VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Evropski lideri za integrisanje zapadnog Balkana u EU

    Evropski lideri za integrisanje zapadnog Balkana u EU

    Evropski lideri izrazili su nedvosmislenu podršku integrisanju zapadnog Balkana u EU i iskorištavanju podstreka koji su stvorila geopolitička dešavanja za preduzimanje novih koraka u saradnji na evropskom kontinentu, navodi se u saopštenju o rezultatima današnjeg sastanka lidera EU i zapadnog Balkana objavljenom na internet stranici Evropskog savjeta.

    Usaopštenju nakon razgovora lidera EU i regiona, pred sastanak Evropskog savjeta, navodi se da su razgovori nadogradili postojeće bliske odnose EU i zapadnog Balkana, te da su lideri razgovarali o napretku na putu evrointegracije i izazovima koji proizilaze iz specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini.

    – Ovo je važan trenutak jer postoji veoma snažna politička volja da se ponovo doda energija procesu sa zapadnim Balkanom, da se pošalje vrlo jasna i snažna poruka – izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

    Sastanak je pružio i priliku da se provjeri napredak u ključnim ulaganjima u okviru Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan, da se razgovara o geostrateškim pitanjima i istraže načini za jačanje kontakata među ljudima, te da se unaprijedi poštovanje evropskih vrijednosti i zajedničke spoljne i bezbjednosne politike.

    Među ciljevima sastanka bilo je da se istraže inovativni načini za ubrzavanje pregovora o pristupanju, podstaknu reforme i ostvari napredak u postepenoj integraciji između EU i regiona, te da se prepravi metodologija Unije za proširenje.

    Sastanak je dao i mogućnost da lideri prodube dalju saradnju u svjetlu rata u Ukrajini. Konkretno, lideri su predstavili ključne postupke sa ciljem unapređenja otpornosti partnera sa zapadnog Balkana na hibridne prijetnje, kao što su kibernetičke prijetnje i dezinformisanje, te da se zemlje regiona zaštite od meteža na energetskom i tržištu hrane.

    U saopštenju se ističe da su se lideri EU i zapadnog Balkana osvrnuli na važna ulaganja u okviru Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan, koji omogućuje ključno finansiranje regiona za suočavanje sa geostrateškim izazovima, konkretno u smislu poboljšane povezanosti i energetske bezbjednosti, ali i u smislu unapređenja ulaganja u privatni sektor radi podrške ekološkoj i digitalnoj transformaciji Evrope.

    Sastanak je bio prilika i da se unaprijedi djelovanje sa ciljem stvaranja mogućnosti za mlade i suočavanje sa “odlivom mozgova” u regionu, te da se lideri osvrnu na pitanja pomirenja i dobrih susjedskih odnosa.

    Prema tekstu saopštenja, cilj je da se ojača osjećaj pripadnosti istoj zajednici među građanima EU i zapadnog Balkana.

    Lideri su razmijenili mišljenje o spoljnoj politici i poštovanju zajedničke spoljne i bezbjednosne politike, a razgovaralo se o načinima ograničavanja uticaja Rusije u regionu i o borbi protiv onoga što je u saopštenju opisano kao “ruska propaganda i dezinformisanje”.

  • Putin se obratio na samitu BRIKS

    Putin se obratio na samitu BRIKS

    Članice BRIKS-a (Brazil, Rusija, Kina i Južnoafrička Republika) produbljavaju saradnju na cijelom planu i programu, a autoritet bloka raste iz godine u godinu, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na samitu BRIKS-a održanom u formatu video-konferencije.

    “Zemlje našeg bloka produbljuju saradnju na nizu pitanja globalne i regionalne agende. Autoritet i uticaj BRIKS-a na globalnoj sceni konstantno rastu iz godine u godinu”, rekao je Putin.

    On je istakao da se radi o objektivnom procesu, jer pet zemalja imaju zaista ogroman ekonomski, naučni, tehnološki i ljudski potencijal.

    Prema njegovim riječima, zemlje mogu efikasno da rade zajedno kako bi osigurale međunarodnu stabilnost i bezbjednost, održivi rast i napredak, kao i dobrobit svojih naroda.

    Putin je naveo da Moskva smatra da je relevantna tema današnjeg sastanka pod nazivom “Podstičite visokokvalitetno partnerstvo BRIKS-a, uvedite novu eru za globalni razvoj”.

    Ruski predsjednik skrenuo je pažnju na to da kompleksnost transnacionalne prirode izazova i prijetnji sa kojima se suočava međunarodna zajednica zahtijeva traženje kolektivnih odgovora sa aktivnim učešćem bloka, javio je TASS.

    “Govorili smo u više navrata da samo zajedno možemo riješiti takve probleme kao što su rješavanje sukoba, borba protiv terorizma, organizovanog kriminala, uključujući kriminalnu upotrebu novih tehnologija, te borba protiv klimatskih promjena i širenja opasnih zaraza”, naglasio je Putin.

    Putin je zahvalio predsjedniku Kine Si Đinpingu i drugim kineskim kolegama na aktivnom radu ove godine sa ciljem unapređenja strateškog partnerstva BRIKS-a.

    Dvodnevni 14. samit zemalja BRIKS-a, pod predsjedavanjem Kine, počeo je danas sa radom u formatu video-konferencije.

  • Borelj: Danas nije dobar dan za zapadni Balkan

    Borelj: Danas nije dobar dan za zapadni Balkan

    Danas bi trebali krenuti u pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i ne mogu sakriti svoje razočarenje.

    Ono je, pretpostavljam, i razočaranje mnogih ljudi. Trebali bismo ovo pokrenuti. Ali još ima nade, ne znam šta bugarski parlament može učiniti u narednim satima. Ali stvari ne idu dobro i trebamo pokušati to popraviti – poručio je visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.

    Dijalog Srbije i Kosova
    Obraćajući se novinarima pred početak sjednice Evropskog savjeta s liderima šest balkanskih država on je istakao i da”“ovo još jednom pokazuje da je jednoglasnost veliki problem za donošenje odluka”.

    • Dakle, moramo razmišljati kako donosimo odluke u Evropskoj uniji, jer ne možemo nastaviti s blokadom jedne zemlje mjesecima i mjesecima. Ali, imam i dobre vijesti.

    Dobili smo dogovor u dijalogu Kosova i Srbije kako bismo energetsku stranu problema sproveli u djelo, što je važan korak naprijed.

    Nastavićemo raditi na dijalogu, a možda ćemo do kraja mjeseca moći održati sastanak na visokom nivou i time napraviti još jedan korak – rekao je Borelj.

    Ukrajina i Moldavija će dobiti kandidatski status
    Ipak, istakao je da pred EU stoji zadatak više i dinamičnije aktivnosti i brže integracije “ljudi sa zapadnog Balkana u naš rad”.

    • To ću učiniti u Savjetu za vanjske poslove, pozivajući ih da dođu i učestvuju u našim raspravama. U drugim sektorskim politikama oni mogu učiniti istu stvar – najavio je.

    Visoki predstavnik EU svoje je obraćanje zaključio pesimistički:

    • Moramo nastaviti raditi i održavati plamen evropske perspektive živim. Ali danas nije dobar dan.
  • Usvojena rezolucija za dodjelu statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji

    Usvojena rezolucija za dodjelu statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji

    Članovi Evropskog parlamenta usvojili su danas većinom glasova rezoluciju da se Ukrajini i Moldaviji bez odgađanja dodijeli kandidatski status.

    Rezoluciju je podržalo 529 poslanika, 45 je bilo protiv, a 14 suzdržano.

    U tekstu rezolucije navodi se da je parlament pozvao “lidere zemalja i vlada koji će se danas i sutra sastati u okviru Evropskog savjeta da bez odgađanja dodijele kandidatski status Ukrajini i Moldaviji”.

    Parlament je pozvao na sličnu odluku kada se radi o Gruziji, ali tek nakon što vlasti te zemlje “ispune navedene prioritete u mišljenju Evropske komisije”.

    Evropska komisija predložila je prošle sedmice da Ukrajina i Moldavija dobiju status kandidata ukoliko ispune niz preduslova prije početka pregovora o integraciji. Gruzija tada nije navedena među predloženim državama.

  • Njemačka, Francuska i Holandija protiv kandidatskog statusa BiH

    Njemačka, Francuska i Holandija protiv kandidatskog statusa BiH

    Bosna i Hercegovina ništa nije uradila u proteklom periodu da se približi Evropskoj uniji – sve je glasnija poruka iz Brisela.

    Kako N1 saznaje iz diplomatskih krugova u Briselu, uprkos inicijativi Slovenije koju su podržale i Mađarska, Hrvatska i Poljska, protiv dodjele kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini su Francuska, Njemačka i Holandija.

    U Briselu je danas počeo dvodnevni samit EU – Zapadni Balkan, a u fokusu je dodjela statusa kandidata Ukrajini, Moldaviji i Gruziji, kao i planovi za stvaranje Evropske političke zajednice.

    Kako N1 saznaje uprkos inicijativi Slovenije da se Bosni i Hercegovini bez odlaganja dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, uz realizaciju Briselskog sporazuma, to se vjerovatno neće dogoditi, iako ima i onih koji navode da i Ukrajina dobija status kandidata bez bilo kakvih uslova.

    Iz diplomatskih krugova N1 saznaje da su neke od “velikih” članica Evropske unije generalno protiv proširenja.

    Podsjetimo, iz nekih diplomatskih krugova došle su i informacije da bi BiH mogla dobiti uslovni kandidatski status ukoliko bi se usvojili propisi iz Briselsko sporazuma, a to su izmjene Zakona o VSTV, Zakona o javnim nabavkama, Zakon o sudovima i Zakon o sukobu interesa.

    Komesar za proširenje EU Oliver Varhelji nedavno je poručio da nema ublažavanja uslova za Bosnu i Hercegovinu kako bi dobila kandidatski status i da se mora ispuniti svih 14 prioriteta za članstvo u Uniji.

  • Mišel: Zapadni Balkan je prioritet EU

    Mišel: Zapadni Balkan je prioritet EU

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel istakao je danas, pred Samit EU, da se Unija nalazi pred odlučujućim trenutkom, geopolitički važnim, pošto će biti donesene odluke u korist stabilnosti i prosperiteta.

    Izrazio je uverenje da će na Samitu EU biti donesena odluka o statusu kandidata za Ukrajinu i Modlaviju, kao i jasna evropska perspektiva za te dvije zemlje i Gruziju.

    “Imamo važan sastanak sa liderima Zapadnog Balkana, i postoji želja da unesemo novu energiju u naš proces. Imamo trenutno problem u Bugarskoj i pokušavamo da stavimo prijedloge na sto da bi bili u mogućnosti da što prije otpočnemo pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. To nam je sada glavni prioritet i učinićemo sve da u tome napredujemo”, rekao je Mišel novinarima.

    Kazao je i da su svi napori koje je BiH preduzela na putu u EU imali pozitivne efekte na smanjenje tenzija i da će EU učiniti sve da institucije te zemlje budu funkcionalne.

    “Ovaj samit je od geopolitičkog značaja, jer ćemo donijeti odluke u korist stabilnosti i prosperiteta. Zapadni Balkan je prioritet za nas i angažovaćemo se da unesemo novu energiju u proces integracije“, naglasio je Miše

  • SZO procjenjuje proglašavanje vanredne situacije zbog majmunskih boginja

    SZO procjenjuje proglašavanje vanredne situacije zbog majmunskih boginja

    Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) sastaju se danas kako bi procijenili da li epidemiju majmunskih boginja treba proglasiti za vanrednu situaciju po javno zdravlje od međunarodnog značaja, kao što je to bio slučaj sa pandemijom kovid-19, prenosi Rojters.

    Ranije je proglašeno samo šest takvih vanrednih situacija: kovid-19 (2020), izbijanje ebole u Demokratskoj Republici Kongo (2019), virus zika (2016), poliomijelitis ili dečja paraliza (2014), epidemija ebole u Zapadnoj Africi (2014) i H1N1 virus ili svinjski grip koji je izazvao pandemiju (2009).

    Ako bi se to desilo, bilo bi moguće aktivirati mehanizme međunarodne saradnje čiji je cilj da se ograniči dalje širenje bolesti, a to bi istovremeno bio signal i pojedinačnim zemljama da budu u pripravnosti, odnosno da ojačaju kapacitete svojih zdravstvenih službi, navodi britanska agencija.

    SZO definiše vanrednu situaciju po javno zdravlje od međunarodnog značaja, kao “vanredni događaj za koji je utvrđeno da predstavlja rizik za javno zdravlje drugih država usljed međunarodnog širenja bolesti i da potencijalno zahtijeva koordinisan međunarodni odgovor”.

    Direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je ranije da je jasno da postoji neobična situacija, jer se virus sada ponaša drugačije i da se majmunske boginje pojavljuju u sve većem broju država, zbog čega je potreban koordinisan odgovor.

    Ovo proglašenje u velikoj mjeri služi da skrene pažnju i ne otvara zvanično finansiranje ili nove mjere, iako može dati veću težinu savjetima SZO i akcijama koje preduzimaju zemlje.

    Stručni komitet daje preporuku, ali konačnu odluku o proglašenju vanredne situacije po javno zdravlje od međunarodnog značaja, donosi generalni direktor Tedros Adhanom Gebrejesus, navodi Rojters.

  • Broj žrtava zemljotresa u Avganistanu dostigao 1.500

    Broj žrtava zemljotresa u Avganistanu dostigao 1.500

    Broj žrtava zemljotresa koji je pogodio istok Avganistana dostigao je 1.500, povrijeđeno je više od 2.000 ljudi, a nije poznato koliko ih je ostalo ispod ruševina, javila je “Al džazira”, pozivajući se na talibanske izvore.
    U području epicentra zemljotresa uništena su cijela sela, putevi, dalekovodi, kao i mreže telekomunikacije.

    Vlada je zatražila međunarodnu pomoć nakon zemljotresa magnitude 6,1 stepen koji je pogodio provincije Paktika i Kost.

  • Bajden traži od Kongresa tromjesečno ukidanje poreza na benzin i dizel

    Bajden traži od Kongresa tromjesečno ukidanje poreza na benzin i dizel

    On je takođe pozvao pojedinačne države da privremeno ukinu državne poreze na gorivo, koji su često veći od federalnih, a od najvećih naftnih proizvođaća će tražiti da na predstojećem sastanku s ministarkom za energiju iznesu ideje o tome kako obnoviti kapacitete za preradu nafte.
    Bajden i njegovi savetnici su ovo pitanje razmatrali mesecima u svetlu sve većeg pritiska da preduzmu akciju i smanje rekordne cene goriva koje su doprinele padu popularnosti predsednika i umanjile šanse njegove Demokratske stranke da zadrži većinu u Kongresu na izborima u novembru, prenosi Glas Amerike.

    Za privremeno ukidanje federalnog poreza na benzin od 18,4 centa po galonu (oko 3,8 litara) i 24,4 na dizel potrebno je odobrenje Kongresa, zbog čega je Bajdenov zahtev uglavnom simboličan. Članovi Kongresa iz obe stranke protive se ukidanju poreza, a neke demokrate, među kojima je i predsedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi, strahuju da bi taj potez imao ograničen uticaj na cene, ako veći deo uštede ide naftnim kompanijama i prodavcima.

    “Samo privremeno ukidanje poreza na gorivo, bez drugih mera, neće ublažiti rast troškova koji smo videli. U ovom jedinstvenom trenutku, kada rat u Ukrajini nameće posledice američkim porodicama, Kongres bi trebalo da preduzme šta može da im obezbedi olakšanje”, navodi se u saopštenju iz Bele kuće.

    Rafinerije pokušavaju da zadovolje globalnu potražnju za dizelom i benzinom, što dovodi do dodatnog rasta cena i nestašica.

    Prosečne cene goriva na pumpama trenutno su blizu pet dolara po galonu, a sve veća potražnja poklopila se s gubitkom od oko milion barela dnevno proizvodnog kapaciteta. Poslednje tri godine, mnoge fabrike su zatvorene nakon što je potražnja naglo pala na vrhuncu pandemije.

  • Napadač nožem ranio četiri osobe

    Napadač nožem ranio četiri osobe

    Na Novom Zelandu napadač je danas ranio četiri osobe nožem, prije nego što su ga okolni prolaznici srušili na zemlju i tako zaustavili, saopštila je policija.

    Zvaničnica policije navela je da je napad u Oklandu, koji je trajao manje od 10 minuta, bio nasumičan i da se osumnjičeni nalazi u pritvoru, prenosi Rojters.

    Rečeno je da nema naznaka da je u pitanju zločin iz mržnje, jer su žrtve različitih polova, nacionalnosti i starosti, i naglašeno da je policija brzo reagovala, uhapsila počinioca i spriječila veći broj žrtava.

    Navedeno je i da sve ranjene osobe imaju umjerene povrede.

    Prolaznici koji su se zatekli na mjestu incidenta krenuli su za osumnjičenim i opkolili ga nakon što je započeo napad, a jedan ga je oborio koristeći štake za hodanje, saopštila je policija.

    Precizirano je da je muškarac nosio veliki nož i da je imao umjerene povrede kada je uhapšen, kao i da je zbog toga hospitalizovan.

    Novi Zeland je bio mjesto dva nasilna napada nožem u supermarketima prošle godine, a jedan se vodi kao terorističko djelo, dok istraga nije utvrdila motiv za drugi napad, prenosi Rojters.

    Prošlog septembra, muslimanski ekstremista inspirisan terorističkom organizacijom Islamska država ranio je petoro ljudi u supermarketu u Oklandu prije nego što je policija pucala i ubila ga.

    Troje od njih zadobilo je teške povrede, a još dvije osobe su povrijeđene u napadu, ali su svi preživjeli.

    A u maju prošle godine, kupci i osoblje u supermarketu u Danedinu uspjeli su da spriječe izbezumljenog čovjeka da povrijedi više lica, nakon što je u nasumičnom napadu nožem povrijedio četiri osobe, teško ranivši troje.

    Napadač iz Danedina, 43-godišnji Luk Lambert, osuđen je na 13 godina zatvora, navodi Rojters.