VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Švajcarska uvezla više od tri tone ruskog zlata

    Švajcarska uvezla više od tri tone ruskog zlata

    Švajcarska je uvezla u maju zlato iz Rusije prvi put od februara, izvestila je agencija “Blumberg”.

    Američka agencija dodaje da taj potez nagoveštava da stav zapadne industrije prema ruskim plemenitim metalima možda omekšava.

    Švajcarskoj je prošlog meseca isporučeno više od tri tone zlata iz najveće evropske države, navodi njujorška agencija pozivajući se na podatke švajcarske Federalne uprave carina.

    Ta kupovina predstavlja oko 2,0 posto od ukupnog majskog uvoza zlatnih poluga te zemlje. Švajcarska je ključni prerađivački centar u kojem se obrađuje dve trećine svetskog zlata.

    Nakon početka vojne operacije Moskve u Ukrajini i uvođenja međunarodnih sankcija, Londonska asocijacija za tržište plemenitih metala suspendovala je sve ruske kompanije za preradu zlata i srebra sa svoje liste odobrenih dobavljača, prenosi Raša tudej.

    U industriji na Zapadu taj potez je shvaćen kao de facto zabrana, zbog čega većina tamošnjih rafinerija odbija da prihvati nove količine zlata iz Rusije

    Ovaj plemeniti metal je označen kao moguća nova meta sankcija EU prema Moskvi.

    Prema jučerašnjem izveštaju Rojtersa, lideri EU nameravaju da nastave sa pritiskom na Rusiju na samitu ove nedelje.

    Za sada ostaje nepoznanica da li će Švajcarska, koja nije deo EU, ispoštovati moguću zabranu uvoza ruskog zlata.

  • Zelenski: Sve članice EU će podržati davanje kandidatskog statusa Ukrajini

    Zelenski: Sve članice EU će podržati davanje kandidatskog statusa Ukrajini

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izrazio je uvjerenje da će sve članice EU podržati dodjeljivanje kandidatskog statusa njegovoj zemlji na samitu kasnije ove sedmice.

    On je u virtuelnom obraćanju studentima Mankove škole za globalne poslove i javnu politiku u Torontu rekao da je podrška članica EU za Ukrajinu kao “kretanje ka svjetlu iz tame”.

    “Vjerujem da će svih 27 zemalja EU podržati naš kandidatski status”, izjavio je Zelenski.

  • Putin: Zbog poteza Zapada globalni ekonomski problemi postaće hronični

    Putin: Zbog poteza Zapada globalni ekonomski problemi postaće hronični

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da će zbog poteza Zapada globalni ekonomski problemi postati hronični.
    U pozdravnom govoru na poslovnoj konferenciji zemalja BRIKS-a, on je rekao da se “pojačavaju mehanizmi vršenja pritiska na konkurenciju uvođenjem novih politički motivisanih sankcija iznova i iznova” prenosi agencija Tass.

    “Na djelu je namjerno raskidanje odnosa saradnje, prekidaju se transportni i logistički lanci. Sve je to suprotno zdravom razumu i elementarnoj ekonomskoj logici, šteti interesima preduzeća u globalnim razmjerama i ima negativan uticaj na blagostanje stanovništva, u suštini, svih zemalja”, naveo je Putin.

    Ruski lider je ocijenio da će kao rezultat svega toga, problemi u globalnoj ekonomiji postati hronični, nabrajajući u tom kontekstu smanjenje poslovne aktivnosti, rast nezaposlenosti, manjak sirovina i komponenti, pogoršanje problema u obezbjeđivanju globalne prehrambene sugurnosti, rast cijene žitarica i drugih osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

    “Preduzetnici u našim zemljama (BRIKS) moraće da razvijaju poslovanje u otežanim uslovima pošto zapadni partneri zanemaruju osnovne principe tržišne ekonomije, slobodne trgovine, nepovredivosti privatne svojine, vode suštinski neodgovoran makroekonomski kurs, uključujući pokretanje štamparija novca, nekontrolisanu emisiju i gomilanje neobezbijeđenih dugova”, rekao je Putin.

    Prema njegovim riječima, ruska makroekonomska politika pokazuje djelotvornost u uslovima pritiska spoljnih sankcija.

    “Naša makroekonomska politika se zapravo pokazala djelotvornom. Uspejli smo da zaštitimo ruski finansijski sistem i da krenemo sa stabilizovanjem situacije u industriji pružajući ciljanu socijalnu podršku građanima”, rekao je ruski predsjednik.

  • Šolc ohrabruje partnere u istočnoj Evropi

    Šolc ohrabruje partnere u istočnoj Evropi

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da se partneri u NATO u istočnoj Evropi mogu osloniti na Njemačku, jer ponovo oprema svoju vojsku tako da može da brani saveznike kao i sebe od svih budućih napada.
    “U najvećoj evropskoj bezbjednosnoj krizi decenijama, Njemačka – najveća ekonomija EU i najmnogoljudnija zemlja preuzima veoma posebnu odgovornost”, poručio je Šolc u Parlamentu, prenosi agencija Rojters.

    Kako je dodao njemački kancelar, Njemačka preuzima posebnu odgovornost, ne samo zbog sopstvene bezbjednosti, već i zbog bezbjednosti svojih saveznika.

  • Hodorovski: Naftne sankcije više štete EU nego Rusiji

    Hodorovski: Naftne sankcije više štete EU nego Rusiji

    Mihail Hodorovski, prvi čovek nekadašnjeg ruskog naftnog giganta, kompanije Jukos, koji je protivnik režima ruskog predsednika Vladimira Putina, izjavio je da naftne sankcije Rusiji više štete samoj EU, nego zemlji kojoj su namenjene.

    Bivši najbogatiji čovek Rusije istakao je da je EU ili trebalo da obezbedi alternativno snabdevanje pre nego što je uvela embargo ili da razmotri sasvim drugi pristup, kao što je uvođenje carina na ruske energente, a ne uvođenje potpune zabrane, te da bi, da je tako postupila, “Evropa Ukrajini mogla da kupi više oružja“, navodi evropski portal Politiko.

    “U ovom trenutku energetske sankcije štete Evropi, a ne Rusiji. To je bilo i ostalo moje gledište. Šta zaboga, radite“, izjavio je Hodorovski u Briselu na dvodnevnim sastancima sa zvaničnicima EU i drugima, koje je organizovao istraživački centar GLOBSEC sa sedištem u Bratislavi, prenosi Politiko.

    Hodorkovski je proveo 10 godina u zatvoru pod optužbom da je izbegavao plaćanje poreza, a potom je vodio kampanju za promovisanje demokratije i ljudskih prava u Rusiji kroz svoju organizaciju Otvorena Rusija, navodi Politiko.

  • Glavni zapovjednik Oružanih snaga Finske tvrdi da je država spremna za borbu sa Rusijom

    Glavni zapovjednik Oružanih snaga Finske tvrdi da je država spremna za borbu sa Rusijom

    Finska je nedavno aplicirala za članstvo u NATO savezu, a glavni zapovjednik Oružanih snaga te države, kazao je kako bi Rusima bilo skoro nemoguće slomiti otpor Finaca.

    “Finska se desetljećima sprema za potencijalni ruski napad i pružit će snažan otpor ukoliko se on dogodi”, rekao je general Timo Kvinen, zapovjednik Oružanih snaga Finske.

    Ova skandinavska država izgradila je značajan arsenal naoružanja, ali pored toga ključan faktor je činjenica da bi Finci u slučaju napada Rusije, bili motivirani za borbu.

    “Najvažnija linija odbrane je ona između ušiju, što rat u Ukrajini u ovom trenutku dokazuje”, kazao je Kvinen.

    Finska je dva puta tokom 1940-tih ratovala protiv svog istočnog susjeda sa kojim dijeli 1.300 kilometara granice.

    Nekada nesvrstana zemlja, Finska je nedavno aplicirala za članstvo u NATO savezu, zbog zabrinutosti da bi Rusija mogla izvršiti invaziju na nju kao što je to učinila sa Ukrajinom.

    Od Drugog svjetskog rata, Finska održava visok nivo vojne spremnosti.

    “Mi smo sistematski razvijali svoju vojnu odbranu baš za ovaj tip ratovanja koji se trenutno odvija u Ukrajini, sa ogromnom upotrebom vatrene moći, oklopnih i zračnih snaga”, kazao je finski general.

    Istakao je da je Ukrajina za Rusiju “težak zalogaj”, te da bi to bio slučaj i sa Finskom.

    Za vrijeme dva rata, 100.000 Finaca poginulo je u borbi protiv Sovjetskog saveza, a Finska je izgubila i desetinu svoje teritorije.

    Država ima 5,5 miliona stanovnika, od čega 280.000 vojnika i 870.000 obučenih rezervista, te nikada nije ukinula služenje vojnog roka za muškarce.

    Finska planira nabaviti 2.000 dronova, nastaviti razvijati vlastitu protuvazdušnu opremu, a trenutno gradi barijere na granici sa Rusijom.

    Ministarstvo odbrane Finske u maju je sprovelo anketu na temu spremnosti stanovnika da učestvuju u nacionalnoj odbrani države ukoliko bi ona bila napadnuta, na kojoj je 82 posto ispitanika potvrdilo da bi se u slučaju agresije pridružili odbrani.

  • Šolc nije ni spomenuo BiH, ali je rekao da Njemačka stoji uz zapadni Balkan

    Šolc nije ni spomenuo BiH, ali je rekao da Njemačka stoji uz zapadni Balkan

    Njemačka očekuje da će Bugarska na sutrašnjem samitu EU i zapadnog Balkana donijeti ispravnu odluku i omogućiti da Sjeverna Makedonija i Albanija započnu pregovore s EU, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar u govoru u Bundestagu.

    U svom govoru, Šolc nije spomenuo BiH i Srbiju, već je dio govora o proširenju fokusirao na Sjevernu Makedoniju, za koju je rekao da je promijenila ime, riješila istorijski spor s Grčkom, a Bugarska je i dalje blokira koristeći sporove iz istorije za odluke koje donosi.

    Rekao je da su zemlje zapadnog Balkana prije gotovo 20 godina dobile obećanje da će postati članice EU, a do danas se to nije desilo, zbog čega, kako je istakao, razumije razočaranje u tim zemljama u EU.

    “Zato mora biti jasno rečeno da želimo zapadni Balkan u EU. To će biti poruka sutra na sastanku s liderima zapadnog Balkana”, rekao je Šolc.

    On je dodao da predstojeći samit evropskih lidera neće biti lak, ali da Njemačka želi da poruči da je na strani zemalja zapadnog Balkana.

    Ponovio je da Njemačka podržava kandidaturu Ukrajine i Moldavije u EU, i da se nada da će i Gruzija uskoro krenuti tim putem.

  • Šri Lanka bankrotirala, ne mogu kupiti naftu, moguća nestašica hrane

    Premijer Šri Lanke Ranil Wickremesinghe objavio je da je ekonomija njegove zemlje, koja mjesecima proživljava najgoru krizu u svojoj povijesti, propala i da ne mogu platiti ni uvoz nafte.

    “Naša ekonomija potpuno je propala”, rekao je premijer Wickremesinghe u govoru u parlamentu, dodajući da se Šri Lanka suočava s ozbiljnom situacijom koja uključuje nestašice goriva, plina, struje i hrane.

    Napominjući kako čak nisu u stanju platiti uvoz nafte, Wickremesinghe je izjavio da je vlada propustila priliku da preokrene krizu.

    Građani Šri Lanke, koja se suočava s najvećom ekonomskom krizom u svojoj povijesti, izašli su na proteste krajem marta ove godine zbog nestanka struje koje je trajalo 13 sati dnevno.

    Krajem marta širom zemlje održani su protesti zbog višesatnih isključenja struje i nestašice hrane, goriva i drugih vitalnih dobara nakon što je nestašica deviza dovela do najgore ekonomske krize na Šri Lanci. Isključenja struje u zemlji traju i po 13 sati dnevno.

    Sukobi između pristalica vlade i demonstranata izbili su 9. maja, a vojne jedinice su pozvane u glavni grad Kolombo.

    Usred sve većeg pritiska opozicije, Mahinda Rajapaksa je podnio ostavku na mjesto premijera. Predsjednik Gotabaya Rajpaksa je potom 12. maja za premijera imenovao Wickremesinghea, koji je ranije u tri navrata obnašao tu funkciju.

    Vlada je proglasila policijski sat širom zemlje i naredila vojnicima da otvore vatru na svakoga ko pljačka javnu imovinu ili nanosi štetu.

    U protestima širom zemlje poginulo je osam osoba, uključujući poslanika vladajuće stranke i dva policajca, a skoro 250 ljudi je povrijeđeno.

    Stanovnici Šri Lanke trenutno se bore s nestašicom goriva, nestankom struje i rastućim cijenama hrane i transporta.

  • Ukrajini i Moldaviji kandidatski status, BiH opet ništa

    Ukrajini i Moldaviji kandidatski status, BiH opet ništa

    U tijelima Evropske unije pripremljen je i posljednji tekst nacrta zaključaka koje će lideri 27 država članica usvojiti na sastanku Evropskog vijeća u četvrtak i petak u Briselu.

    Jutarnji list imao je uvid u taj dokument u kojem stoji da će se Ukrajini i Moldaviji dodijeliti status kandidata za članstvo u EU.

    “Evropsko vijeće priznaje evropsku perspektivu za Ukrajinu, Republiku Moldaviju i Gruziju. Budućnost tih država i njihovih građana je unutar Evropske unije. Evropsko vijeće je odlučilo dodijeliti status zemlje kandidata Ukrajini i Republici Moldaviji”, stoji u nacrtu zaključaka.

    Tako će lideri EU prihvatiti preporuku koju je prije sedam dana dala Evropska komisija.

    Evropska komisija se navodno protivi davanju statusa kandidata Bosni i Hercegovini iako se pojavila i ta ideja.

    Naime, Komisija je davno BiH postavila 14 uslova za sticanje statusa kandidata no BiH ih još uvijek nije ispunila sve.

    “Ako bi joj se sada dodijelio status kandidata, to bi značilo da se u potpunosti odustaje od svih postavljenih uslova. Dok Ukrajina i Moldavija dobivaju status kandidata samo tri mjeseca od predaje aplikacije za članstvo u EU, Bosna i Hercegovina se tome nije niti približila čak ni šest godina od predaje aplikacije”, piše Jutarnji list.

    No, iza BiH postoji paragraph u nacrtu zaključaka, a Hrvatska je navodno uspjela ubaciti i zahtjev o izbornim i ustavnim reformama, čega u prijašnjim varijantama nije bilo.

  • U Somaliji bi se mogla desiti najgora humanitarna kriza ikad viđena

    U Somaliji bi se mogla desiti najgora humanitarna kriza ikad viđena

    Samo masovno i trenutno povećanje sredstava i humanitarne pomoći mogu spasiti Somaliju od gladi, upozorili su iz UN-a. Humanitarni radnici prijavljuju da pred njihovim očima djeca umiru od gladi zbog brzo rastuće razine pothranjenosti.

    U poruci liderima G7 koji se od nedjelje sastaju u Njemačkoj, Michael Dunford, regionalni direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) za istočnu Afriku, rekao je da vlade moraju hitno i velikodušno donirati ako žele da postoji postoji nada da će se izbjeći katastrofa u Somaliji.

    “Trebamo novac i trebamo ga sada. Hoćemo li moći spriječiti [glad u Somaliji]? Osim ako ne bude… velikog povećanja od sada, to neće biti moguće, iskreno. Jedini način, u ovom trenutku, je ako postoji veliko ulaganje u humanitarnu pomoć, a svi saradnici, svi partneri, udruže se kako bi to pokušali spriječiti,” rekao je Dunford

    Rog Afrike pretrpio je četiri uzastopne neuspjele kišne sezone i doživljava najgoru sušu u četiri desetljeća, klimatski šok pogoršan tekućim sukobima i rastom cijena uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu. U cijeloj istočnoj Africi WFP sada smatra 89 miliona ljudi “akutno nesigurnim u hrani”, što je broj koji je porastao za gotovo 90 posto u prošloj godini.

    Prošle godine, Velika Britanija i druge članice G7 obećali su osigurati 7 milijardi dolara kako bi pomogli zemljama u sprječavanju gladi, ali pozivi za istočnu Afriku nisu uspjeli prikupiti dovoljno sredstava za zaustavljanje gladi.

    Očekuje da će do septembra najmanje 213.000 ljudi u najgore pogođenom području biti suočeno sa gladi.