VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zelenski: Stavovi Rusije u pregovorima sada zvuče realnije

    Zelenski: Stavovi Rusije u pregovorima sada zvuče realnije

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da stavovi Ukrajine i Rusije u mirovnim pregovorima zvuče realnije, ali je potrebno više vremena.

    “Sastanci se nastavljaju i, informisan sam, pozicije tokom pregovora već zvuče realnije. No, još je potrebno vremena da odluke budu u interesu Ukrajine”, rekao je Zelenski u obraćanju videosnimkom objavljenom rano u srijedu, izvijestila je agencija Reuters.

    Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je u utorak da su razgovori s Rusijom bili vrlo teški, ali da “svakako ima prostora za kompromis”, dodajući da će se pregovori nastaviti u srijedu.

    Savjetnik predsjednika Ihor Šovkva je rekao da ukrajinska vlada počinje vidjeti napredak u pregovorima s Moskvom o okončanju ruske invazije, izvijestila je ukrajinska novinska agencija UNIAN.

    Razgovori su postali “konstruktivniji”, nakon dva dana razgovora putem videa, rekao je.

    “U prvim krugovima Rusija nije bila spremna poslušati naš stav, već je samo postavila ultimatume da se Ukrajina preda, da baci oružje, da naš predsjednik treba potpisati akt o predaji, no sada je Rusija malo promijenila svoj ton”, ocijenio je Šovkva.

    Šovkva je rekao da je ukrajinsko izaslanstvo “oprezno optimistično”, ali da iskorak mogu postići samo predsjednici Volodimir Zelenski i Vladimir Putin, prenijela je njemačka agencija dpa.

    Ukrajina traži prekid rata i povlačenje ruskih snaga, dok Moskva traži da Ukrajina prizna anektirani poluotok Krim kao ruski, a separatistička područja u istočnoj Ukrajini kao nezavisne države.

  • Sjeverna Koreja neuspješno testirala projektil, iznad Pyongyanga se stvorio toksični dim

    Najnoviji test sjevernokorejskog projektila nije bio uspješan, saopćila je vojska Južne Koreje.

    Riječ je o projektilu ispaljenom s aerodroma koji se nalazi izvan Pyongyanga, ali zasad nije poznato o kojoj vrsti se tačno radi. S istog aerodroma je ranije obavljeno testiranje nekoliko projektila za koje Amerikanci tvrde da su interkontinentalni balistički projektili.

    Najnoviji test je obavljen u vrijeme kada Sjeverna Koreja ubrzava tempo testiranja naoružanja.

    Test je obavljen jutros po lokalnom vremenu, začuo se zvuk poput onog koji stvaraju veliki avioni, a potom i snažna buka nakon što je projektil pao. Na nebu se pojavio crveni dim. Stručnjaci tvrde da je dim karakterističan za neuspjela testiranja projektila te da je veoma otrovan za ljude.

    Sjeverna Koreja je ove godine obavila devet testiranja projektila, uključujući novi interkontinentalni balistički projektil. Minimalni domet iznosi 5.500 kilometara, što znači da može pogoditi mete u SAD-u. Ovi projektili su dizajnirani da nose nuklearne bojeve glave.

    UN je zabranio Sjevernoj Koreji da testira balističke projektile i nuklearno naoružanje te je uveo sankcije, ova zemlja je napustila program nakon što je predsjednik Kim Jong-un razgovarao s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, no sjevernokorejski lider je 2020. godine saopćio da više ne namjerava održavati obećanje.

    Pyongyang tvrdi da su se testiranja obavljena 26. februara i 4. marta odnosila na razvoj satelita.

  • Američki Senat proglasio Vladimira Putina ratnim zločincem

    Američki Senat proglasio Vladimira Putina ratnim zločincem

    Američki Senat jednoglasno je izglasao osudu Vladimira Putina kao ratnog zločinca.

    U rijetkom slučaju kada su pripadnici obje stranke glasali isto, pozvan je Međunarodni krivični sud u Hagu da ispita Putinovu odluku da napadne Ukrajinu.

    Čelnik demokratskog Senata Chuck Schumer rekao je u govoru uoči glasanja da bi Putin trebao biti odgovoran za zvjerstva u Ukrajini.

    Republikanski senator Lindsey Graham, predlagač ovog zakona, rekao je da je sljedeći korak saradnja s britanskim saveznicima i drugima na stvaranju obavještajne ćelije koja će javnosti učiniti dostupnim podatke o ruskim jedinicama koje su uključene u ratne zločine i početi imenovati njihove zapovjednike.

    “U pripremi je kampanja ‘imena i srama'”, rekao je.

  • Boris Johnson: Nema šanse da se Ukrajina uskoro priključi NATO-u

    Boris Johnson: Nema šanse da se Ukrajina uskoro priključi NATO-u

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi Ukrajina mogla odustati od svog zahtjeva da postane članica NATO-a, što je jedan od ključnih zahtjeva Rusije.

    Tom se prilikom oglasio i britanski premijer, Boris Johnson.

    “Juče sam razgovarao sa Zelenskim i naravno da razumijem što govori o NATO-u. I svi uvijek govore, a to smo vrlo jasno dali do znanja i Putinu, da nema šanse da se Ukrajina uskoro priključi NATO-u”, rekao je Johnson, prenosi Sky News.

    No, rekao je da je odluka na Ukrajini i njenom čelniku, a Velika Britanija će ih podržati.

    Ukrajina je trenutno u pregovorima sa Rusijom o dogovoru o prekidu vatre i povlačenju, a Zelenski je sinoć rekao da pregovaračke pozicije sada “zvuče realnije”.

    Ukrajina se godinama takmiči za ulazak u NATO, ali bi takav potez razljutio Rusiju, koja ne želi vidjeti NATO na svojoj granici.

  • Članice NATO-a danas se sastaju s Ukrajinom

    Članice NATO-a danas se sastaju s Ukrajinom

    NATO namjerava reći svojim vojnim zapovjednicima da izrade planove za nove načine odvraćanja Rusije nakon invazije Moskve na Ukrajinu, uključujući dodatne vojnike i proturaketnu odbranu u istočnoj Evropi, rekli su dužnosnici i diplomati. Ministri odbrane zatražit će vojne savjete u sjedištu NATO-a, nešto više od sedam dana prije nego što se čelnici saveznika, uključujući američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), okupe u Briselu 24. marta.

    Ministri će također razgovarati sa svojim ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovom, za kojeg se očekuje da će tražiti više oružja iz pojedinih zemalja NATO-a, dok se nastavljaju ruski napadi na ukrajinske gradove i ruska vojska pokušava uspostaviti kontrolu nad Kijevom.

    Rasprava o mjerama

    • Moramo resetirati našu vojnu sposobnost za ovu novu stvarnost. Ministri će započeti važnu raspravu o konkretnim mjerama za dugoročno jačanje naše sigurnosti u svim domenima – rekao je čelnik NATO-a Jens Stoltenberg.

    Dok je najmanje 10 najvećih saveznika NATO-a, uključujući Sjedinjene Države, Veliku Britaniju i Francusku, rasporedilo više vojnika, brodova i ratnih aviona na svoje istočno krilo i stavilo ih u pripravnost, savez još uvijek mora razmisliti kako se suočiti s novom sigurnosnom situacijom u Evropi u srednjoročnom razdoblju.

    Rusi na pragu NATO-a
    Ruski predsjednik Vladimir Putin stavio je nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti 27. februara. Ruski projektili pogodili su 13. marta ukrajinsku bazu blizu granice s članicom NATO-a Poljskom, dovodeći invaziju do praga NATO-a.

    Te su rakete bile iz Rusije, rekle su Sjedinjene Države, naglašavajući sposobnost Moskve da pogodi istočne saveznike NATO-a. Sjedinjene Države također su upozorile na nedefinirane posljedice za Moskvu ako Rusija pokrene kemijski napad na Ukrajinu. NATO, osnovan 1949. kako bi obuzdao vojnu prijetnju Sovjetskog Saveza, nije ugovorno vezan da brani Ukrajinu, ali mora braniti svojih 30 saveznika.

    Međutim, diplomati kažu da NATO želi izbjeći izravno iznošenje svojih planova ili onoga što bi potaknulo njihovo obećanje o kolektivnoj obrani iz “Članka 5”, rekavši da je “strateška nejasnoća” takođe obrambeni instrument protiv ruske agresije.

  • Britansko ministarstvo odbrane: Zbog gubitaka Rusija dodatne snage povlači s Dalekog istoka

    Britansko ministarstvo odbrane: Zbog gubitaka Rusija dodatne snage povlači s Dalekog istoka

    Ministarstvo odbrane Velike Britanije objavilo je nove obavještajne podatke o stanju ruskih snaga u Ukrajini.

    Ministarstvo ističe da Rusija sve više nastoji pronaći dodatne trupe kako bi nadoknadila gubitke u Ukrajini.

    “Kao rezultat ovih gubitaka, vjerovatno je da se Rusija bori da vodi ofanzivne operacije suočena s neprestanim ukrajinskim otporom”; navodi se.

    Dodaju da će kontinuirani gubici vojnika također otežati Rusiji da osigura okupiranu teritoriju.

    “Rusija preraspoređuje snage čak iz svog Istočnog vojnog okruga, Pacifičke flote i Armenije. Također sve više nastoji da iskorištava neregularne izvore kao što su privatne vojne kompanije, sirijski i drugi plaćenici”, rekli su iz ministarstva.
    Naglašavaju da će Rusija vjerovatno pokušati da iskoristi ove snage da zadrži osvojenu teritoriju i oslobodi svoju borbenu moć da obnovi zaustavljene ofanzivne operacije.

  • Završena još jedna runda pregovora Rusije i Ukrajine, razgovori se nastavljaju sutra

    Delegacije Ruske Federacije i Ukrajine okončali su večeras još jednu rundu pregovora koji su održali onlajn, te su najavili kako će razgovore nastaviti sutra.

    Povodom današnjeg sastanka oglasio se i savjetnik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika i član ukrajinske pregovaračke delegacije Mihailo Podoljak te je izjavio kako su pregovori između dvije delegacije izuzetno teški.

    – Nastavljamo sutra. Ovo je veoma težak pregovarači proces. Postoje određene fundamentalne kontradiktornosti, ali postoji mogućnost kompromisa. Tokom pauze u pregovorima, radne podgrupe će nastaviti s radom – rekao je Podoljak.

    Takođe, on je za ukrajinski online medij Strana komentirsao i termin u kojem bi se pregovori u srijedu trebali nastaviti.

    Još nije poznato tačno vrijeme nastavka pregovora. Dogovorićemo se o terminu tokom noći i sve ćemo izvesti u podgrupama – ističe Podoljak.

    Podsjetimo, prva runda pregovora između Rusije i Ukrajine održana je 28. februara u regiji Gomelj u Bjelorusiji. Drugi sastanak održan je takođe u Bjelorusiji 3. marta, dok je treći održan 7. marta u regiji Brest.

    U međuvremenu, na marginama Foruma diplomatije u Antaliji sastanak su održali i ministri spoljnih poslova Rusije i Ukrajine Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba.

    Nakon tri runde pregovora u Bjelorusiji, delegacije Rusije i Ukrajine su prethodnih dana nastavile razgovore u onlajn, a članovi delegacija su saopštili kako su se stavovi u odnosu na prvi sastanak znatno približili te su naglasili kako bi države već u narednih nekoliko dana mogle doći do određenog dogovora koji će biti definisan kroz dokumente, prenosi Kliks.

  • Šmigalj želi da Rusija plati obnovu

    Šmigalj želi da Rusija plati obnovu

    Ukrajinski premijer Denis Šmigalj izjavio je da je njegova zemlja pretrpjela štetu veću od 500 milijardi dolara od početka ruskog napada, i insistirao je na tome da Rusija plati obnovu Ukrajine nakon rata.On nije ulazio u detalje načina na koji se reparacije tačno mogu naplatiti, čak i ako Ukrajina dobije rat, ali je pomenuo zaplijenu ruske imovine u inostranstvu, prenosi BBC.

    Ukrajinski premijer je dodao i da će Ukrajina tražiti finansijsku pomoć od saveznika.

    Šmigalj je to rekao na jučerašnjem sastanku sa liderima tri zemlje EU – Češke, Poljske i Slovenije, koji su u znak solidarnosti doputovali u Kijev.

  • NATO sprema novi plan: Dodatne trupe i protivraketna odbrana u istočnoj Evropi

    NATO sprema novi plan: Dodatne trupe i protivraketna odbrana u istočnoj Evropi

    NATO će u danas reći svojim vojnim komandantima da izrade planove za nove načine odvraćanja Rusije nakon invazije Moskve na Ukrajinu, uključujući dodatne trupe i protivraketnu odbranu u istočnoj Evropi, rekli su zvaničnici i diplomati, prenosi Rojters.

    Ministri odbrane sastaće se u sjedištu NATO, nešto više od sedmicu dana prije nego što se čelnici savezničkih zemalja, uključujući američkog predsjednika Džoa Bajdena okupe u Briselu 24. marta.

    Ministri će se takođe čuti sa svojim ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovim, za kojeg se očekuje da će se zalagati za više oružja iz pojedinih zemalja NATO, dok se ruski napadi na ukrajinske gradove nastavljaju.

    – Moramo resetovati naše vojno držanje za ovu novu stvarnost. Ministri će započeti važnu raspravu o konkretnim mjerama za dugoročno jačanje naše sigurnosti, u svim domenama – rekao je u utorak generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, piše Klix.

    Dok je najmanje deset najvećih članica NATO, uključujući Sjedinjene Države, Veliku Britaniju i Francusku, rasporedilo više vojnika, brodova i ratnih aviona na svoj istočni krilo i stavilo ih u pripravnost, savez još uvijek mora razmisliti kako se suočiti s novom sigurnosnom situacijom u Evropi u srednjoročnom periodu.

  • Borelj u BiH “Proces proširenja EU zasnovan na jasnim kriterijumima”

    Borelj u BiH “Proces proširenja EU zasnovan na jasnim kriterijumima”

    Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj poručio je da je proces proširenja EU zasnovan na jasnim kriterijumima, koji su za BiH istaknuti u 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o aplikaciji za članstvo i tiču se demokratije i funkcionalnosti, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne administracije.Uodgovoru na zahtjev ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković za ubrzanu dodjelu kandidatskog statusa BiH, upućen 2. marta, Borelj je naveo da BiH ima kredibilnu evropsku perspektivu, kao što je to potvrdio Evropski savjet u decembru 2021. godine, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova.

    Ističući da BiH i sve države zapadnog Balkana pripadaju EU, Borelj je naveo da EU stoji čvrsto iza jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, te njene duge istorijske tradicije kao multietničkog i multikonfesionalnog društva.

    – Budite uvjereni u našu nedvosmislenu predanost putu BiH ka EU – zaključio je Borelj.

    Borelj bi sutra trebao doputovati u Sarajevo u sklopu regionalne mini turneje, prenosi N1.