VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Austrija pooštrava pravila za ulazak u zemlju

    Austrija pooštrava pravila za ulazak u zemlju

    Austrija od ponedjeljka pooštrava pravila za ulazak u zemlju i sa “3G” prelazi na ” 2,5G ” pravilo.

    To znači da je za ulazak u zemlju potreban sertifikat o vakcinaciji, potvrda o preležanom kovid19, ne starija od 180 dana, a ukoliko neko nema ova dva dokumenta, onda negativan PCR test.

    Do sada je bilo moguće ući u Austriju i sa negativnim antigenskim testom, a od ponedjeljka važiće samo PCR test.

    Antigenski testovi i testovi na antitela, izuzev za pograničnu radnu snagu, više neće biti prihvatani.

    Za prekograničnu radnu snagu važiće i dalje “3G” pravilo, proizilazi iz nove Uredbe koja stupa na snagu u ponedjeljak.

    Međutim i za njih se pooštravaju mjere, a to znači da PCR test više neće važiti sedam dana, već 72 sata, a antigenski umesto 48 sati samo još 24 sata.

    Sertifikat o vakcinaciji važiće od sada samo devet mjeseci od prijema posljednje doze, umjesto godinu dana, ali za ovaj dio uredbe predviđen je prelazni period do 6.decembra.

  • Biden i Xi složili su se da će razmotriti mogućnost razgovora o kontroli naoružanja

    Biden i Xi složili su se da će razmotriti mogućnost razgovora o kontroli naoružanja

    Američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping složili su se tokom virtualnog sastanka održanog u utorak da će razmotriti mogućnost pokretanja razgovora o kontroli naoružanja, rekao je američki dužnosnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

    Biden i Xi složili su se da će “razmotriti mogućnost pokretanja razgovora o strateškoj stabilnosti”, rekao je Sullivan, govoreći o američkoj zabrinutosti zbog kineskoga gomilanja nuklearnog naoružanja i raketa.

    “Vidjet ćete da se na nekoliko nivoa intenzivira angažman koji će omogućiti obuzdavanje te utrke u naoružanju kako ne bi prerasla u sukob”, rekao je Sullivan.

    Sullivan nije objasnio kojeg bi oblika mogli biti razgovori o strateškoj stabilnosti, ali je dodao kako ovo nije isto kao u ruskom slučaju, gdje postoji formalni dijalog o strateškoj stabilnosti.

    “Američko-kineski odnosi nisu toliko zreli, ali dvojica vođa razgovarala su o tim temama i sada je na nama da osmislimo najproduktivniji način da se to i provede”, rekao je.

    Washington je nekoliko puta pozivao Kinu da se pridruži SAD-u i Rusiji u novom sporazumu o kontroli naoružanja. Peking tvrdi da su arsenali dviju zemalja mnogo veći od kineskih te da je Kina spremna na bilateralni dijalog o strateškoj sigurnosti “na temelju ravnopravnosti i uzajamnog poštovanja”.

  • Moskva spremna za razgovor o bezbjednosti u svemiru

    Moskva spremna za razgovor o bezbjednosti u svemiru

    • Rusija je spremna da razgovara o čitavom spektru pitanja iz oblasti bezbjednosti u svemiru sa svim zainteresovanim zemljama, uključujući SAD, izjavila je potrparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Potvrđujemo da smo spremni da razgovaramo o čitavom spektru pitanja iz sfere bezbjednosti u svemiru sa svim zainteresovanim državama, uključujući SAD. Uvjereni smo da je pokretanje pregovora o međunarodnom sporazumu o zabrani upotrebe svih vrsta oružja u svemiru, prijetnji upotrebom sile protiv ili uz pomoć svemirskih objekata – pravi način da se smanje tenzije i ublaže brige država u kontekstu bezbjednosti svemirskih aktivnosti”, rekla je Zaharova.

    Ona je podsjetila da SAD od pedesetih godina prošlog vijeka vode politiku korištenja svemira za borbene operacije i upotrebu napadačkih oružanih sistema da bi se postigla vojna superiornost i potpuna dominacija u svemiru, prenio je “Sputnjik”.

  • Lajčak: Krajnje je vrijeme

    Lajčak: Krajnje je vrijeme

    Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je večeras da je krajnje vrijeme za pravi napredak u tom dijalogu.

    On je na Twitteru napisao da je danas u Briselu na odvojenim sastancima sa šefovima pregovaračkih timova Beograda i Prištine razgovarao o otvorenim pitanjima i napretku u dijalogu.

    Dodao je da je strane u dijalogu obavijestio o sastanku ministara spoljnih poslova EU i ponovio očekivanja država članica.

    “Krajnje je vrijeme za pravi napredak”, naveo je Lajčak.

    U Briselu su danas održani razgovori na nivou glavnih pregovarača i eksperata Beograda i Prištine, ali nije došlo do zajedničkog sastanka dvije delegacije.

  • Skupštinski odbor ukinuo imunitet Kurcu

    Skupštinski odbor ukinuo imunitet Kurcu

    Šefu poslaničkog kluba Narodne partije Austrije (OVP), doskorašnjem premijeru Sebastijanu Kurcu, nadležni odbor austrijskog parlamenta ukinuo je poslanički imunitet.

    Time je još samo pitanje formalnosti usvajanje odluke o ukidanju poslaničkog imuniteta doskorašnjeg kancelara na sjednici parlamenta u četvrtak.

    Ukidanje imuniteta zatražilo je Tužilaštvo za privredni kriminal i korupciju koje vodi istragu protiv Kurca zbog pronevjere i mita.

    Od petka tužilaštvo moćiće da nastavi svoju istragu.

    Kurc je, nakon odluke skupštinskog odbora, izrazio zadovoljstvo rekavši da sada može raditi na dokazivanju da se radi o pogrešnim optužbama.

  • Velike poplave pogodile zapadni dio Kanade, poginula jedna osoba

    Velike poplave pogodile zapadni dio Kanade, poginula jedna osoba

    Najmanje jedna osoba je poginula, a za desetinama njih se traga nakon što je ogromna oluja pogodila sjeverozapadni dio Pacifika ostavivši desetine hiljada građana Kanade i SAD-a bez struje.

    Poplave u Kanadi pogodile su zapadni dio zemlje, tačnije regiju Britanska Kolumbija, u kojoj se između ostalog nalazi i Vancouver. Nakon obilnih kiša i oluje najveća kanadska luka u potpunosti je odsječena s obzirom na to da su razorne poplave uništile gotovo sve pristupne puteve, uključujući i željeznički saobraćaj.

    “Luka prenosi teret u vrijednost od oko 550 miliona kanadskih dolara svakog dana. Prinuđeni smo da obustavimo sav željeznički pristup zbog poplava i klizišta, što će zaustaviti i isporuke goriva, hrane i druge robe”, saopćili su iz luke.

    “Nadamo se da ćemo pronaći žive ljude. Međutim, vremena je sve manje. Ljudi su zarobljeni u blatu i krhotinama i šanse da prežive smanjuju se sa svakim satom koji prolazi”, rekao je David MacKenzie, zvaničnik iz okruga Pemberton.

    Kada je riječ o ženi koja je za sada registrovana kao prva žrtva poplava, ona je poginula u odronu na autoputu, a tijelo je pronađeno 250 kilometara od Vancouvera.

    “Čim smo se vratili u svoja vozila, ljudi koji su bili ispred nas samo su vrištali i bježali. Izrazi njihovih lica bili su kao da dolazi cunami. To je najstrašnija stvar koju sam ikada vidjela. Ljudi su u potpunoj panici”, rekla je motoristkinja Kathie Rennie.

    Pokrajinski ministar saobraćaja Rom Fleming izjavio je na konferenciji za medije kako je područje Vancouvera, ali i drugih zapadnih dijelova zemlje pogodila najgora oluja u 21. stoljeću. Također, naglasio je kako je hiljade građana regije Britanska Kolumbija evakuisano nakon što je u samo 24 sata “ispunjen” mjesečni prosjek kada je riječ o padavinama u ovom dijelu Kanade.

    Premijer Kanade Justin Trudeau obratio se novinarima u Ottawi te je naglasio kako vlast prati situaciju na terenu.

    “Bit ćemo tu da pomognemo na bilo koji način”, rekao je Trudeau.

  • EU pala na “Putinovu ucjenu”, Nemačka uzvraća udarac: Igra se prljavo

    EU pala na “Putinovu ucjenu”, Nemačka uzvraća udarac: Igra se prljavo

    Migrantska kriza na istoku Evrope sve je napetija, a odnosi EU s Belorusijom i Rusijom sve su dramatičniji.

    Prema podacima Fronteksa, u prvih 10 meseci 2020. na teritoriju EU probilo se oko 135.000 migranata.

    Pošto ni posle dva duga razgovora odlazeća nemačka kancelarka Angela Merkel nije uspela da “slomi” Vladimira Putina da utiče na beloruski režim oko prebacivanja migranata na spoljašnje granice EU, morala je ipak, vrlo nevoljno, da kontaktira predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka, navode mediji.

    Razgovarali su gotovo sat vremena o migrantskoj krizi.

    Putin i Lukašenko dostigli su cilj – EU, koja ne priznaje legitimitet beloruskog predsjednika, ipak su prinudili na direktnu komunikaciju s njim, što oni tumače prvim korakom ka priznavanju Lukašenka legitimnim predsednikom Belorusije, ističu poznavaoci prilika.

    Bundestag je doneo rezoluciju o nepriznavanju izbornih predsedničkih rezultata u Belorusiji zbog navodne krađe glasova u korist Lukašenka. Međutim, Lukašenko je dobio na važnosti, a EU je opet pokazala određenu slabost, jer je pristala na rutinsku moskovsko-minsku ucenu, iako priprema rigorozne sankcije, navode svetski mediji.

    Međutim, Berlin je brzo uzvratio i zadao velik udarac Moskvi – izdavanje upotrebne dozvole za gasovod Severni tok 2 privremeno je prekinuto, što je u Moskvi izazvalo prilično nezadovoljstvo. Moskovska berza odmah reagirala i dionice Gazproma su pale za nešto manje od dva odsto, ali su cene gasa na svetskom tržištu porasle 10 posto. Nemci su obrazložili odluku da izgradnja mora da se reorganizuje u skladu sa nemačkim zakonima.

    Kako navode poznavaoci prilika, očigledno je da svi sada igraju prljavo i bez rukavica, svim raspoloživim sredstvima.

    Podsećanja radi Poljska, kao i zemlje EU tvrde da Lukašenko namerno propušta migrante da uđu u tu zemlju članicu Unije. Sa druge strane, zvanični Minsk to demantuje i ističe da nema resurse da iskontroliše toliki priliv migranata. Lukašenko je predložio da može da preveze migrante do Nemačke kako bi se izbegla dalja eskalacije krize, što je Berlin odbio.

    Poljska i Litvanija, koje su najviše na udaru, objavile su da neće primati izbjeglice koji imaju uredne beloruske turističke vize.

    “Oni su turisti, a ne migranti koji stižu iz zemlje u krizu, stoga ne možemo da im pružimo azil”, kažu u Varšavi i Viljnusu.

  • Na korak od rata, bukti novi sukob; Jerevan izgubio kontrolu – traži pomoć

    Na korak od rata, bukti novi sukob; Jerevan izgubio kontrolu – traži pomoć

    Jermenija je pretrpela ljudske žrtve u borbama koje se još vode protiv Azerbejdžana, saopštile su jermenske vlasti.

    Vlasti Jermenije izrazile su strahovanje od ponovnog izbijanja rata između dve zemlje.

    “U napadu azerbejdžanskih snaga na jermenske položaje bilo je mrtvih i ranjenih sa jermenske strane”, saopštilo je ministarstvo odbrane dodajući da je Jerevan takođe izgubio kontrolu nad “dva vojna položaja”.

    Ministarstvo je navelo da je Jermenija nanela “znatne gubitke” u ljudstvu azerbejdžanskim snagama i dodalo da se nastavljaju borbe i da im ne opada intenzitet.

    Prema Jerevanu azerbejdžanske snage koriste artiljeriju i oružje raznog kalibra.
    15 vojnika poginulo, Jermenija pozvala Rusiju u pomoć

    Sukobi između Azerbejdžana i Jermenije izbili su posle više nedelja eskalacije što je izazvalo strah da će se obnoviti krvavi rat između dve zemlje od prošle godine oko enklave Nagorno-Karabah.

    U tom šestonedeljnom sukobu vođenom u jesen 2020. godine bilo je više od 6.500 mrtvih.

    Sukob se završio teškim porazom Jermenije koja je morala da preda više regiona oko separatističke enklave Nagorno Karabah.

    Ruske mirovne snage raspoređene su tu u novembru 2020. u okviru primirja izdejstvovanog uz posredovanje predsednika Rusije Vladimira Putina. Dve zemlje su takođe vodile rat u 1990-im godinama za Karabah, kada je pobedio Jerevan.

    Azerbejdžan je danas odbacio odgovornost za najnovije sukobe oko Jermenije čije snage su prema Bakuu provocirale napadajući azerbejdžanske položaje u zapadnom delu Nagorno-Karabaha, prema azerbejdžanskom ministarstvu odbrane.

    Prema Bakuu Jermenija je napala okruge Kalbađar i Lačin koje je Baku povratio prošle godine.

    Azerbejdžansko ministarstvo je potvrdilo da jermenski vojnici napuštaju svoje vojne položaje “u panici”.

    Baku je naveo da su u današnjim sukobima povređena dva azerbejdžanska vojnika.

    Iako je potpisano primirje i raspoređene su ruske mirovne snage tenzije su visoke između te dve zemlje. Dve strane redovno javljaju o izbijanju nasilja i poginulim vojnicima.

    Jermenija i Azerbejdžan već su se uzajamno optužile za otvaranje vatre na granici u nedelju.

    Posle izbijanja sukoba danas Jerevan koji je član saveza predvođenog Rusijom pozvao je Moskvu u pomoć.

  • Migranti krenuli sa granice, idu u bjeloruski prihvatni centar

    Migranti krenuli sa granice, idu u bjeloruski prihvatni centar

    Manje grupe migranata su se pomjerile sa bjelorusko-poljske granice i krenule danas poslije podne ka prelazu Bruzgi u Bjelorusiji, gdje će biti smješteni u prihvatni centar, izvjestio je reporter agencije TAS S sa lica mjesta.

    Prihvatni centar se nalazi na 1,5 kilometara od poljske granice, a oni koji dođu tamo dobiće dušeke, dok je oko 2.000 ćebadi na putu iz Minska.

    Osim toga, za migrante je napravljeno i šest mobilnih kuhinja.

    Podsjetimo, ranije danas je došlo do sukoba migranata i poljskih snaga bezbjednosti, koje su reagovale suzavcem i vodenim topovima kada su izbjeglice sa bjeloruske strane počele da sijeku ogradu.

    Migranti su potom počeli da gađaju kamenjem pripadnike poljskih snaga bezbjednosti. Snimci koje su podijelili portparol vlade i Ministarstvo odbrane svjedoče o eskalaciji na granici između Bjelorusije i Poljske gdje nekoliko hiljada izbjeglica iz bliskoistočnih zemalja čekaju odlučni da uđu u Evropsku uniju.

    Izvještač TASS javio je da se tokom pokušaja proboja izbjeglica na poljsku stranu čula i sporadična paljba iz vatrenog oružja, prenosi Telegraf.

  • Njemačka ne da odobrenje za sertifikaciju “Sjevernog toka 2”

    Njemačka ne da odobrenje za sertifikaciju “Sjevernog toka 2”

    Sjeverni tok 2, koji zaobilazi Ukrajinu i povezuje Rusiju izravno s Njemačkom, dovršen je u septembru uprkos godinama protivljenja zemalja uključujući Sjedinjene Američke Države, koje su upozoravale da će pojačati utjecaj Moskve u Evropi.

    Nakon što je Njemačka potvrdila da je obustavila proces certificiranja kontroverznog novog ruskog plinovoda “Sjeverni Tok”, porasle su cijene prirodnog plina u Evropi.

    Kako je u saoćenju naveo njemački regulator energetskog tržišta, ne mogu certificirati Sjeverni tok 2 kao nezavisnog operatera, jer kompanija ima sjedište u Švicarskoj, a ne u Njemačkoj.

    • Nakon temeljitog pregleda dokumentacije, regulator je zaključio da bi bilo moguće certificirati operatera plinovoda Sjeverni tok 2 samo ako je taj operater organizovan u pravnom obliku prema njemačkom zakonu – navodi se u saopštenju.

    EU “između dvije vatre”
    Kako “CNN” piše, ova odluka Njemačke dolazi u vrijeme rastuće napetosti na relaciji Evropska unija – Rusija, a sve zbog Ukrajine i migrantske krize na granici Bjelorusije i Poljske. Britanski premijer Boris Džonson (Johnson) je izjavio kako se Evropska unija nalazi “između dvije vatre”, te da je suočena sa biranjem između podrške Ukrajini ili odobravanja ruskog plinovoda.

    • Nadamo se da će naši evropski prijatelji možda prepoznati da će se uskoro doći do izbora između uključivanja sve većeg broja ruskih ugljikovodika u ogromne nove cjevovode i zalaganja za Ukrajinu i zalaganja za cilj mira i stabilnosti – rekao je Džonson.

    Inače, EU prima oko 40 posto svog prirodnog plina iz Rusije. Sjeverni tok 2, koji zaobilazi Ukrajinu i povezuje Rusiju izravno s Njemačkom, dovršen je u septembru uprkos godinama protivljenja zemalja uključujući Sjedinjene Američke Države, koje su upozoravale da će pojačati utjecaj Moskve u Evropi.

    Rusija je ove godine negirala da uskraćuje plin Europi kako bi stekla političku polugu, ali potpredsjednik vlade Aleksander Novak (Alexander) rekao je prošlog mjeseca da bi “rani završetak certificiranja” za Sjeverni tok 2 pomogao “hlađenju trenutne situacije”. Cijene prirodnog plina ove su godine skočile širom Europe, gdje gorivo igra ključnu ulogu u proizvodnji električne energije i grijanju domova. Vodeći stručnjaci u industriji već su upozoravali na opasnost od nestašice ove zime.

    • Iskreno govoreći, trenutno nemamo dovoljno plina. Ne skladištimo za zimsko razdoblje. Stoga postoji stvarna zabrinutost da… ako budemo imali hladnu zimu da bismo mogli imati neprestane nestanke struje u Evropi – rekao je Džeremi Veir (Jeremy Weir), izvršni direktor Trafigura, kompanije za trgovinu energijom.

    Ukrajina upozorila na trikove Gazproma
    Njemački energetski regulator je kazao da Sjeverni tok 2, koji je u vlasništvu kompanije Gazprom, planira osnovati njemačku podružnicu koja će posjedovati i upravljati njemačkim dijelom plinovoda. Dalje navode kako bi se proces certificiranja mogao nastaviti nakon što se glavna imovina i osoblje prebace na podružnicu i pod uvjetom da se zadovolje svi relevantni zakonski zahtjevi.

    Inače, Ukrajina je pozdravila odluku Njemačke da obustavi proces odobravanja certifikata. Također, Ukrajina je pozvala Zapad da ne nasjeda na ono što, kako su nazvali, trikovima Gazproma, u najavi osnivanja njemačke podružnice.

    • Ovo je ismijavanje europskih pravila. To ne odgovara ni duhu ni slovu europskog zakonodavstva o certifikaciji plinovoda – rekao je Jurij Vitrenko (Yuriy), izvršni direktor ukrajinske državne energetske kompanije Naftogaz, te je pozvao američke vlasti da uvede sankcije operateru plinovoda. Sankcije koje Vitrenko traži bi trajale dok Rusija ne bi prestala koristiti plin kao oružje i dok ne postupi u skladu s Evropskim pravilima.