Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da su Kijev i Moskva, umjesto da razmjenjuju ultimatume, započeli da vode pregovore o konkretnim pitanjima.
On je u najnovijem obraćanju dodao i da ne vidi hrabrost NATO kada se radi o Ukrajini, kao i da nema opšteg konsenzusa kada je u pitanju prijem Ukrajine u Alijansu, prenosi Rojters.
Kako navodi, Zapad nije dovoljno uključen u pregovore.
Zelenski je Rusiji poručio da će zauzeti Kijev samo ako ga sravne sa zemljom
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin obavio je danas telefonske razgovore s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i predsjednikom Francuske Emmanuelom Macron s kojima je razgovarao o trenutnom stanju u Ukrajini.
Kako je saopšteno iz Kremlja, Putin je Macronom i Scholzom prije svega razgovarao o humanitarnoj situaciji u Ukrajini.
“Putin ih je informisao o stvarnom stanju stvari. Posebno su navedene činjenice o ukrajinskim snagama koje grubo krše norme međunarodnog humanitarnog prava. Riječ je o vansudskim odmazdama protiv neistomišljenika, uzimanje talaca i korištenje civila kao živog štita, postavljanje teškog naoružanja u stambena naselja, u blizini bolnica, škola, vrtića i sl.”, navodi se.
Takođe, naglašeno je kako nacionalistički bataljoni ukrajinske vojske ometaju operaciju spašavanja i evakuacije civila.
“Vladimir Putin je pozvao Macrona i Scholza da utiču na vlast u Kijevu kako bi se takva krivična djela zaustavila”, ističu iz Kremlja.
Osim humanitarnog aspekta, lideri Rusije, Francuske i Njemačke razgovarali su i o mirovnim pregovorima između Ukrajine i Ruske Federacije.
“Predsjednik Rusije detaljno je govorio o seriji razgovora između ruskih i ukrajinskih predstavnika koji su odvijali u proteklih nekoliko dana. S tim u vezi, lideri Rusije, Njemačke i Francuske su razmotrili neka pitanja vezana za sporazume koji se tiču implementacije poznatih ruskih zahtjeva”, zaključuje se u saopćenju iz Moskve.
Bjelorusija ne planira da se pridruži specijalnoj operaciji ruskih vojnih snaga u Ukrajini, već šalje pet bataljonskih taktičkih grupa na svoju granicu u okviru rotacije i smjene snaga koje su već tamo stacionirane, rekao je danas komandant Generalštaba Viktor Gulevič.
“Želim da naglasim da prebacivanje snaga ni na koji način nije povezano sa bilo kakvom pripremom, a posebno ne sa učešćem bjeloruskih vojnika u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini”, naglasio je Gulevič.
Ukrajinski zvaničnici upozorili su juče Bjelorusiju da ne šalje svoje vojnike u tu zemlju, navodeći da je Kijev iskazivao uzdržanost prema Minsku uprkos tome što su odatle polijetali ruski avioni.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc počeli su razgovor sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom povodom rata u Ukrajini, saopštilo je danas francusko predsjedništvo.
Makron je na samitu Evropske unije juče rekao da će Šolc i on imati novi razgovor sa Putinom nakon prethodne trosmjerne razmjene mišljenja u četvrtak, prenio je Rojters.
Lista ruskih sankcija prema SAD je spremna i uskoro će biti objavljena, izjavio je danas zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov za “Kanal jedan”.
“Ove liste su spremne, radimo na njima. Uskoro ćemo ih objaviti”, kazao je Rjabkov, prenosi TAS S.
Amerika je u petak ukinula trgovinske povlastice Rusiji, što će se konkretno osjetiti na ruskom izvozu dijamanata, morskih plodova i votke, a priključile su joj se zemlje G7 i EU.
Kina je u subotu prijavila najveći dnevni broj slučajeva covida-19 od izbijanja epidemije u Wuhanu prije dvije godine.
Nacionalna zdravstvena komisija prijavila je 1.524 slučaja, uključujući 1.084 asimptomatska slučaja. U petak je uveden lockdown u sjeveroistočnom gradu Changchunu nakon što su tamo otkrivene stotine slučajeva. Prema strogim pravilima, samo jedna osoba po kućanstvu može svaki drugi dan napustiti dom kako bi otišla u kupovinu.
Svih devet milijuna stanovnika grada bit će testirano na virus.
Nakon izbijanja epidemije u Wuhanu početkom 2020., Kina je usvojila politiku nulte tolerancije na covid-19 i vlasti su brzo poduzele stroge mjere kako bi spriječile širenje virusa.
Tijekom protekle dvije godine epidemija je gašena masovnim testiranjem i zatvaranjem gradova.
Međutim, budući da je varijanta omikron prvi put otkrivena u Kini u siječnju, zdravstveni stručnjaci kažu da će zbog tog vrlo zaraznog soja kineski pristup borbi protiv covida biti testiran do krajnjih granica.
U današnjem izdanju nedjeljnika “Fokus” objavljen je tekst pod nazivom: „Dok svijet gleda u Ukrajinu, Putin odavno ima sljedeći cilj na umu“. U podnaslovu se definiše da je taj cilj – Balkan. I da je to opasno za Zapad, prenosi “Deutsche Welle”.
Ulrih Rajc, autor članka objavljenog u njemačkom političkom magazinu Fokus, počinje tekst konstatacijom da njemački premijer u sferi komunikacije sigurno nije Vinston Čerčil (Winston Churchill), ali da je prvi lider u Evropi koji je shvatio koliko je opasan drugi front koji Rusija otvara na Balkanu.
Moldavija i strah od Kremlja
U tekstu se podsjeća da je američki senator Lindzi Grejem (Lindsey Graham) koji je nedavno pozvao na ubistvo ruskog predsjednika Putina, za Moldaviju rekao: „Oni su sljedeći“. U tekstu se potom kaže:
U Moldaviji se s pravom širi strah da bi putin mogao da prizna Pridnjestrovlje kao državu nezavisnu od Moldavije. To bi doslovno bilo sljedeće Putinovo prekoračenje granice. Ruska prijetnja je razlog zbog čega se Moldavija gura u Evropsku uniju.
Bosna i Hercegovina
Potom članak prelazi na Bosnu i Hercegovinu:
Njegova argumentacija je srpska većina stanovništva, tu konstrukcija je poznata kod Rusa iz Donbasa, u Pridnjestrovlju, kao i u Južnoj Osetiji i Abhaziji koje su u Gruziji. Na sve strane ista slika.
Putin nigdje ne želi mir, svuda podstiče argumentom većinskog naroda posredničke ratove – a potom ih proširuje u vojnu sferu. I uvijek iskušava Zapad i njegovu spremnost da svoje vrijednosti kao što su Sloboda i samoodređenje brani samo svečanim govorima, već i onda kada postane smrtno ozbiljno, prenosi Deutsche Welle.
Srbija „u procjepu između EU i Rusije“
Za Srbiju se u tekstu kaže da je „u procjepu između EU i Rusije“:
Tada su uskočili Rusi sa Sputnjikom, isto kao i Kinezi, koji tiho, ali strateški dolaze na ona mjesta gdje Zapad ne pazi. U svakom slučaju, predsjednik Srbije je poljubio kinesku zastavu, što je u Briselu uzburkalo duhove. A u evropskom glavnom gradu niko nije htio da dođe na ideju da su sebi zabili autogol.
U tekstu se potom postavlja pitanje zašto se njemački kancelar Šolc zalaže za prijem balkanskih država u EU, podsjećajući da je u jednom televizijskom gostovanju skrenuo pažnju na Balkan. Šolc je, gostujući kod poznate televizijslke novinarke Majbrit Ilner, rekao da su neki potezi Evropske unije u odnosu na balkanske države potpuno neprihvatljivi i da je SR Jugoslavija trebalo da uđe u Evropsku uniju još prije 18 godina.
Također se podsjeća da je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji Šolc upozorio da bi trebalo ubrzati proces prijema i da ga treba aktivno pogurati.
Brisel sprječava prijem Srbije u EU
Dalje se u tekstu konstatuje da Brisel sprječava prijem Srbije u Evropsku uniju:
Autor teksta konstatuje da ti neriješeni konflikti imaju potencijal da podijele Evropljane i da je to izuzetno opasno. „Istočni Evropljani, prije svega Poljaci i Mađari, ali i Slovaci, insistiraju na prijemu Srbije u EU. Francuska i briselska birokratija odavno to koče.
Njihov argument je – istočno proširenje EU uvelo je u nju niz evroskeptičnih država, pri čemu se evroskepticizmom smatra to što te zemlje staju na put moralno potkrijepljenom zahtjevu Brisela da određuje kako će one interno biti organizovane. “Ovi iz Brisela” ne žele da uvedu u evropsku kuću takav konflikt.
Da li je EU posljednja šansa Srbije?
Jedan od podnaslova u tekstu glasi „Da li je EU posljednja šansa Srbije?“ Autor to obrazlaže ovako: „Predsjednik Srbije u zapadnim medijima izbacuje jedan za drugim proevropske stavove. Jedan od njih je da bi bez EU njegova zemlja jedva preživjela. U Srbiji on ima pune ruke posla da nacionaliste ne okrene protiv sebe, a da otvoreno ne ozlojedi Ruse. Vučićev kurs nalikuje jahanju na oštrici žileta. U Srbiji su izbori 3. aprila i predsjednik za sada ima dobre izglede. Ali situacija ostaje fragilna zbog rata u Ukrajini. Pristupanje NATO nije predmet diskusije.”
„U Beogradu je još prisutna svijest o bombardovanju koji je sprovodio NATO zbog užasa za koje se pobrinuo Milošević na Kosovu. Kosovski rat u Srbiji do danas održava u životu Putinov narativ – da se NATO nelegitimno proširio u istočnoj Evropi do granica Rusije. NATO je bombardovao 78 dana i do danas se nagađa zašto je Milošević naposljetku odustao od otpora Zapadu. Na kraju, kaže vjerodostojna verzija, njemu je Moskva uskratila podršku. Tada, prije više od dvije decenije Moskva je bila slaba.”
„To je prošlost. Danas se Moskva osjeća snažnom, a Zapad je pred pitanjem kako da parira Rusima, ne samo u Ukrajini, već i na Balkanu. Tu se zatvara krug. Zato je sada njemački kancelar Šolc za Zapadni Balkan širom otvorio evropska vrata. To je drastična promjena kursa njemačke politike. Ali Šolc se već razumije u tako nešto“, piše njemački Fokus, a prenosi Deutsche Welle.
Indija tvrdi da je 9. marta greškom ispalila raketu na Pakistan. Uvjerava da se desio tehnički kvar tokom redovnog pregleda.
Vlast ove države je saopćila kako duboko žali te da je uvjerena da niko nije ubijen. Iz pakistanske vojske su objavili da je “leteći objekat, koji se brzo kretao” pao u blizini grada na istoku države Mian Channuu te da je predstavljao rizik po putničke avione.
Iz Ministarstva odbrane Indije su saopštili da je uzrok incidenta tehnički kvar te da je zatražena istraga. Nadležni u Pakistanu su poručili susjedima da budu svjesni, kako su istakli, neugodnih posljedica ovakvog nemara te da se ovo ne smije ponoviti. Raketa je lansirana iz grada Sirsa, koji se nalazi u indijskoj saveznoj državi Haryana.
Prema pakistanskim navodima, raketa se kretala brzinom koja je tri puta veća od brzine zvuka na visini od 12.000 metara te da je preletila 124 kilometra u pakistanskom zračnom prostoru prije nego što se srušila.
“Ovaj leteći objekat je ugrozio mnoge nacionale i međunarodne letove putničkih aviona i u indijskom i u pakistanskom zračnom prostoru, kao i živote i imovinu ljudi”, izjavio je glasnogovornik vojske Pakistana Babar Iftikharon.
Ministarstvo vanjskih poslova Pakistana je juče, 11. marta, pozvalo indijskog otpravnika poslova da bi mu se požalili na incident. Indija je pozvana da podijeli saznanja do kojih dođe istragom o ovom incidentu, prenosi BBC.
Za podsjetiti je da obe države imaju nuklearnu oružje.
Dok rat bjesni u Ukrajini, NATO i njegovi partneri će u ponedjeljak pokrenuti vježbe u Norveškoj koje su bile planirane prije ruske invazije na Ukrajinu.
Oko 30.000 vojnika, 200 aviona i 50 brodova iz 27 zemalja učestvovaće u vježbi pod nazivom Cold Response 2022, najvećoj vježbi koja uključuje NATO trupe ove godine.
Manevri će omogućiti članicama NATO-a da usavrše svoje borbene vještine u hladnoj klimi Norveške, uključujući Arktik, na tlu, na moru i na nebu, piše AFP.
Vježba će se održati samo nekoliko stotina kilometara od ruske granice, a iako je bila planirana mnogo prije invazije Moskve na Ukrajinu, sada je dobila dodatni značaj zbog rata.
“Ova vježba je izuzetno važna za sigurnost Norveške i njenih saveznika. Mi ćemo vježbati savezničko pojačanje Norveške”, rekao je za AFP norveški ministar odbrane Odd Roger Enoksen.
Naglasio je da se vježba ne održava zbog napada Rusije na Ukrajinu, ali imajući u vidu pozadinu to ima povećan značaj.
Čuvar sjeverne granice NATO-a u Evropi, Norveška, želi testirati kako će upravljati savezničkim pojačanjima na svom tlu, u skladu sa članom 5 povelje NATO-a, koji zahtijeva od država članica da priteknu u pomoć drugoj državi članici koja je napadnuta.
Susjedne Švedska i Finska, koje su zvanično vojno neutralne, ali sve bliži partneri NATO-a, također će učestvovati u vježbi, koja će se završiti 1. aprila.
“Smatram potpuno normalnim, možda sada više nego ikada, da zajedno treniramo kako bismo pokazali naš kapacitet i našu spremnost da branimo naše vrijednosti i naš način života“, naglasio je general Yngve Odlo, šef Zajedničkog štaba Norveške i zadužen za vježbu Cold Response.
Na ruskoj strani arktičke granice od 196 kilometara koja ga dijeli od Norveške nalazi se poluostrvo Kola, dom Sjeverne flote i velikog broja nuklearnog oružja i vojnih postrojenja.
“Ne postoji eksplicitna vojna prijetnja NATO-u ili norveškoj teritoriji”, rekao je Enoksen, ali je dodao da je “situacija u Evropi nepredvidljivija nego što je bila dugo vremena”.
Kako bi izbjegla bilo kakve nesporazume, Norveška je obavijestila Rusiju o ovoj vježbi, definiranoj kao “čisto defanzivnoj” zbog čega će se manevri održavati na određenoj razdaljini od ruske granice.
General Odlo je detaljno razgovarao sa viceadmiralom Aleksandrom Moisejevim, komandantom ruske Sjeverne flote, o vježbi kako bi pružio ove garancije. Rusija je međutim odbila poziv da pošalje posmatrače na vježbu.
“Svako jačanje vojnih kapaciteta NATO-a u blizini ruskih granica ne pomaže jačanju sigurnosti u regionu”, rekli su za AFP iz ruske ambasade u Norveškoj.
U sličnim okolnostima u prošlosti, Moskva je izražavala svoje nezadovoljstvo ometanjem GPS signala ili najavom testiranja raketa, blokirajući time pristup nekom međunarodnom pomorskom i vazdušnom prostoru.
U početku se očekivalo da će više od 40.000 vojnika učestvovati u ovoj vježbi, ali se broj smanjio zbog pandemije koronavirusa i geopolitičkih kriza na drugim mjestima.
Američki nosač aviona Harry Truman i njegovi prateći brodovi zadržani su u Egejskom moru, gdje pomažu u nadgledanju neba u blizini Ukrajine.
Predsjednici Bjelorusije i Rusije, Aleksandar Lukašenko i Vladimir Putin, postigli su dogovor o međusobnoj podršci usljed sankcija, izjavila je sekretar za štampu bjeloruskog predsjednika Natalija Ajzmont poslije razgovora u petak u Moskvi.
Ejsmontova je navela da su se dva lidera, između ostalog, saglasila o zajedničkim koracima usljed sankcija, što uključuje cijene energenata.
Ona je dodala da je postignuta i saglasnost o isporuci modernih modela vojne opreme Minsku, prenosi ruska novinska agencija TASS.
Ejsmontova je poslije razgovora dva lidera u Moskvi napomenula da su se saglasili da se sukob u Ukrajini može rješiti u svakom trenutku, ukoliko Kijev za tim izrazi želju.