Kategorija: Svijet

  • Ozbiljna poruka Britaniji: “Uozbiljite se”

    Ozbiljna poruka Britaniji: “Uozbiljite se”

    Francuski predsednik Emanuel Makron poručio je danas Velikoj Britaniji da mora da se uozbilji.

    Markon je upozorio da će u suprotnom Britanija ostati isključena iz razgovora o suzbijanju priliva migranata, koji preko Lamanša beže od rata i siromaštva.

    “Iznenađen sam kada se stvari ne rade ozbiljno, komunikacija između lidera se ne obavlja putem tvitova ili objavljenih pisama, mi nismo uzbunjivači”, rekao je Makron na zajedničkoj konferenciji na kojoj je bio i italijanski premijer Mario Dragi, preneo je Rojters.

    Makron je ocenio da pismo koje je poslao britanski premijer Boris Džonson, a u kojem kritikuje postupanje Pariza u vezi sa situacijom oko ilegalnih migranata, nije ozbiljan način rešavanja stvari.

    Džonson je u pismu predsedniku Makronu predložio pet koraka kako bi se izbeglo ponavljanje tragedije od srede, kada se u Lamanšu utopilo 27 migranata.

    Među predloženim merama su aktiviranje zajedničkih patrola kako bi se sprečilo da veći broj brodova napusti francuske obale, kao i primena najnaprednije tehnologije, poput senzora i radara.

    Predložene su i uzajamne pomorske patrole u međusobnim teritorijalnim vodama i nadzor iz vazduha, kao i veća saradnja zajedničkih obaveštajnih službi.

    Takođe je predložio pregovore o postizanju sporazuma između Ujedinjenog Kraljevstva i EU o povratku izbeglica.

    “Sporazum sa Francuskom o prihvatu migranata koji prelaze kanal ovom opasnom rutom bi imao automatski i značajan uticaj”, naveo je Džonson u pismu.

    Francuska je danas otkazala i poziv britanskoj ministarki unutrašnjih poslova da učestvuje na sastanku o pitanju ilegalnih migranata u Kaleu, navodeći da su odnosi sa Britanijom postali otežavajući.

    Trgovinska pravila i prava na ribolov dogovorena nakon izlaska Velike Britanije iz EU takođe su dovedena u pitanje.

    Do sukoba između dve zemlje došlo je nakon što je u sredu poginulo 27 migranata, koji su pokušavali da pređu Lamanš.

  • Merkelova izrazila solidarnost sa Varšavom

    Merkelova izrazila solidarnost sa Varšavom

    Odlazeći njemački kancelar Angela Merkel izrazila je “punu solidarnost” sa Varšavom usljed napete situacije na granici između Poljske i Bjelorusije.

    Merkelova je ponovila svoje optužbe da Bjelorusija vrši “hibridni napad” primamljujući migrante nakon čega ih šalje na granicu Poljske s ciljem destabilizacije te zemlje i kompletne EU.

    “Sa jedne strane, naravno da iskazujem punu solidarnost sa Poljskom, a sa druge, želim da iskažem veoma jasno da je ovo pitanje između EU i Bjelorusije. To je razlog što sve što se dešava bilateralno treba da bude koordinisano”, rekla je Merkelova nakon sastanka u Berlinu sa poljskim premijerom Mateušom Moravijeckim.

    Analitičari navode da su njeni komentari odgovor na kritike Poljske da nije uspjela da vrši koordinaciju sa Varšavom prije razgovora sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom.

    Nakon poziva Merkelove, Bjelorusija je počela da vraća neke od migranata u Irak.

  • Sijarto: Evropski lideri da prvo poslušaju Dodika

    Sijarto: Evropski lideri da prvo poslušaju Dodika

    Evropski političari koji kritikuju člana PredsJedništva BiH Milorada Dodika nikada do sada se nisu sreli s njim, niti sa njim razgovarali da bi mogli da razumiju njegove stavove, poručio je danas šef mađarske diplomatije Peter Sijarto nakon razgovora sa ministrom spoljnih poslova Srbije Nikolom Selakovićem u Budimpešti.

    Sagovornici su, takođe, ocijenili da je Zapadni Balkan važan za mir i stabilnost u Evropi.

    “Svi koji interpretiraju Dodikove riječi treba da razgovaraju s njim da bi nakon toga formirali svoja mišljenja. Posebno bi bilo dobro kada evropska spoljna politika ne bi bila svedena na tri riječi – sankcije, sankcije, sankcije, što se u proteklom periodu pokazalo neefikasnim”, poručio je Sijarto.

    Na pitanje o uticaju krize u BiH na situaciju u cijelom regionu, te u vezi sa pojedinim izjavama Milorada Dodika, Selaković je rekao da je Dodik u svojim izjavama rekao da se ne zalaže za secesiju, već da se bori za očuvanje nadležnosti Republike Srpske, kao jednog od dva ravnopravna entiteta u BiH.

    Sijarto je napomenuo da Mađarska živi u susjedstvu Zapadnog Balkana i nažalost, ima loša iskustva, pa joj je tačno poznata razlika između stanja kada je mir i spokojstvo u regionu i kada nije.

    “Možda oni koji su geografski daleko od ovih prostora, u manjoj mjeri osjećaju značaj toga i možda zato sprečavaju integraciju Srbije u EU, ali i oni moraju da shvate da je iz ugla bezbjednosti cijele Evrope, mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu od odlučujućeg značaja”, rekao je Sijarto.

    “Zbog toga smatra da bi njegove kolege sa Zapada trebalo više da razgovaraju “sa rukovodiocima Zapadnog Balkana”.

    “I, ovdje je važan veznik – sa rukovodiocima, a ne da govore o njima. Oni evropski političari koji sada govore o Miloradu Dodiku, nikad do sada se nisu sreli s njim ili sigurno nisu razgovarali s njim da bi mogli da razumiju njegove stavove”, uvjeren je Sijatro.

    Podsjetivši da je premijer Orban otišao u Banjaluku, kaže da bi to trebalo da učine i evropski lideri prije nego što prijete sankcijama.

    “Da odu i razgovaraju i da razumiju kakvu poziciju zauzima Dodik i da na osnovu toga stvore svoje stavove”, dodao je Sijarto.

    On je istakao da Dejtonski sporazum svakako treba poštovati, što je i stav Mađarske, navodeći da prilikom posjete Banjaluci, među Dodikovim stavovima nije bilo ničega što bi imao efekat destabilizacije, već su oni bili u skladu sa poštovanjem međunarodnih obaveza.

    Ministar Selaković je rekao da, imajući u vidu da između Srbije i Srpske postoji Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama, a s obzirom da u Republici Srpskoj, jednom od entiteta BiH, ubjedljvom većinom žive Srbi, svakao da je Srbiji izuzetno važno da se očuvanju mir i stabilnost u BiH, Republike Srpske i cijelom regionu.

    On je zahvalio mađarskom premijeru Orbanu, ministru Sijartu, ali i komeasru za proširenje EU Oliveru Varheiju, koji je ovih dana u BiH, na, razumevanju za problem u BiH i stalnu spremnost da se u ovakvim situacijama saslušaju sve strane.

    To je ono što je od suštinske važnosti za sticanje prave i realne slike o stanju stvari na terenu, naglasio je Selaković.

    On je istakao da je pozicija Srbije jasna i nedvosmislena, jer Srbija na prvom mjestu kao glavni cilj djelovanja u regionu vidi očuvnje mira i stabilnosti.

    “Bez mira i stabilnosti u ovom dijelu Evrope, nema mira i stabilnosti u čitavoj Evropi, niti ekonomskog razvoja. I jedan od razloga zašto se toliko zalažemo i reformišemo naše društvo na putu evropskih integracija je u tome što su evropske integracije postale provjereni istorijski recept za očuvanje mira i stabilnosti”, rekao je Selaković.

    Dodao je da Srbija poštuje teritorijalni integritet BiH, Dejtonski mirovni sporazum i dejtonsku BiH, što je, kaže, recept koji je uspeo.

    “Mi 26 godina poslije potpisivanja nismo imali nijednu bezbjednosnu krizu, sporazum je sačuvao mir, zato što je postavio recept koji počiva na tri konstitutivna naroda, dva entiteta i jednoj državi”, konstatovao je Selaković.

    On je poručio da, ako je nekome želja da se Dejtonski sporazum mijenja, to je moguće ali uz konsenzus tri naroda i oba entiteta.

    “Zato je stepen razumijevanja koji pokazuje zvanična Budimpešta za svoje južno susjedstvo važno i pokazuje primjer drugima kako da pristupe tome”, rekao je Selaković.

    Poručivši da odluke nametnute sa strane nisu dobre u 21. vijeku.

    Selaković je naveo i da je nesumnjivo moguće da dođe do eventualnog uticaja krize u BiH na čitav region, zbog čega je još važnije da se samo kroz dijalog svih strana, Bošnjaka, Hrvata i Srba, dođe do rješenja.

    “Srbija dobro zna koliko je secesionizam opasna pojava i nastavićemo da ozbiljno vodimo računa o svim potezima, da ni u kom slučaju na provokacije ne odgovaramo neozbiljno, već konstruktivno”, rekao je Selaković, dodajući da je to upravo i učinio predsjednik Srbije Aleksandra Vučić inicijativom “Otvoreni Balkan”, jer je relaksacija odnosa u ekonomiji, put ka relaksaciji političkih odnosa i snižavanju tenzija.

  • Evropski parlamentarci pisali ministrima u EU kako bi zatražili uvođenje sankcija Dodiku

    Evropski parlamentarci pisali ministrima u EU kako bi zatražili uvođenje sankcija Dodiku

    Na inicijativu Evropske parlamentarke Tineke Strik, evropski parlamentarci, koordinatori za vanjske poslove i izvjestitelji za BiH četiri najveće grupe u EP, kao i predsjedavajući Delegacije EP-a za odnose sa BiH su poslali pismo ministrima u Evropskoj uniji. Cilj je pozvati ih na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i drugima koji krše Dejton.

    Oni snažno kritikuju popustljivu politiku EK prema onima koji krše Dejtonski sporazum i navode da je upravo takvo ponašanje razlog Dodike oštre retorike i secesionističkih namjera.

    Njihova kritika se odnosi uglavnom na diplomate i zvaničnike koji su zaduženi za vanjsku politiku i usmjereni na ovaj dio Evrope, a na prvom mjestu su to Oliver Varhelyi i Angelina Eichhorst, koji su nedavno i posjetili BiH, međutim nisu sa sobom donijeli značajne promjene.

    Na početku pisma oni se obraćaju ministrima govoreći im kako su sigurno svjesni toga da se BiH suočava sa najozbiljnijom političkom krizom otkako je završio rat i da je to sve izazvano ponašanjem člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorada Dodika i njegove stranke SNSD.


    “Partijski neustavni bojkot legitimnih državnih institucija, koji je započeo prošlog jula zbog zakonitog usvajanja izmjena zakona kojim se zabranjuje negiranju genocida, pokazao se kao prvi korak u konkretizaciji njegove secesionističke agende za Republiku Srpsku. Tokom prošlog mjeseca, Narodna skupština Republike Srpske glasala je za jednostrano povlačenje iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a predviđena su i slična glasanja koja bi također jednostrano povukla RS iz državnih nadležnosti u oblasti poreza, pravosuđa i vojske, čime se krši ustavni poredak BiH”, rekli su oni.

    Ističu da “nedavna najava stvaranja entitetske vojske Republike Srpske i provokativna paravojna vježba koja je izvedena u blizini Sarajeva, pokazuju da g. Dodik ne odustaje i spreman je da koristi silu da ostvari svoje ciljeve”.

    Ističu i da se on osjeća osnaženim zbog direktne i indirektne podrške Srbije i Rusije, kao i zbog izostanka reakcije EU.


    Iako je prošlo više od dvije decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je još uvijek pod međunarodnim nadzorom. Ovaj nadzor nosi i veliku odgovornost.

    “To uključuje potrebu da se reaguje i vrate odredbe Dejtonskog sporazuma, u slučaju da postoji prijetnja miru kroz uništavanje teritorijalnog integriteta i uspostavljenih zajedničkih struktura zemlje. Posljednjih mjeseci međunarodna zajednica, a posebno EU kolektivno nisu ispunili ovu odgovornost i do sada nisu uveli bilo kakve posljedice za teško kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma koje vodi političko rukovodstvo RS-a”, navode oni.

    Situacija u BiH razmatrana je prošlog ponedjeljka na Vijeću za vanjske poslove EU, ali bez konkretnog i snažnog rezultata.

    “Zaključcima je krajnje nedostajao osjećaj hitnosti. Osim toga, čak nisu bili u stanju navesti odgovorne političare i uzroke trenutne krize. Gospodin Dodik se očito osjeća ohrabrenim ovim nečinjenjem EU, što dokazuje činjenica da je na sam dan FAC-a potvrdio nastavak ranije navedenih glasanja u NSRS. Očigledno je da gospodin Dodik nije zainteresovan za izgradnju demokratskih institucija i inkluzivne, jedinstvene i mirne BiH. Potreban je ozbiljan međunarodni pritisak da bi se on zaustavio u igri traganja za svojom secesionističkom, etnonacionalističkom agendom. Stoga vas pozivamo da podržite uvođenje čvrstih sankcija gospodinu Dodiku i svim drugim osobama u rukovodstvu RS-a koji su odgovorani za podržavanje kršenja Dejtona”, naveli su.

    Zatim ističu: “Ovo je jedini održiv način očuvanja mira i teritorijalnog integriteta BiH. Jednostavnim nastavkom dijaloga sa ovim liderima, od kojih jedan od njih otvoreno prijeti secesijom, bez odgovarajućih posljedica, EU de facto dopušta kršenje Dejtona, a time i suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Hitno vas pozivamo da iskoristite Odluku Vijeća (CFSP) 2021/543 od 26. marta 2021. o izmjeni Odluke 2011/173/CFSP o restriktivnim mjerama s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini”, napisali su oni pozivajući se oni na listu za sankcije koja je napravljena, a na koju je potrebno samo dodavati imena onih koji podrivaju suverenitet i ustavni poredak BiH.

    “S obzirom na to da djelovanje rukovodstva RS-a i njihovih pristalica ispunjava sve navedene kriterijume za sankcije, pozivamo vas da nastavite i predložite Vijeću za vanjske poslove da utvrdi listu lica odgovornih za krizu koja je u toku, kao i fizičkih ili pravnih lica povezanih s njima, uključujući, na primjer, zvaničnike, političare, sigurnosno osoblje, kompanije, sportiste i sportske federacije, na koje se odnose sankcije utvrđene prethodno navedenom Odlukom Vijeća”, zaključeno je u pismu.

    Pismo potpisuju Tineke Strik, Michael Gahler, Tonino Picula, Hilde Vautmans, Reinhard Bütikofer, Paolo Rangel, Dietmar Köster, Klemen Grošelj i Romeo Franz.

  • Gejts sada finansira i izgradnju eksperimentalnog nuklearnog reaktora

    Gejts sada finansira i izgradnju eksperimentalnog nuklearnog reaktora

    Novi eksperimentalni nuklearni reaktor biće izgrađen u američkoj državi Ajdaho, uz učešće kompanije čiji je suosnivač milijarder Bil Gejts.

    Projekat, za koji se procenjuje da košta 170 miliona dolara, delimično će finansirati Gejtsova kompanija za nuklearnu energiju TerraPower, dok će većina novca doći od američkog Ministarstva energetike.

    Predvođen jednom od najvećih američkih kompanija za gas i električnu energiju, Southern Company, projekat će se takođe osloniti na tehnologiju kompanije biznismena, koja radi na eksperimentalnim nuklearnim reaktorima, piše Raša tudej.

    Za mali brzi reaktor u Ajdahu se navodi da je prvi te vrste koji koristi rastopljeni hlorid, kaže se u saopštenju Southern Company-ja koji citiraju američki mediji. Uz to, ima za cilj istraživanje i razvoj izvora energije bez ugljenika, a koji radi na višim temperaturama od tradicionalnih nuklearnih reaktora.

    Planirano je da reaktor bude pušten u rad za pet godina, a navodno cilja na potrošače iz teške industrije, a ne na proizvodju struje za javnost.

    Ranije ove godine, kompanija TerraPower, osnovana 2006. godine, najavila je da će izgraditi svoju prvu nuklearnu elektranu u Vajomingu. Objekat, sa predviđenom cenom od milijardu dolara, imaće jedinstvenu vrstu reaktora koji koristi natrijum kao izvor energije. Reaktor na natrijum je prvobitno planiran za izgradnju u Pekingu, ali projekat tamo nikada nije realizovan.Bil Gejts je dugo bio poznat kao glasni zagovornik nuklearne energije, rekavši da će njegovi reaktori sledeće generacije štetiti planeti mnogo manje od fosilnih goriva, koja sva sadrže ugljenik. Nedavno je branio nuklearne reaktore i od alternativnih izvora energije, tvrdeći da su pouzdaniji, jer “proizvode struju čak i kada vetar ne duva i sunce ne sija”.

  • Napetost raste; proboj na granici – gađali kamenjem i motkama, usledila reakcija; “Uvesti sankcije”

    Napetost raste; proboj na granici – gađali kamenjem i motkama, usledila reakcija; “Uvesti sankcije”

    Grupa od oko 200 migranata pokušala je u sredu uveče da probije ogradu na granici Poljske i Belorusije, saopštila je u četvrtak Granična straža.

    Incident se dogodio u blizini sela Čeremča i jedan je od svakodnevnih sukoba migranata koji se nalaze pod nadzorom beloruskih vojnika i poljskih snaga, za koji Evropska unija smatra da je deo “hibridnog rata” Minska koji je osmišljen da destabilizuje Uniju i uzvrati sankcije.

    “Pokušavali su da probiju granicu, napadajući je”, rekla je portparolka granične straže Ana Mihalska za Rojters i dodala da su ih graničari sprečili u tom pokušaju.

    Prema njenim rečima, migranti su graničare gađali motkama i kamenjem.

    Mihalska je navela da su migranti sravnili deo ograde napravljeni od balvana u pokušaju da pređu granicu.

    Ističe da da je pet migranata koji pate od iscrpljenostiposlato u bolnicu.

    Poljski premijer Mateuš Moravjecki izjavio je da ako kriza na poljsko-beloruskoj granici eskalira, Evropska unija mora biti spremna da uvede dalje sankcije Minsku.

    “Moramo planirati dalje sankcije, uključujući trgovinu”, naveo je Moravjecki je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa vršiocem dužnosti nemačke kancelarke Angele Merkel u Berlinu.

    Odlazeća nemačka kancelarka Angela Merkel istakla je da EU mora biti jedinstvena oko “instrumentalizacije” migranata protiv Poljske i raspoređivanja ruskih trupa oko Ukrajine.

    Ruski i beloruski borbeni avioni zajednički su patrolirali beloruskom granicom, saopštilo je Ministarstvo odbrane Belorusije.

    Evropska unija optužila je Belorusiju da je avionima dovezla hiljade ljudi sa Bliskog istoka gurajući ih ka zemljama EU u znak odmazde za uvedene sankcije. Minsk je te optužbe negirao.

    Rojters navodi da je Moskva signalizirala svoju političku i vojnu podršku za Belorusiji slanjem aviona da da patroliraju beloruskim vazdušnim prostorom pre dve nedelje.

  • Erdogan nakon velikog pada lire: Turska će pobijediti u ekonomskom ratu

    Erdogan nakon velikog pada lire: Turska će pobijediti u ekonomskom ratu

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan osvrnuo se na aktuelnu ekonomsku situaciju u Turskoj i pad lire te je naglasio kako će se Turska izvući iz trenutne situacije.

    Turski lider je poručio kako stroga politika kamatnih stopa neće smanjiti inflaciju te je naglasio kako će Turska pobijediti u svom “ekonomskom ratu za nezavisnost”.
    “Odbijam politike koje će dodatno ‘stegnuti’ našu zemlju, oslabiti je, osuditi naše ljude na nezaposlenost, glad i siromaštvo”, rekao je Erdogan.

    On je naglasio kako je turska vlada opredijeljena da uradi prave stvari za ovu državu što podrazumijeva ekonomsku politiku usmjerenu na investicije, proizvodnju, zapošljavanje i izvoz umjesto “zaračanog kruga visokih kamata i niskih kurseva”.

    “Vidimo ige koje mnogi igraju, a tiču se kursa i kamate. Iz svake borbe u koju smo ulazili, izašli smo časno zauzevši čvrst stav. Uz Božju pomoć i podršku našeg naroda, pobjedom ćemo izaći iz ovog ekonomskog rata za nezavisnost”, poručio je turski predsjednik.

    Turski predsjednik je također izjavio kako poskupljenja pojedinih roba ne utječu na investicije, proizvodnju i zapošljavanje.

    “Naprotiv, konkurentnost deviznog kursa dovodi do povećanja investicija, proizvodnje i zapošljavanja. Upravo takva situacija je u našoj zemlji”, zaključio je Erdogan.

    Turska lira u posljednjih nekoliko mjeseci bilježi pad u odnosu na dolar. U utorak, vrijednost turske lire bila je najniža u historiji te je jedan dolar iznosio skoro 12,5 lira čime je premašena tzv. “psihološka” granica od 11 lira.

  • Vučić: Dobili smo neverovatnu cenu gasa

    Vučić: Dobili smo neverovatnu cenu gasa

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da će cijena gasa ostati ista u narednih šest mjeseci biće 270 dolara.

    “Postigli smo nešto šmo smo moža jednom pomenuli i pokušali i Putin je pokazao izuzetno prijateljstvo prema Srbiji – da u narednih šest meseci dobijemo cenu od neverovatnih 270 dolara, da nam se ne menja cena, da ostane potpuno ista”, poručio je Vučić.

    Rekao je da su dobili povećanje količine gasa za tih šest mjeseci, kao i fleksibilnost za koju je, kaže, posebno molio.

    “Kada sam to saopštio u hotelu, direktor Srbijagasa Dušan Bajatovoić je skakao od sreće jer je mislio da je nemoguće da se to postigne”, rekao je Vučić i dodao da je Putin tokom sastanka pred njim razgovarao sa svim važnin ljudima iz različitih oblasti.

    Vučić je nakon sastanka prenio da je sa Putinom razgovarao o mnogo tema, uz zahvalnost ruskom predsjedniku na izuzetnom gostoprimstvu.

    “To je bio jedan od naših najdužih sastanaka, tri sata smo razgovarali sami o svim važnim pitanjima”, rekao je Vučić.

    Dodao je da je Putin dobro razumio značaj cijene gasa, količine i tzv. gipkosti gasa, navodeći da im je do kraja februara potrebno oko 13 miliona kubnih metara gasa, a u maju i junu 4 ili 5 miliona, a nije svejedno da li, kada pređete prosječne količine, kupujete na berzi ili ne.

    Vučić i Putin zadovoljni radom Međuvladine komisije
    Predsjednici Srbije i Rusije, Aleksandar Vučić i Valdimir Putin, pohvalili su danas tokom razgovora u Sočiju rad Međuvladine komisije za saradnju.

    Vučić je istakao da to tijelo radi svoj posao na najvišem i najboljem nivou i izrazio uvjerenje da će biti sve boljih rezultata u budućnosti.

    Vučić je rekao da misli da će dvije zemlje postići nove sporazume u različitim oblastima.

    Ruski predsjednik je rekao da se odnosi dvije zemlje razvijaju u svim pravcima uprkos pandemiji virusa korona, objavljeno je na sajtu Kremlja.

    On je izrazio zadovoljstvo što je Rusije ne samo isporučila vakcinu protvi korona virusa sputnjik V u Srbiju, već i što je postavila proizvodnju u Beogradu.

    Dodao je da Međuvladina komisija za saradnju radi redovno i da ga izvještava o tome kako ovaj posao napreduje.

  • Pronađeni ostaci 44 tijela i dijelovi jednog, slijedi DNK analiza

    Pronađeni ostaci 44 tijela i dijelovi jednog, slijedi DNK analiza

    Direktor Instituta za sudsku medicinu u Skoplju Aleksandar Stankov izjavio je danas da su na mjestu nesreće autobusa u Bugarskoj pronađena 44 tijela i dijelovi još jednog tijela i da slijedi DNK analiza.

    Kako je objasnio, tačan broj žrtava ne može se utvrditi dok se ne završi DNK analiza.

    “Urađene su 44 obdukcije, ali su pronađeni i ostaci tijela koja idu na DNK analizu. Treba sačekati da se ovi ostaci ispitaju i onda ćemo vidjeti koliko je tačno ljudi poginulo”, rekao je Stankov za agenciju MIA.

    Potvrdio je da će izvještaji makedonskih sudskih ljekara, koji su ovih dana boravili u Sofiji, kada budu završeni, biti predati bugarskim vlastima.

    Ranije je portparol glavnog bugarskog tužioca Sijka Mileva rekla da su na mjestu nesreće pronađena 44 tijela.

    Ona je dodala da joj je preživjeli muškarac ispričao da je razbio staklo na autobusu i da je tako spaseno osam ljudi, a ne sedam, kako su prenijeli mediji.

    “Prema podacima kojima raspolažemo, u autobusu su bile 52 osobe, pronašli smo 44 tijela, a hospitalizovano je sedam osoba – četiri muškarca i tri žene. Ostaje velika zagonetka gdje je osma osoba. Radimo na tome i ne želimo da širimo dezinformacije”, rekla je Mileva.

  • Njemačka prešla 100.000 preminulih, Šolc najavljuje obaveznu vakcinaciju

    Njemačka prešla 100.000 preminulih, Šolc najavljuje obaveznu vakcinaciju

    Njemačka je nadmašila sumorni rekord od 100.000 preminulih od kovida 19 i saopštila je o rekordno visokim ciframa broja zaraženih i sedmodnevne incidence.

    Broj preminulih od kovida 19 iz Instituta “Robert Koch” (RKI) za kontrolu bolesti objavljen u četvrtak ujutru iznosi 100.119.

    Broj zaraženih u 24 sata takođe je nadmašio 70.000 prvi put i zdravstvene službe javile su o 75.961 novozaraženoj osobi u proteklom danu. Ta cifra predstavlja rast s one od prije sedmicu dana od 65.371 novozaraženih.

    Posljednja sedmodnevna incidenca iznosi 419,7 – što je još jedan rekord od izbijanja pandemije. Ta cifra je omjer broja zaraženih na 100.000 ljudi u protekloj sedmici.

    Sve više jača podrška ideji o uvođenju obveznog vakcinisanja u Njemačkoj u trenutku dok socijaldemokrat Olaf Šolc, koji bi uskoro trebalo da postane novi kancelar, najavljuje obaveznu vakcinaciju za neke grupe radnika.

    Vakcinacija obavezna u nekim kategorijama?

    “Vakcina je put izlaska iz ove pandemije”, rekao je Šolc u srijedu novinarima prilikom predstavljanja programa nove tročlane vladajuće koalicije.

    “U objektima u kojima se pruža njega posebno osjetljivim grupama treba uvesti obveznu vakcinaciju”, kazao je budući njemački kancelar, obećavši da će biti ispitani praktični aspekti.

    U prošlosedmičnom susretu s kancelarkom u odlasku Angelom Merkel čelnici njemačkih pokrajina založili su se za to da savezna vlada hitno uvede obveznu vakcinaciju za zdravstvene radnike i one koji rade u socijalnoj zaštiti.

    Šolc je izložio plan u sedam tačaka kako bi Njemačka odgovorila na četvrti talas pandemije virusa korona, koji prate najveće brojke zaraze do sada i koji prijeti da će dovesti do preopterećenja bolnica.

    Skoro 70 posto ispitanih podržava obveznu vakcinaciju

    U međuvremenu javna podrška obveznoj vakcinaciji značajno je porasla, uz snažnu većinu koja odobrava takvu mjeru, pokazalo je ispitivanje YouGov objavljeno u srijedu.

    Ovaj institut navodi da je 69 posto ispitanih podržalo obveznu vakcinaciju, dok je 23 posto protiv takve mjere.

    Dvije sedmice ranije samo je 44 posto ispitanih u anketi za ovaj institut navelo da podržava obveznu vakcinaciju, dok ih je 27 posto bilo protiv.

    Vlada na odlasku ranije je odbacivala obveznu vakcinaciju, ali posljednjih dana njemački političari sve više govore u prilog uvođenju obvezne vakcinacije.

    Trenutno je 68,1 posto njemačke populacije vakcinisano s obje doze.

    Širom zemlje nevakcinisani se suočavaju sa sve više javnih restrikcija, poput zabrana ulaska u klubove, restorane, barove, pa i neke trgovine u pogođenim regijama.

    Od srijede su na snazi nova pravila po kojima ljudi moraju biti vakcinisani, preboljeti virus korona ili imati negativni test da bi došli na posao. Isto vrijedi za ulazak u vozove i autobuse.