VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Izlazne ankete: Makron ostaje bez apsolutne većine?

    Izlazne ankete: Makron ostaje bez apsolutne većine?

    Francuski predsjednik Emanuel Makron na putu je da izgubi apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini, pokazuju prve projekcije izlaznih anketa nakon zatvaranja birališta na drugom krugu parlamentarnih izbora.

    Rezultati izlaznih anketa pokazuju da će Makronova koalicija “Zajedno” osvojiti najviše poslaničkih mjesta, ali nedovoljno za apsolutnu većinu, a slijedi alijansa stranaka lijevog centra “Nupes” na čijem je čelu Žan-Luk Melenšon.

    Ukoliko se ovakve projekcije ostvare i po objavljivanju konačnih rezultata izbora, “Zajedno” više neće biti u mogućnosti da sama glasa o prijedlozima zakona koje je usvojila Vlada.

    Projekcije agencija “Ifop”, “Opinionvej”, Elabe” i “Ipsos” pokazuju da “Zajedno” osvaja između 200 i 260 poslaničkih mjesta.

    Ljevičarska koalicija “Nupe”s Žan-Lik Melanšona osvaja 149 mandata u parlamentu koji broji 577 poslaničkih mjesta i tako će postati glavni opozicini činilac francuske skupštine.

    Ekstremnodesničarsko Nacionalno okupljanje Marin Le Pen ostvarilo je u drugom krugu izbora istorijski rezultat sa osvojenih 89 mandata u parlamentu, navodi se u prvim procjenama instituta Ipsos-Sopra Steria, prenosi ”Mond”.

    U Donjem domu je za apsolutnu većinu potrebno 289 mjesta.

    Građani Francuske glasali su danas u drugom krugu parlamentarnih izbora. Glasalo se za kandidate za 577 poslaničkih mjesta.

    Prvi krug izbora, koji je održan 12. juna, obilježila je rekordno mala izlaznost od 47,7 odsto

  • Šolcova stranka gubi pristalice, pala na 3. poziciju

    Šolcova stranka gubi pristalice, pala na 3. poziciju

    Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) kancelara Olafa Šolca u najnovijem istraživanju javnog mnjenja prvi put je pala iza koalicionog partnera Zelenih.

    CDU/CSU trenutno mogu da računaju na 27 odsto glasova i time su jasno na prvoj poziciji, pokazuje istraživanje Instituta “Insa”, koje je objavio dnevnik “Bild”.

    Na drugom mjestu su sada Zeleni sa 21 odsto mogućih glasova, a SPD je pao na treću poziciju sa 20 odsto, što mu je najgori rejting od avgusta prošle godine.

    Kod ostalih stranaka nije bilo promjene, pa je četvrta desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) sa 10 odsto, slijede liberali FDP sa devet procenata i Ljevica sa četiri odsto.

    Povjerenje građana u njegove sposobnosti generalno, kao šefa Vlade, i ranije je bilo drastično smanjeno.

    Prije saveznih izbora 2021. jasna većina je vjerovala da bi Šolc mogao dobro da vodi zemlju kroz neku krizu.

    Situacija se preokrenula već poslije skoro pet mjeseci na čelu Vlade, kada su istraživanja pokazala da skoro polovina Nijemaca nema povjerenja u njega kao kriznog menadžera.

    Anketa, koja je sprovedena u maju, pokazala je da je samo polovina anketiranih ocijenila pozitivnim odgovor Šolca, koji predvodi koaliciju sa Zelenima i liberalima FDP, na rat u Ukrajini i svrstala ga na treće mjesto.

    I ta anketa pokazala je da su konzervativci bivše kancelarke Angele Merkel, koji su pobijedili na izborima u dvije regije, najjača stranka sa 26 odsto.

    Rezultati ovog istraživanja, u kombinaciji sa porazom SPDa na izborima u Sjevernoj Rajni Vestfaliji (NRV), najmnogoljudnijoj njemačkoj državi, bili su veliki pritisak na kancelara.

    Uspon Zelenih, koji su imali ključnu ulogu u pregovorima o saveznoj koaliciji, djelimično je posljedica popularnosti bivših stranačkih lidera Roberta Habeka i Analene Berbok, koji su na prvom i drugom mjestu po kvalitetu rada, prema ocjeni građana, pokazala su istraživanja u maju.

    Oko tri četvrtine, odnosno 74 procenata ispitanika u istom istraživanju bilo je zadovoljno angažmanom Berbokove kao šefice diplomatije, prije svega u vezi sa ukrajinskom krizom, dok je 67 odsto smatralo da Habek, ministar ekonomije, radi dobar posao.

  • Italija dobija 50-65 odsto manje gasa od Gasproma

    Italija dobija 50-65 odsto manje gasa od Gasproma

    Italijanska energetska kompanija Eni saopštila je danas da nastavlja da dobija količine gasa od Gasproma u smanjenim količinama.

    “Gasprom je najavio da će danas isporučiti količine gasa u skladu sa količinama isporučenim poslednjih dana”, navodi se u saopštenju kompanije, prenosi agencija TAS.

    Poslednjih dana, Italija je dobila manje količine gasa od traženih, u rasponu od 50 do 65 odsto.

    Izvršni direktor kompanije Eni Klaudio Deskalci rekao je juče da snabdevanje gasom u Italiji sada premašuje potražnju.

    Prema mišljenju stručnjaka, postoji problem punjenja skladišta, koja su trenutno popunjena 54 odsto, dok bi do nove grejne sezone trebalo da budu popunjena najmanje 80-90 odsto.

    Predstavnici industrije ukazuju na opasnost od pada proizvodnje u uslovima visokih cena, čiji rast olakšava nestašica ruskog gasa u Evropi.

    Gasprom je u utorak saopštio da je morao da smanji isporuke prirodnog gasa preko gasovoda Severni tok, a u odnosu na raspored, zbog neblagovremenog vraćanja pumpnih jedinica sa popravke i identifikovanih kvarova na motorima.

    Italijanski premijer Mario Dragi nazvao je smanjenje zaliha “političkim uticajem” iz Rusije, a objašnjenje smanjenja zbog tehničkih poteškoća, rekao je da je “laž”.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da nije bilo namernih akcija Gasproma na smanjenju isporuka gasa Evropi i dodao da je postojao problem sa turbinama.

  • Mirosnik potvrdio predaju militanata bataljona Ajdar

    Ambasador samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) u Rusiji Rodion Mirošnik potvrdio je predaju militanata pripadnika nacionalističkog bataljona Ajdar zajedno sa njihovim vođama u predgrađu Severodonjecka.

    “U predgrađu Severodonjecka, u Metelkinu, potvrđena je predaja militanata Ajdara zajedno sa njihovim vođama”, napisao je on na Telegramu, preneo je TAS S.

    Mirošnik je dodao da je selo potpuno očišćeno od militanata i da “donedavno nepobedivi nacisti” sada svedoče o svojim delima i crtaju na mapama lokaciju svojih “saradnika” u Lisičansku i njegovim predgrađima.

    Prema njegovim rečima, aktivisti skriveni u fabrici Azot su signalizirali da su spremni za nastavak pregovora.

    On je, takođe, naveo da se predgrađu Lisičanska nanose veoma ozbiljni udarci.

    “Grupe terorista trpe gubitke u Berestovu, Spornom, Volčejarovki i u industrijskoj zoni Rafinerije nafte Lisičansk”, rekao je Mirošnik i dodao da su ruske snage značajno napredovale prema Artemovsku, gde su zauzele nekoliko uporišta Oružanih snaga Ukrajine i sada su na udaljenosti od oko sedam kilometara od grada.

  • Šefovi diplomatija članica EU-a u četvrtak u Briselu

    Šefovi diplomatija članica EU-a u četvrtak u Briselu

    Ministri vanjskih poslova Evropske unije sastat će se u Briselu 23. i 24. juna kako bi uoči samita lidera EU-a razgovarali o posljedicama rata u Ukrajini po prehrambenu i energetsku sigurnost.

    Iz Vijeća EU-a saopšteno je da će Savjet za vanjske poslove EU-a biti obaviješteno o aktuelnim dešavanjima, a ministri će moći razmjenjivati ​​mišljenja o nedavnim događajima i najnovijim dešavanjima u vanjskim odnosima. Vijeće će potom raspravljati o najnovijim dešavanjima na Rogu Afrike, kao i o odnosima EU sa Egiptom.

    • Savjet će razmijeniti mišljenja o agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine, u svjetlu posebnog sastanka Evropskog vijeća 30. i 31. maja 2022. i usvajanja šestog paketa ekonomskih i individualnih sankcija Rusiji – navodi se u saopštenju.

    Za vrijeme neformalnog ručka ministri vanjskih poslova EU-a imaće priliku da razgovaraju sa ministrom vanjskih poslova Egipta Samehom Hassanom Shoukryjem, koji će tim povodom doputovati u Brisel. Neimenovani visoki zvaničnik EU-a danas je takođe rekao da će dnevni red sastanka uključivati ​​i ukrajinski rat u smislu njegovih globalnih implikacija, posebno na prehrambenu i energetsku sigurnost.

    Ministri će razgovarati i o šestom paketu sankcija Rusiji, koji je prihvaćen na prošlom samitu, a neće raditi na pripremi novog paketa.

  • Pada Donbas? “Gubimo teritoriju”

    Pada Donbas? “Gubimo teritoriju”

    Ukrajinska poslanica rekla je Ukrajina gubi teritoriju.Ona je dodala da Ukrajina ne uspeva da oslobodi teritoriju otkako je Rusija počela da koncentriše svoje napade na istok zemlje u regionu Donbasa.Ivana Klimpuš-Cincadze je za Skaj njuz rekla da se nada da će se situacija na istoku Ukrajine uskoro promeniti: “Nažalost, u ovom trenutku Rusija je akumulirala sve svoje vojne kapacitete na istoku naše zemlje”.

    “Gubimo teritorije i one su trenutno u rukama okupatora. Nadamo se da će doći trenutak i prilika da ih oslobodimo”, dodala je ona.

    Poslanica je zahvalila saveznicima sa zapada koji šalju vojnu pomoć Ukrajini, ali je naglasila da je braniocima potrebno više naoružanja: “U nekim delovima zemlje Rusi su 10 puta brojčano nadmoćniji od naših boraca“, rekla je ona.

  • Njemačka oživljava termoelektrane na ugalj, ministar poručio da su mjere bolne ali nužne

    Njemačka oživljava termoelektrane na ugalj, ministar poručio da su mjere bolne ali nužne

    Njemačka će usvojiti hitne mjere kako bi osigurala zadovoljenje svojih energetskih potreba nakon pada isporuke ruskog gasa, uključujući povećanu upotrebu uglja, saopćila je vlada u nedjelju.

    “Da bi se smanjila potrošnja plina, za proizvodnju električne energije mora se koristiti manje plina. Umjesto toga, morat će se više koristiti elektrane na ugalj”, navodi se u saopćenju ministarstva ekonomije.

    Robert Habeck, ministar za ekonomska pitanja i klimatske mjere, rekao je da je vraćanje elektrana na ugalj “bolno, ali je čista potreba”.

    Osim toga, na ljeto bi trebao biti pokrenut model aukcije za prodaju plina proizvođačima, čiji je cilj da podstakne potrošače industrijskog plina da štede plin – koji bi potom trebao biti uskladišten.

    Termoelektrane na ugalj koje trenutno rade samo u ograničenom obimu, uskoro će biti ugašene ili su u rezervi koristit će se za opskrbu energijom.

    Taj potez uslijedio je nakon prošlosedmičnog upozorenja ruskog energetskog giganta Gazproma da će značajno smanjiti isporuke Evropi.

    Odluka Berlina označava preokret vladajuće koalicije socijaldemokrata, zelenih i liberalnog FDP-a, koja je obećala da će smanjiti upotrebu uglja do 2030. godine.

    Njemačka je do sada uspjela smanjiti udio svog prirodnog gasa koji je isporučila Rusija sa 55 posto prije invazije na 35 posto – zahvaljujući povećanim isporukama iz zemalja poput Norveške i Holandije, te putem ugovora o tečnom prirodnom plinu (LNG).

  • Konašenkov: Ofanziva na Sjeverodonjeck odvija se uspješno

    Konašenkov: Ofanziva na Sjeverodonjeck odvija se uspješno

    Rusija je danas saopštila da se njena ofanziva na Sjeverodonjeck na istoku Ukrajine odvija uspješno nakon što je preuzela kontrolu nad periferijom tog grada.

    Ofanziva u pravcu Sjeverodonjecka uspješno se odvija, rekao je portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov u video izjavi, prenio je Rojters.

    On je kazao da su ruske snage zauzele naselje Metolkine, na istočnoj periferiji grada.

    “Oružane snage Ruske Federacije nastavljaju da napadaju vojne ciljeve na teritoriji Ukrajine”, istakao je on.

    Konašenkov je takođe rekao da su krstareće rakete dugog dometa Kalibar pogodile komandni centar u Dnjepropetrovskoj oblasti, usmrtivši ukrajinske generale i oficire, uključujući i članove generalštaba.

  • “Britanski vojnici da se pripreme za borbu u Evropi”

    “Britanski vojnici da se pripreme za borbu u Evropi”

    Novi načelnik Generalštaba britanske vojske, general Patrik Sanders, poručio je da britanski vojnici moraju da se pripreme za borbu u Evropi.

    “Sada je pred nama imperativ da stvorimo vojsku koja je spremna da se bori rame uz rame sa našim saveznicima i pobijedi Rusiju u borbi”, rekao je general Sanders, prenio je britanski list “Indipendent”.

    On smatra da su oni “generacija koja mora da pripremi vojsku da se još jednom bori u Evropi”.

    On je to izjavio nakon što je britanski premijer Boris Džonson upozorio svoje sunarodnike da moraju da se pripreme na dugačak rat u Ukrajini.

  • Ukrajina: Poslanici glasali za zabranu ruske muzike i knjiga

    Ukrajina: Poslanici glasali za zabranu ruske muzike i knjiga

    Poslanici ukrajinskog parlamenta glasali su danas za zabranu ruske muzike i prodaju knjiga ruskih i bjeloruskih autora.

    Ukrajinski poslanik Jaroslav Železnjak objavio je na društvenim mrežama da će puštanje muzike ruskih umjetnika biti zabranjeno na javnim mjestima i u medijima.

    Biće zabranjen uvoz i distribucija knjiga i drugih izdanja ruskih i bjeloruskih autora.

    Drugi ukrajinski poslanik Oleksij Hončarenko izjavio je da će novim zakonom biti zabranjene turneje muzičarima sa ruskim državljanstvom, osim onima koji javno osude rusku specijalnu operaciju u Ukrajini.

    Hončarenko je naveo da je parlament glasao i za poništenje sporazuma o naučnoj i tehničkoj saradnji sa Rusijom i dogovora kojim se garantuje podrška manjim preduzećima unutar zajednice bivših sovjetskih država.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je Ukrajinu da vrši represiju nad jezičkim i etničkim manjinama.

    U prošlosti su Rusija, Mađarska, Poljska i Rumunija kritikovali Ukrajinu jer zabranjuje nastavu na jezicima etničkih manjina.