeđa.
U želji da u građanima pomognu da lakše balansiraju posao i privatni život, kao i da u zemlju privuku digitalne nomade, portugalski parlament usvojio je novi zakon o radu. Naime, od sada je ilegalno da poslodavci zovu radnike nakon završene smjene.
Ukoliko poslodavci prekrše ovaj zakon, mogli bi se suočiti s kaznama. Naprimjer, bit će prisiljeni plaćati povećane troškove kao rezultat rada od kuće.
Novi zakon donosi svojevrsnu zaštitu uposlenicima, njihovi šefovi ih više neće moći nadzirati ni tokom, a ni nakon smjene. No u istom zakonu se navodi kako se moraju sastajati svaka dva mjeseca.
Vrijedi naglasiti i da prijedlog zakona tzv. “pravo na isključenje” nije izglasan. Da je bio odobren, radnici bi imali pravo ugasiti poslovne uređaje.
Ministrica rada i socijalne sigurnosti Ana Mendes Godinho rekla je kako je pandemija ubrzala regulisanje pojedinih zakona, kao i da se nada da će usvajanje ovog zakona olakšati život građana i privući digitalne nomade u Portugal.
Ugledni londonski list The Times ponovno je pažnju posvetio političkoj situaciji u BiH, a u autorskom tekstu Brune Waterfielda govori se o koordiniranoj akciji Zapada protiv vlasti u RS-u.
Kako se navodi, zapadne sile pripremaju niz sankcija protiv separatističkih snaga za koje se navodi kako zbog svojih poteza mogu izazvati raspad Bosne i pokrenuti novi sukob na Balkanu.
“Prema diplomatskim izvorima, Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija pripremaju nove mjere za kažnjavanje nacionalističkog lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, a Njemačka u Evropskoj uniji predvodi ista nastojanja”, navodi se.
Iako je Dejtonski mirovni sporazum osigurao mir, The Times navodi kako Zapad strahuje da bi nove separatističke aktivnosti mogle nanijeti veliki udarac zapadnoj diplomatiji, naročito ukoliko se uzme u obzir neslavan završetak misije u Afganistanu.
“Vlada Sjedinjenih Američkih Država i Evropa strahuju da će raspad Bosne zadati još jedan udarac diplomatiji ovih zemalja pogotvo nakon raspada afganistanske vlade koju su podržavale zapadne zemlje. Od svega što se dešava u Bosni i Hercegovini, najveću korist bi mogle imati Rusija i Kina koje šire utjecaj na ovom prostoru”, navodi se u tekstu The Timesa.
Inače, u posljednjih nekoliko dana među diplomatskim krugovima intenzivirala se priča o uvođenju sankcija Miloradu Dodiku kao i drugim zvaničnicima u RS-u i kompanijama koje su povezane s njima. Britanski parlament nedavno je održao sjednicu na kojoj se upravo govorilo o stanju u BiH.
“Kao što je Schmidt rekao, BiH se suočava s velikom egzistencijalnom krizom i konflikt je moguć. Secesionisti imaju podršku Rusije što smo vidjeli na sjednici Vijeća sigurnosti, ali i Srbije. Ovo je opasna stvar za zemlju u kojoj se dogodilo etničko čišćenje i genocid tokom devedesetih godina. Moramo prepoznati zlo. Sada je vrijeme da djelujemo, a ne da čekamo. Ako budemo čekali, opet ćemo gledati smrt u našem dvorištu”, rekao je zvaničnik Konzervativne partije Anthony Mangnall.
Sličnog je razmišljanja i zastupnica Alicia Kearns koja je pozvala na održavanje NATO vježbe na Balkanu.
“Velika Britanija bi trebala razmotriti ponovno pridruživanje misiji ili povećati naše snage u NATO štabu u Sarajevu i pozvati NATO da razmotri zajedničku vježbu na Balkanu. Također, trebamo organizovati sastanak NATO Kvinte i da multiltaralne napore stavimo na dnevni red na sastanku ministara vanjskih poslova NATO zemalja u Rigi ovog mjeseca”, naglasila je Kearns.
Mišljenje o trenutnoj situaciji u BiH podijelio je i Heiko Maas koji je u razgovoru za Klix.ba rekao da Njemačka ne može usmjeravati novac u entitet koji radi na rušenju BiH.
“Njemačka pruža najveću bilateralnu podršku Bosni i Hercegovini. No, sasvim je jasno: mi niti možemo niti hoćemo usmjeravati novac njemačkih poreskih obveznika u entitet koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države. A razmislit ćemo i o pojedinačnim mjerama protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet ove zemlje. U tom pogledu veoma blisko se usaglašavamo s našim partnerima, unutar EU, ali i sa Amerikancima i Britancima”, naveo je Maas.
Kriza na granici Beloruje i Poljske koja preti da preraste u rat, se ne smiruje.
Hiljade migranata, većinom iz Iraka i Sirije, već nedeljama bezuspešno pokušavaju da uđu u EU.
U ledenim danima, bez hrane i smeštaja, hiljade izbeglica na granici Poljske i Belorusije pokušava da preživi.
Mnogi od njih u improvizovanim kampovima su bolesni i ranjeni. Poljska je izvestila o najmanje sedam smrtnih slučajeva migranata u poslednjih mesec dana.
Poljsko ministarstvo odbrane objavilo je snimke na kojima se čuju čak i deca kako mole prolaz, dok im graničari poručuju da se vrate u Belorusiju.
Nevladine organizacije optužuju vlasti obe zemlje za nehumano postupanje prema izbeglicama, koje se nasilno proteruju ili vraćaju u Belorusiju.
Sergej Lavrov izjavio je da je tokom razgovora sa francuskim ministrima spoljnih poslova bilo reči i o situaciji na Balkanu, a tačnije o BiH i o KiM.
Kako je rekao ruski ministar spoljnih poslova, u poslednje vreme Zapad pokušava da nametne nelegitimna rešenja, a pre svega kada je reč o imenovanju takozvanog novog visokog predstavnika, što se i dogodilo pre nekoliko meseci, preneo je “Sputnjik”.
Prema njegovim rečima, takozvani visoki predstavnik je imenovan uz grubo kršenje procedura koje su navedene u Dejtonskom mirovnom sporazumu i koje nalažu da je neophodna saglasnost sva tri konstitutivna naroda, kao i uz grubo kršenje procedure koje su neophodne da se ta odluka odobri unutar Saveta bezbednosti UN.
“Skrenuli smo pažnju francuskim kolegama da je to veoma rizičan put koje su zapadne zemlje izabrale budući da on predstavlja pretnju za koegzistenciju Srba, Hrvata i Bošnjaka u okvirima jedne države”, naglasio je.
Lavrov je rekao da su on i njegov kolega Sergej Šojgu takođe skrenuli pažnju francuskim ministrima i na pitanje Kosova gde EU, koja igra ulogu posrednika u pregovorima Beograda i Prištine, nije u stanju da sprovede odluke koje su se donosile uz njenu podršku, a pre svega je reč o Zajednici srpskih opština (ZSO).
“To je principijelno pitanje koje omogućava da Srbi u tom regionu očuvaju svoj nacionalni identitet. Sve pohvale što je EU uopšte uspela da osigura takav dogovor, međutim, to što Brisel ne može Prištinu da natera da taj dogovor i implementira, samo po sebi dovoljno govori”, istakao je.
Podsetimo, ministri inostranih poslova i odbrane Rusije Sergej Šojgu i Sergej Lavrov danas su održali pregovore u formatu “2+2” sa svojim francuskim kolegama – ministrima inostranih poslova i odbrane Žan-Iv Le Drian i Florens Parli.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov obećao je da će Moskva preduzeti asimetrične uzvratne korake kao odgovor na bilo kakve neprijateljske akcije zapadnih zemalja.
“Ponovo smo potvrdili namjeru da nastavimo da pokazujemo izuzetno uzdržan pristup, da ne stvaramo probleme vještački, ali ćemo, naravno, reagovati na neprijateljske korake koje Zapad preduzima”, rekao je Lavrov.
“Postupaćemo recipročno, a po potrebi i asimetrično”, izjavio je Lavrov posle razgovora sa francuskim kolegama.
Francuska: Rusija da utiče na Belorusiju
Francuske vlasti pozvale su danas Rusiju da utiče na Bjelorusiju kako bi se zaustavio priliv migranata iz te zemlje u Evropsku uniju (EU). EU je ranije optužila predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka, koji to demantuje, da je orkestrirao talas migranata uglavnom sa Bliskog istoka, kao odgovor na sankcije koje je EU uvela Bjelorusiji zbog represije nad učesnicima protesta opozicije.
Francuski ministri spoljnih poslova i odbrane, Žan-Iv Le Drian i Florans Parli ohrabrili su na sastanku u Parizu ruske kolege, Sergeja Lavrova i Sergeja Šojgua da utiču na Bhelorusiju kako bi zaustavila talas migranata.
Američki predsjednik Joe Biden održat će online sastanak s kineskim kolegom Xi Jinpingom u ponedjeljak navečer po američkom vremenu, saopćila je Bijela kuća u petak.
Odnosi između dvije političke i ekonomske sile pogoršali su se posljednjih nekoliko mjeseci, naročito nakon novih tenzija na relaciji Kina – Tajvan. Washington je više puta u posljednje dvije godine signalizirao svoju podršku Tajvanu, a američki zvaničnici su naveli kako se Tajvan bori s vojnom agresijom Kine.
“Dvojica čelnika raspravljat će o odgovornom upravljanju takmičenjem između Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine, kao i načinima zajedničkog rada u poljima gdje su im interesi bliski”, navodi u saopćenju glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki, koristeći zvanični naziv Narodna Republika Kina.
“Tokom razgovora predsjednik Biden jasno će izložiti američke namjere i prioritete, i bit će otvoren i iskren u našim brigama prema Kini”, navodi Psaki.
Washington i Peking spore se oko niza pitanja od porijekla pandemije COVID-19 do kineskog širenja nuklearnog arsenala.
Američki zvaničnici vjeruju da je direktan kontakt s Xijem najbolji način da se spriječi da veze između dvije najveće ekonomije svijeta srljaju u sukob.
Peking također nastoji izbjeći konfrontaciju dok se Xi suočava s ključnom godinom u kojoj će Peking biti domaćin Zimskih olimpijskih igara i u kojoj će se održati krucijalni Kongres Komunističke partije na kome bi on osigurao treći mandat bez presedana u kineskoj historiji.
Očekuje se da sastanak u ponedjeljak bude najobimniji razgovor na nivou čelnika između Kine i SAD-a u dosadašnjem mandatu Bidenove administracije.
Visoki zvaničnik američke administracije izjavio je da će Biden iskoristiti sastanak kako bi jasno poručio da pozdravlja oštro nadmetanje s Kinom, ali da ne želi sukob, i umanjio je vjerovatnoću dugačke liste rezultata koja često bude povezana sa satancima visokih čelnika.
“Tu nije riječ o traženju konkretnih rezultata ili poruka – izjavio je zvaničnik novinarima.
“Dok se natječemo s Kinom, predsjednik Biden očekuje od predsjednika Xija i Kine da igraju po pravilima igre – i on će na tome insistirati tokom kompletnog sastanka”, kazao je zvaničnik.
Sastanak će uslijediti nakon što Biden potpiše infrastrukturni sporazum vrijedan trilion dolara koji uživa podršku obje stranke na velikoj ceremoniji u ponedjeljak, i koji slavi unutrašnje planove obnove za koje njegova administracija vjeruje da će staviti Sjedinjene Američke Države u poziciju da se nadmeću s Kinom, prenosi Reuters.
Vijeće za vanjske poslove Evropske unije zakazalo je za 15. novembar sastanak na kojem će se između ostalog raspravljati i o stanju u BiH kao i o mogućnosti uvođenja sankcija Miloradu Dodiku i drugim političarima u RS-u.
Kako saznaje Klix.ba, države koje trenutno najviše potenciraju ekonomske i druge sankcije za političare u RS-u jesu Njemačka i Nizozemska čiji su se čelnici, naročito njemački šef diplomatije Heiko Maas, nekoliko puta oglašavali povodom situacije u BiH te su naglašavali nephodnost uvođenja sankcija.
“Njemačka pruža najveću bilateralnu podršku Bosni i Hercegovini. No, sasvim je jasno: mi niti možemo niti hoćemo usmjeravati novac njemačkih poreskih obveznika u entitet koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države. A razmislit ćemo i o pojedinačnim mjerama protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet ove zemlje”, rekao je Maas u izjavi koju je u četvrtak dao za Klix.ba.
Namjere Njemačke, ali i drugih zapadnih zemalja koordinirane su i s namjerama Sjedinjenih Američkih Država čiji su zvaničnici naglašavali kako su sankcije “na stolu”.
“Ove sankcije se odnose na pojedince i lideri moraju biti lično odgovorni. Jesmo razgovarali o sankcijama i sankcije su na stolu. I ne samo sankcije, postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti ne samo protiv lidera koji provode antidejtonske aktivnosti, već i protiv onih koji im daju podršku, protiv kompanija koje im pomažu”, naveo je specijalni izaslanik Gabriel Escobar prilikom posjete BiH.
Kako se navodi uoči sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova EU, gdje će prisustvovati svi ministri vanjskih poslova država članica EU, institucije Bosne i Hercegovine nalaze se u potpunoj blokadi čemu je doprinijela i retorika koja potencira podjele unutar BiH.
“Politička situacija u BiH narušena je od ljeta. Dok je neki napredak ostvaren 2020. godine, prije svega održavanjem izbora u Mostaru, državne institucije se sada blokiraju. Neprihvatljiva, i retorika koja propituje teritorijalni integritet, suverenitet i jedinstvo zemlje, doprinijeli su povećanju tenzija u BiH. Za Bosnu i Hercegovinu neophodno je da ostvari napredak na realizaciji 14 prioriteta Evropske komisije prije svega na ustavnim i izbornim reformama uočio izbora 2022. godine”, navodi se.
Desničari nisu za sankcije
Ono što bi mogao predstavljati problem za uvođenje sankcija jeste nepostojanje konsenzusa na nivou Evropske unije o ovom pitanju. Unutar Evropske unije postoje države koje nisu saglasne s uvođenjem sankcija.
To se prije svega odnosi na Poljsku i Mađarsku, kao i na još neke manje države unutar EU koje su mišljenja kako Milorad Dodik ne želi secesiju, čime pokušavaju lideru SNSD-a i drugim zvaničnicima osigurati dodatno vrijeme za “uspostavljanje dijaloga” uprkos činjenici da su institucije Bosne i Hercegovine i dalje blokirane.
Samim tim, razgovori i o eventualnim ustavnim i izbornim reformama gotovo su pa nemogući s obzirom da je na snazi gotovo pa potpuna blokada ključnih državnih institucija.
Države koje bi eventualno mogle blokirati donošenje sankcija već ranije su nekoliko puta stvarale probleme Briselu povodom brojnih odluka što se svakako može vidjeti i kroz niz pitanja u kojima su Poljska, Mađarska i druge evropske države s desničarskim vladama stvorile opozicioni blok naspram Brisela i drugih zemalja zapadnog dijela Evrope.
Razmišljanja desničarskih zemalja mogu se svakako povezati i s nedavnim posjetama Viktora Orbana Banjoj Luci kao i Dodikovom odlasku u Ljubljanu gdje se sastao sa slovenskim premijerom Janezom Janšom.
Nakon sastanaka, Dodik je naveo kako je s Viktorom Orbanom i Janezom Janšom razgovarao o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini te je naveo kako je državnicima objasnio trenutni položaj i razmišljanja političara unutar entiteta RS.
Sastanak Vijeća ministara vanjskih poslova EU jedan je od razloga što Narodna skupština RS-a još uvijek nije odredila datum 24. Posebne sjednice Skupštine na kojoj bi se trebalo razgovarati o prijenosu nadležnosti s državnog nivoa na entitetski nivo čime se nastoji “kupiti vrijeme” i prepustiti desničarskim vladama unutar EU da osiguraju znatno bolju pregovaračku poziciju vlastima u RS-u.
Evropski skup na kojem će se razgovarati o sankcijama može se protumačiti i kao jedan od razloga zašto su, nakon nekoliko mjeseci aktivnog bojkota, SNSD ministri unutar Vijeća ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom počeli dolaziti na sjednice čime se nastoji poslati slika kako je upravo ovaj dio Vijeća ministara BiH “za dijalog”, uprkos činjenici što se na dosadašnje dvije sjednice glasalo protiv svake odluke koja se našla na dnevnom redu.
Savjet ministara spoljnih poslova EU na sastanku 15. novembra u Briselu raspravljaće o situaciji na zapadnom Balkanu, a među prioritetima će biti situacija u BiH, saznaje Tanjug u Briselu.
Radni dokument pripremljen za ministre EU, u koji je Tanjug imao uvid, konstatuje da se politička situacija u BiH “naglo pogoršala”, a da su državne institucije sada “efektivno blokirane”.
“Neprihvatljiva, huškačka retorika koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet, jedinstvo i suverenitet zemlje doprinijela je povećanju tenzija na terenu”, navodi se u tekstu radnog dokumenta Savjeta EU.
Očekuje se da će minsitri EU i ovoga puta pozvati bh. lidere da se umjesto međusobnih prepirki konstruktivno angažuju na napretku u vezi sa 14 ključnih prioriteta koje je Evropska komisija dala kao mišeljenje povodom zahtjeva za kandidatski status BiH.
Izvori Tanjuga u Briselu navode da su pojedni zemlje, na čelu s Holandijom, izrazile posebnu zabrinutost zbog posljednjih dešvanja u BiH.
Iako je Njemačka zaprijetila mogućim finansijskim sankcijam protiv “entiteta i pojedinaca koji dovode u pitanje integritet BiH”, na očekuje se da se o tome postigne konsenzus na nivou EU 27.
U Briselu pred ministarsku raspravu o BiH konstatuju da EU ima značajno prisustvo u BiH i da bi trebalo da “iskoristi sve alate koji su joj na raspolaganju za očuvanje stabilnosti u BiH”.
Prije svega hitno je potrebno stvoriti odgovarajući prostor za rješenje zasnovano na dijalogu kako bi BiH napredovala na svom evropskom putu.
“Angažman institucija EU na visokom nivou i podrška država članica su od ključnog značaja u ovom pogledu”, navodi se u dokumetu o kojem će ministri EU raspravljati u ponedjeljak u Briselu.
Poziva se i na nastavak bliske koordinacije i saradnja s međunarodnim partnerima, posebno SAD, kroz “zajedničke posjete na visokom nivou, izjave i demarše”.
Posebno se naglašava uloga NATO i produžetak operacije EUFOR Altea kao važnog faktora za očuvanju sigurnosti i stabilnosti u BiH.