VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • CIA u tajnosti obučava ukrajinsku vojsku?

    CIA u tajnosti obučava ukrajinsku vojsku?

    CIA je tajno obučavala ukrajinsku vojsku, rekao je bivši američki obaveštajac Rajan Hilsberg u programu američkog televizijskog kanala “Fox News”.

    Prema Hilsbergu, koji je nakon službe počeo da se bavi analitikom i pitanjima bezbednosti, američka Centralna obaveštajna agencija nastavlja da obučava vojsku, ne samo iz Ukrajine, već i iz drugih država.”Ovakvu podršku pružamo redovno i u svim delovima sveta. Drago mi je da je vest o tome izašla u javnost, da nismo sedeli skrštenih ruku. Delovali smo razborito, predvidjali poteze neprijatelja. Značajan deo obuke se odvija iza kulisa”, rekao je on.

    U razgovoru sa novinarima, bivši pripadnik CIA je primetio da bi obuka ukrajinskih boraca mogla da se odvija i na teritoriji SAD, u vojnoj bazi za obuku američkih obaveštajnih službi u Virdžinija. “Naši treninzi su veoma naporni, izuzetno iscrpljujući.

    Toliko je stresno da vam nakon toga sve u realnom životu izgleda relativno lako”, objasnio je Hilsberg.

  • Predlog Turskoj iz SAD: Predajte ruske S-400 Ukrajini

    Predlog Turskoj iz SAD: Predajte ruske S-400 Ukrajini

    Turska treba da postigne dogovor sa Sjedinjenim Državama i Ukrajinom i da preda ruske sisteme S-400 za borbu protiv Moskve, rekao je Pol Kolbe.

    Kolbe, bivši operativac CIA i direktor Obaveštajnog projekta, centra za obuku i istraživanje na Univerzitetu Harvard, je podsetio da je kupovina ruskog naoružanja od strane Ankare izazvala oštru negativnu reakciju Vašingtona, koji je kao odgovor zaustavio prodaju lovaca F-35 Turskoj.

    “Šta kažete na trostruku igru? SAD pomognu Turskoj da pošalje svoje S-400 u Ukrajinu da napadnu ruske ratne avione, ponudi Turcima dobru novu američku zamenu i nastavi isporuku F-35”, rekao je Kolbe.

    Bivši obaveštajac je takođe sugerisao da bi takav dogovor pomogao obnavljanju odnosa između Ankare i Vašingtona.

    Po njegovom mišljenju, isporuka S-400 Kijevu naneće štetu Rusiji i pomoći Ukrajini, Turskoj, SAD i NATO-u.

  • Zelenski pozvao Moskvu na konačan dogovor “bez odugovlačenja”: Naš prijedlog je na stolu

    U videoporuci poslatoj rano ujutru, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski je poručio Rusiji: “Vrijeme je za razgovor”. On je kazao da do značajnih mirovnih i sigurnosnih pregovora s Moskvom mora doći “bez odlaganja”.

    U noćnoj poruci snimljenoj na ulicama Kijeva, Zelenski je istaknuo da će neprestane akcije ruske vojske pogoršavati situaciju i u njihovoj vlastitoj zemlji.

    “Želim da me sada svi čuju, posebno želim da me čuju u Moskvi. Vrijeme je za susret, vrijeme za razgovor, vrijeme za obnovu teritorijalnog integriteta i pravde za Ukrajinu, inače će se Rusija suočiti s takvim gubicima da nekoliko generacija neće biti dovoljno da se ponovno podigne”, rekao je Zelenski u videu objavljenom na Facebooku.

    Ruski pregovarač je jučer optužio Ukrajince da odugovlače postizanje dogovora, međutim Zelenski naglašava u svojoj poruci da su pošteni pregovori “bez odugovlačenja” jedini način da se umanji šteta.
    “Uvijek smo insistirali na pregovorima”, rekao je Zelenski dodavši: “Uvijek smo predlagali dijalog i rješenja za mir. Ne samo tokom 23 dana invazije.”

    Predsjednik Ukrajine je dodao da je do danas 180.000 Ukrajinaca spašeno koridorima za evakuaciju, te da je u petak u zemlji funkcionisalo sedam koridora, od čega šest u regiji Sumy i jedan u regiji Donjeck.

    Spasilačke aktivnosti se nastavljaju na mjestu uništenog pozorišta u Mariupolju. Više od 130 ljudi je spašeno, od kojih su mnogi ozlijeđeni, ali za sada nema informacija o žrtvama, rekao je.

    “Rat se mora zaustaviti”, rekao je Zelenski i poručio: “Ukrajinski prijedlog je na stolu”.

  • Ofanziva Rusije na Kijev usporava, fotografije pokazuju ukopavanje vojske oko grada i kolone auta

    Ofanziva Rusije na Kijev usporava, fotografije pokazuju ukopavanje vojske oko grada i kolone auta

    Nove satelitski snimci kompanije Maxar Technologies pokazuju rusku vojsku kako se doslovno ukopava oko Kijeva. Na snimcima koji su napravljeni iznad Mariupolja vidi se razrušeni grad, kao i kolona automobila ljudi koji napuštaju domove.

    Više područja u Mariupolju je uništeno u intenzivnim sukobima između ruske i ukrajinske vojske. Na jednoj od fotografija koje su snimljene u zapadnom dijelu grada, vide se spaljeni stambeni kompleksi i krhotine razbacane oko njih. Ispred jednog od kompleksa vidi se i niz autobusa za bijeg, od koji su mnogi zapaljeni.

    U sjevernom Mariupolju su oštećene stambene zgrade koje okružuju dvije škole, a jugozapadno od grada se vidi kolona automobila koja putuje cestom prema Berdyansku, i izlazu iz horora.

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski rekao je u petak da je do sada 130 ljudi spašeno iz bombardovanog pozorišta u koji su se sakrili od granata. Stotine njih vjerovatno je ostalo pod raznim ruševinama s obzirom na konstantnu paljbu.

    Kompanija Maxar Technologies je indikativne snimke napravila i oko Kijeva gdje se vidi ruska vojska kako doslovno kopa i gradi zemljane nasipe oko svoje vojne opreme smještene sjeverozapadno od glavnog grada Ukrajine.

    To je zabilježeno kod zračne baze Antonov, u blizini Ozera, a dodatna ruska oprema i vojska se mogu vidjeti u selima Zdvyzhivka i Berestyanka na sjeverozapadu.

    Prema riječima NATO dužnosnika, ruska ofanziva za zauzimanje glavnog grada je u zastoju. Ukrajinska vojska je saopštila da su dvije glavne rute Rusije za napad na Kijev blokirane, pokrenuta je i kontraofanziva s ciljem preuzimanja kontrole nad predrgrađima Kijeva.

  • Završen razgovor Bajdena i Si Đinpinga: Kina i SAD imaju odgovornost da obezbjede mir

    Završen razgovor Bajdena i Si Đinpinga: Kina i SAD imaju odgovornost da obezbjede mir

    Lideri SAD i Kine, Džo Bajden i Si Đinping, razgovarali su danas putem video poziva o situaciji u Ukrajini.

    Bijela kuća je oko 16 časova objavila da je razgovor završen.

    Sastanak dvojice lidera počeo je nešto poslije 14 časova po našem vremenu, a ovo je bilo prvi put da su razgovarali od video samita u novembru prošle godine.

    Tokom razgovora Si Ðinping je rekao Bajdenu da sukobi i konfrontacije nisu u interesu bilo koga.

    “Odnosi između države ne mogu da pređu u fazu vojne konfrontacije. Sukob i konfrontacija nisu nikome u interesu. Mir i bezbjednost su najdraže blago međunarodne zajednice”, rekao je Si tokom poziva, prenosi CCTV.

    Si je dodao da “ukrajinska kriza nešto što ne žele da se dešava”.

    Tokom razgovora Si je rekao da Kina i SAD imaju odgovornost da obezbjede mir.

    “Kao stalne članice Savjeta bezbjednosti UN i dvije najveće svjetske ekonomije, ne samo da moramo da vodimo razvoj kinesko-američkih odnosa pravim putem, već i da preuzmemo naše međunarodne odgovornosti i uložimo napore za mir i spokoj u svijetu”, rekao je Si u video pozivu, prenose kineski mediji.

    Predsjednik Kine je istakao da Kina i SAD moraju da vode bilateralne odnose u pravom smjeru i takođe, preuzmu međunarodnu odgovornost i ulože napore za postizanje mira u svijetu.

    Ovaj razgovor privukao je veliku pažnju svih jer niko tačno ne zna šta može da se očekuje. Podsjetimo, Kina je od početka ukrajinske krize pokušala da “održi balans” i nijednog trenutka nije zvanično osudila Putinovu odluku, ali je Si Đinping istakao da je situacija zabrinjavajuća, da je Kini “izuzetno žao” zbog izbijanja rata i da će “aktivno da radi i podrži mirno rješenje konflikta”.

  • Putin citirao dijelove iz Jevanđelja po Jovanu

    Putin citirao dijelove iz Jevanđelja po Jovanu

    Vladimir Putin, predsjednik Rusija, obratio se narodu na stadionu u Lužnjiki u Moskvi, gdje se održava proslava godišnjice ujedinjenja Krima i Rusije.

    Svoj govor započeo je citirajući prve rečenice Ustava.

    On je rekao da je narod Krima želio da živi na svojoj zemlji, u svojoj otadžbini s ruskom federacijom.

    “Narod Krima uradio je pravu stvar postavljajući tvrdu barijeru na putu neonacista”, rekao je Putin.

    Istakao je da je Rusija uradila mnogo da unaprijedi Krim i Sevastopolj.

    “Trebalo ih je spasiti i izvući iz ponižavajućeg stanja u kojem su bili kao deo Ukrajine”, rekao je Putin.

    “Trebalo je raditi stvari koje nisu odmah vidljive golim okom. One su fundamentalne prirode: snabdijevanje gasom, snabdijevanje energijom, komunalne usluge, obnova putne mreže, izgradnja novih puteva, auto-puteva i novih mostova”, dodao je predsjednik.

    Na proslavi je pričao i o herojstvu ruske vojske tokom specijalne operacije u Ukrajini.

    “Oni štite jedno drugo, nismo imali ovakvo jedinstvo dugo vremena”, rekao je Putin.

    Ruski predsjednik je govoreći o Donbasu citirao Jevanđelje po Jovanu.

    “Od ove ljubavi niko veće nema, da ko dušu svoju položi za prijatelje svoje”, rekao je Putin.

    On je rekao da je u Donbasu počinjen genocid i da je vojna operacija počela da bi se to spriječilo.

    Govoreći o vojnoj operaciji u Ukrajini, Putin je poručio da Rusija zna šta treba da čini.

    “Znamo šta treba uraditi sljedeće, i koja je cijena toga. Mi ćemo sigurno ispuniti svoje planove”, rekao je Putin, prenosi Telegraf.rs.

  • Kina odbila Vašington: Uzaludni pritisci

    Kina odbila Vašington: Uzaludni pritisci

    Peking tvrdi da neće pokleknuti pod pritiskom Vašingtona, “koji smatra neodgovornim i uzaludnim”, prenosi Raša tudej.

    “Peking zadržava nezavisan stav” o ukrajinskoj krizi, rekao je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Džao Liđijan na konferenciji za novinare u petak.

    Liđijan je naveo da je po pitanju Ukrajine Kina uvijek donosila “nezavisne presude, zasnovane na činjenicama, na objektivan i pravičan način”.

    Kineski diplomata je takođe naglasio da pritisak Vašingtona neće natjerati Peking da promijeni svoj stav.

    On je dodao da neki američki zvaničnici i dalje pokušavaju da šire dezinformacije u vezi sa stavom Kine – nešto što je Liđijan opisao kao neodgovorno i ne doprinosi rješavanju krize.

    Po mišljenju Kine, “ključ za rješavanje ukrajinske krize je u rukama SAD i NATO”, jer su oni “krivci krize”, rekao je Liđijan.

    Prema riječima kineskog diplomate, Amerika i njeni evropski saveznici treba da “razmisle o svojoj ulozi u ukrajinskoj krizi”, kao i da “ozbiljno preuzmu dužnu odgovornost i preduzmu stvarne akcije da olakšaju situaciju”, prenosi “B92”.

    Ova primjedba je uslijedila kao odgovor na prijetnje američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, koji je u četvrtak upozorio Kinu da će joj Vašington “nametnuti troškove” ako Peking odluči da podrži Moskvu.

  • Novo upozorenje Lavrova: Sve isporuke naoružanja Ukrajini postaju mete za rusku vojsku

    Novo upozorenje Lavrova: Sve isporuke naoružanja Ukrajini postaju mete za rusku vojsku

    Ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov upozorio je da sve isporuke koje uključuju slanje vojne pomoći Ukrajini ujedno postaju i legitimne mete za rusku vojsku.

    „Jasno smo stavili do znanja da će sve te isporuke koje stižu u Ukrajinu, za koje mi smatramo da je u pitanju naoružanje, biti zakonske mete za gađanje“, dodao je.

    Takođe je rekao i da isporuka sovjetskih sistema S-300 iz drugih zemalja u Ukrajinu je nezakonita, a Moskva će sprečiti tako nešto.

    Naime, Slovačka je iskazala spremnost da Ukrajini pošalje PVO sisteme S-300 čim od Amerike ili od saveznika od NATO dobije zamjensku vojnu tehniku.

    „Želim da podsjetim sve zemlje koje uopšte i razmatraju takvu ideju – sovjetsko i rusko naoružanje se tamo nalazi isključivo u skladu sa međuvladinim sporazumima i ugovorima koji imaju određene sertifikate za upotrebu. Upravo ti sertifikati zabranjuju da se to naoružanje šalje trećim zemljama. Mogu samo da dodam da mi to nećemo dozvoliti da se desi“, naglasio je Lavrov.

    Rusija može da računa samo na sebe

    Rusija danas može da računa samo na sebe i na prostale saveznike, iluzije prema Zapadu više ne postoje, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

    „Preživljavamo. Te mjere koje preduzima predsjednik i Vlada se postepeno objavljuju. To je samo početak korekcije našeg ekonomskog kursa kako bi se osposobili u skladu sa prilikama. Nakon 2014. godine stekli smo iskustvo koje nam je omogućilo da računamo samo na sopstvene snage. I to je najvažnija lekcija iz tog istorijskog perioda“, rekao je on.

    Prema njegovim ijrečima, Zapad je uveo više od 5.000 individualnih sankcija protiv Rusije, što je „svojevrsni svjetski rekord, ali su one samo ojačale našu zemlju“.

    Lavrov je kazao i da Zapad pokušava da marginalizuje Rusiju, da zaustavi njen razvoj, a pritisak na Moskvu je trenutno bez presedana

    „To što vidimo u Ukrajini je suština zapadnog strateškog kursa, a zapravo pokušaj marginalizacije Rusije, da se ona obuzda, da se stavi tačka na njen Razvoj i da se njen uticaj na svjetsku politiku uništi. To se ogleda i u ekonomiji, sportu, umjetnosti, trgovini, nauci i obrazovanju“, naglasio je.

    Govoreći o situaciji u Ukrajini, Lavrov je izrazio nadu da će se ona završiti, ali da taj proces koči upravo Zapad.

    Kazao je i da predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski računa na to da će Kongres SAD primorati američkog lidera Džozefa Bajdena na konfrontaciju sa Rusijom.

    O garancijama bezbjednosti

    Moskva želi da dobije garancije bezbjednosti koje će biti zajedničke kako za Rusiju, tako i za Ukrajinu i ostatak Evrope, rekao je Lavrov.

    „Cilj operacije da se zaštite civili koji su ginuli tokom proteklih osam godina. Cilj je da se demilitarizuje Ukrajina kako takve prijetnje više ne bi bilo, ali i da se dobiju garancije bezbjednosti koje će bizi zasnovane na principima nedeljive bezbjednosti i za Ukrajinu, i za Rusiju, ali i za cijelu Evropu. Mi to predlažemo već mnogo godina“, zaključio je.

  • Sto dana njemačke vlade, stres-test na svim poljima

    Sto dana njemačke vlade, stres-test na svim poljima

    Rat. Korona. Klima. Nikada prije neka nova vlada nije morala da istovremeno žonglira s toliko problema i da u isto vrijeme donosi odluke koje mnoge stvari okreću naglavačke. Može li “semaforska koalicija” da izdrži pritisak?

    Kako prenosi Deutsche Welle, jedinstvo koalicionih partnera počelo je da puca 96. dana otkako je nova savezna vlada preuzela dužnost. Ministar finansija Kristijan Lindner, šef liberala (FDP), pred novinarima se istrčao s idejom da će se vozačima automobila dati popusti zbog vrtoglavog rasta cijena benzina i dizela. Iste večeri ministar privrede i vicekancelar Roberta Habek, inače iz stranke Zeleni, u jednoj TV emisiji najprije je rekao da to ne želi da komentariše, a potom je dodao da ima različitih prijedloga u javnosti te da bi bilo pametno sjesti i onda donijeti prave odluke. Na kraju je ipak izgubio živce i rekao da je ta ideja mogla malo bolje da se prezentuje.

    U SPD-u su u tom trenutku zazvonila sva zvona za uzbunu. U “semaforskoj koaliciji”, tako nazvanoj zbog stranačkih boja SPD-a, Zelenih i FDP-a, dosad se nije javno raspravljalo o spornim temama. Ne istrčavati s izjavama u javnosti, ne iznositi neka razmišljanja, već u javnost izlaziti samo s gotovim i usklađenim rješenjima – to je dosad bio recept za uspjeh koalicije.

    Ali, nakon sto dana na vlasti, čini se da je koalicija definitivno ušla u realnost, a nju karakteriše i stranačko-političko rivalstvo. FDP i Zeleni su dva suprotna pola u Vladi.

    Zeleni su od početka željeli koaliciju sa socijaldemokratama i u to je liberale najprije trebalo uvjeriti. Stvorila se neravnoteža. Najmanji koalicioni partner nastupa sa samopouzdanjem “onog bez koga se ne može”. Za socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca to znači da mora da pazi da previše ne naljuti FDP i Kristijana Lindnera.

    Kancelar i ministar finansija dobro se slažu od početka. Šolc je prije Lindnera bio ministar finansija i to ih dodatno povezuje. Iz perspektive Zelenih možda i previše. “Šolc ne saznaje o mojim razmišljanjima iz novina”, rekao je Lindner u intervjuu za list “Rajniše post” govoreći o subvencijama za benzin. Na pitanje novinara kakve su šanse da se u vezi s tim liberali nametnu zelenima, odgovorio: “Velike”.

    No, nemir u koaliciji nije prisutan samo u vezi sa subvencioniranjem vozača automobila. Kada je Olaf Šolc 27. februara u Bundestagu najavio da će za njemačku vojsku Bundesver biti izdvojeno dodatnih sto milijardi evra, i to je bilo dogovoreno s ministrom finansija. Ali, u redovima socijaldemokrata i zelenih bilo je mnogo onih koji nisu prethodno o tome bili obaviješteni.

    Rat i energetska kriza, klimatske promjene i pandemija. Svaka od tih kriza je već sama po sebi ozbiljna, njemačka vladajuća koalicija mora da ih rješava sve istovremeno, na raspolaganju je sve manje novca. FDP i tu ima ključnu ulogu – njihov ministar finansija će i ove godine morati da diže stotine milijardi evra novih kredita. Istovremeno, Lindner za 2023. najavljuje povratak politici ograničenja novog zaduživanja. Za to će biti neophodne prilične uštede, što pak znači da mnogi projekti dogovoreni koalicionim sporazumom više neće moći da se finansiraju. Da li će SPD i Zeleni na to pristati, pita na kraju DW.

  • Kriza uzela danak u Njemačkoj, Berbok: Prijete ozbiljne nestašice

    Kriza uzela danak u Njemačkoj, Berbok: Prijete ozbiljne nestašice

    U Njemačkoj je od aprila prošle do januara ove godine zbog nestašica materijala u industriji i građevinarstvu zatvoreno 76.000 radnih mjesta.

    U Njemačkoj je desetine hiljada ljudi ostalo bez posla zbog nestašica materijala koje je uzrokovala pandemija, a još znatno više je prešlo na skraćeno radno vrijeme, pokazali su rezultati analize Instituta za istraživanje tržište rada i poslova (IAB).

    Rat u Ukrajini može da dovede do sličnih posljedica, ali ipak u manjoj meri, rekao je stručnjak IAB Enco Veber (Enzo Weber).

    Prema studiji, od aprila prošle do januara ove godine zbog nestašica materijala u industriji i građevinarstvu zatvoreno je 76.000 radnih mjesta. Broj zaposlenih na skraćeno radno vrijeme porastao je za 446.000. Međutim, iskustvo pokazuje da u praksi skraćeno radno vrijeme koristi manje kompanija nego što je zvanično naznačeno.

    “Očigledno je da skraćeno radno vrijeme služi za prilagođavanje nestašicama materijala”, piše u studiji koju je u četvrtak objavio sajt magazina Špigl.

    Rat u Ukrajini će imati sličan uticaj na tržište rada, rekao je Enco Veber. “Moguća uska grla u snabdijevanju materijalima će uglavnom biti kompenzovana skraćenim radnim vremenom.”

    Međutim, uticaj rata je kratkoročan, on će se ili završiti ili će privreda da se prilagodi promijenjenim uslovima trgovine. Veber očekuje i da će rat manje da utiče na lance snabdijevanja od pandemije.

    Pandemija je globalni fenomen koji ima direktan uticaj na sve zemlje, dok rat u Ukrajini ima neposredan domet u samo dvije zemlje. Ipak, rat može dodatno da pogorša situaciju s uskim grlima.

    Berbok: Prijete ozbiljne nestašice u lancu snabdijevanja
    Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok upozorila je da će nestašice u lancu snabdijevanja zbog rata u Ukrajini, biti ozbiljne i da bi mogle da dovedu do novih sukoba u već ranjivim zemljama.

    Ona je naglasila da Njemačka treba da održava kontakt s autoritarnim režimima čak i ako ne dijele njihove vrijednosti, i da ne ćuti o pitanjima od ekonomskog i energetskog značaja, prenosi agencija Rojters.

    Berbok, koja danas predstavlja novu strategiju nacionalne bezbjednosti, dodala je da će Berlin uporedo razviti i novu “kinesku strategiju” uzimajući u obzir nestabilnost u zemljama gdje je Kina ulagala u infrastrukturu, kao što su afričke države, navodi Dojče vele.