Kategorija: Svijet

  • Evropski savjet osuđuje blokadu institucija “Svi politički lideri da se uključe u dijalog za prevazilaženje krize u BiH”

    Evropski savjet osuđuje blokadu institucija “Svi politički lideri da se uključe u dijalog za prevazilaženje krize u BiH”

    Evropski savjet izražava duboko žaljenje zbog političke krize u BiH koja je zadržala napredak reformi i ističe da svi politički lideri treba da se uključe u dijalog kako bi se prevazišla kriza.

    Iz Brisela je saopšteno da Evropski savjet traži od svih političkih lidera da se uzdrže od provokativne i retorike podjela i postupaka, uključujući osporavanje suvereniteta, jedinstva i integriteta BiH.

    “Retorika i inicijative pokrenute s ciljem poništavanja reformi i povlačenja iz institucija su neprihvatljivi i ugrožavaju usklađivanje prava i obaveza sa EU. Svi politički lideri treba da se uključe u dijelog kako bi se prevazišla kriza”, ističe se u saopštenju i dodaje da Evropski savjet osuđuje blokadu institucija.

    U saopštenju se dodaje da Savjet traži od političkih lidera da ulože zajedničke napore za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU” iz 2019. godine.

  • Putin najavio razgovor sa Xi Jinpingom: Odnosi Rusije i Kine sa Zapadom su napeti

    Putin najavio razgovor sa Xi Jinpingom: Odnosi Rusije i Kine sa Zapadom su napeti

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping održat će danas razgovor u čijem će fokusu biti aktuelni problemi koji opterećavaju odnose Zapada s jedne i Rusije i Kine s druge strane.

    Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov pojasnio je kako Putin i Jinping imaju mnogo tema za za razgovor, a koje se prije svega odnose na situaciju u Evropi i odnosima s NATO savezom.

    “Predsjednici će se osvrnuti na ratobornu retoriku NATO-a i napetu situaciju u Evropi. Strane će razmijeniti svoje stavove o međunarodnim poslovima, nedavnim događajima u međunarodnim odnosima, a naročito situaciji u Evropi. Odnosi su veoma napeti i to definitivno zahtijeva razgovor između saveznika – Moskve i Pekinga”, rekao je Peskov.

    Takođe, Peskov je naglasio kako će se tokom razgovora predsjednici Rusije i Kine osvrnuti i na “veoma agresivnu retoriku SAD-a”.

    “Na dnevnom redu je i mnoštvo drugih pitanja. Razgovori o energetici, saradnji u oblasti visoke tehnologije, zajedničkim investicijama i trgovini”, zaključio je Peskov.

  • Gori Svetski trgovinski centar, oko 300 ljudi zarobljeno

    Gori Svetski trgovinski centar, oko 300 ljudi zarobljeno

    Veliki požar izbio je danas u Svetskom trgovinskom centru u Hongkongu, a prema poslednjim informacijama, oko 300 ljudi zarobljeno je na krovu zgrade.

    Požar je prijavljen nešto posle podneva po lokalnom vremenu i za samo pola sata okarakterisan je kao incident trećeg stepena, javlja “Saut Čajna Morning Post”.

    Takođe, mediji navode da se najmanje sedam osoba nagutala dimom u zgradi koja broji čak 38 spratova. Do sada je evakuisano 160 osoba.

    Policija je saopštila da je jedna 60-godišnja žena hospitalizovana u polusvesnom stanju zbog toga što se nagutala dima, a da se još dve osobe ne osećaju dobro.

    Među onima koji trenutno ne mogu da izađu iz zgrade koja radi kao tržni i poslovni centar, su i kupci i gosti restorana.

    “Saut Čajna Morning Post” javlja da su četiri osobe hospitalizovane.

    Vatrogasci koriste posebne produžene merdevine kako bi došli do zatočenih ljudi.

    Mediji navode da je požar nastao u sobi sa osiguraćima.

  • Zelenski: Berlin sprečava Kijev da nabavi naoružanje, zar nemamo pravo

    Zelenski: Berlin sprečava Kijev da nabavi naoružanje, zar nemamo pravo

    Njemačka vlada blokira nastojanja Ukrajine da od NATO-a kupi sisteme za odbranu od bespilotnih letjelica i drugo defanzivno naoružanje, izjavio je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski.

    Ova izjava ukrajinskog predsjednika prenesena je u intervjuu za italijanski dnevnik “Republika” koji je preveden na ukrajinski i postavljen na sajt predsjednikove pres-službe, prenosi portal Ukrinform.

    “Njemačka nas je nedavno spriječila da od NATO nabavimo sisteme protiv bespilotnih letjelica i naoružanje za neutralisanje snajperista isključivo u odbrambene svrhe. Zar nemamo pravo da imamo ovo naoružanje dok ističe osma godina rata? Očigledno da nemamo. Svaka demokratija koja se brani od agresije trebalo bi da ima pravo da nabavi takvo odbrambeno naoružanje, međutim u nekim (evropskim) prijestonicama i dalje je prisutan strah”, ocijenio je Zelenski.

    On je rekao da Ukrajina nije iznenađena dešavanjima na svojim istočnim granicama, tvrdeći da je Rusija započela rat 2014. godine i da je od tada Ukrajina spremna za svaki scenario.

    “Čemu služe trupe nagomilane u blizini naše granice? To je potencijalna ucjena, prije svega uperena protiv zapadnih sila. Ako se dodatno poveća ruski vojni kontingent, ucjena će postati žešća, što se može smatrati pripremama za širenje agresije na našu zemlju i moguće na cijeli region”, ocijenio je Zelenski.

    Ranije je njemački nedjeljnik “Bild” izvijestio da Berlin od maja 2021. godine koristi mehanizme NATO kako bi spriječio druge saveznike da Ukrajini prodaju odbrambeno naoružanje.

  • Stoltenberg: Ne planiramo raspoređivanje raketa u Evropi

    Stoltenberg: Ne planiramo raspoređivanje raketa u Evropi

    Sjevernoatlantska alijansa (NATO) ne planira da raspoređuje nuklearne raketa srednjeg dometa u Evropi, saopšteno je danas iz NATO-a.

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je Rusija godinama kršila Sporazum o zabrani širenja nuklearnog naoružanja (INF) raspoređujući projektile srednjeg dometa u Evropi.

    On je naglasio da cilj Alijanse nije recipročna mjera Rusiji.

    “Prijedlog Rusije na moratorijum nije pouzdan, jer su kršili INF. Osim u slučaju da Rusija na provjerljiv način uništi svoje projektile SSC-8, kojim su prekršili INF, onda nije pouzdano predlagati zabranu nečega što su već rasporedili”, istakao je Stoltenberg.

    On je pritom mislio na INF postignut 1987. godine koji su postigli tadašnji sovjetski lider Mihail Gorbačov i američki predsjednik Ronald Regan.

  • Putin traži pismene garancije od SAD i NATO, ima i poruku za Makrona

    Putin traži pismene garancije od SAD i NATO, ima i poruku za Makrona

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je tokom razgovora s predsjednikom Finske Saulijem Ninistom naglasio da je neophodno da SAD i NATO pruže pismene garancije Moskvi da se alijansa neće širiti dalje na istok prema Rusiji u skladu s nedjeljivim bezbjednosnim načelima, saopšteno je danas iz Kremlja.

    “Predsjednik Putin je ponovo istakao da je neophodno da se bez odlaganja pokrenu pregovori sa SAD i NATO kako bi se postigao sporazum o davanju međunaronih pravnih garancija Moskvi kojima se odbacuje dalja ekspanzija sjevernoatlantske alijanse na istok i raspoređivanje sistema naoružanja na teritoriji Ukrajine i drugih susjednih zemalja kojima bi mogla biti ugrožena bezbjednost Rusije”, navodi se u saopštenju, prenosi TASS.

    U saopštenju Kremlja se podvlači da je ruski lider naglasio da bi ovaj potez bio u potpunosti u skladu s nedjeljivim bezbjednosnim načelima ugrađenim u Završni akt konferencije u Helsinkiju 1975. godine i povelje usvojene u Istanbulu 1999. godine.

    U tom kontekstu, ruski lider je izrazio podršku inicijativi predsjednika Finske Ninista da se 2025. godine organizuje samit povodom 50. godišnjice Helsinške konferencije o bezbjednosti i saradnju u Evropi.

    Ruski predshednik Vladimir Putin ranije je pozvao NATO da prihvati suštinske pregovore kako bi Rusiji dobila “pouzdane i dugoročne bezbjednosne garancije”, jer, prema njegovim riječima, Rusija želi pravno obavezujuće garancije zbog toga što zapadne zemlje nisu poštovale svoja usmena obećanja i obaveze.

    Poručio Makronu: NATO da zaustavi širenje na istok
    Putin je rekao francuskom kolegi Emanuelu Makronu tokom današnjeg telefonskog razgovora da Moskva želi hitne razgovore sa zapadnim zemljama kako bi se zaustavilo dalje širenje NATO-a na istok, saopštio je Kremlj.

    “Ruski predsjednik je naglasio važnost hitnih međunarodnih pregovora, kako bi se dobile garancije koje bi spriječile dalje širenje NATO-a na istok i raspoređivanje naoružanja u susjednim državama, prije svega u Ukrajini, što je prijetnja za Rusiju”, naveo je Kremlj, prenosi Rojters.

    Putin je iznio sličan zahtjev tokom razgovora s predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom putem video-linka prošle nedjelje, ali i tokom telefonskog razgovora s premijerom Velike Britanije Borisom Džonsonom u ponedjeljak.

  • Borelj: Ruski napad na Ukrajinu neće proći bez posljedica

    Borelj: Ruski napad na Ukrajinu neće proći bez posljedica

    Bilo kakva agresija protiv Ukrajine neće proći bez političkih posljedica i visokih ekonomskih troškova za Rusiju, rekao je danas u Evropskom parlamentu visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu i bezbjednosnu politiku Džozef Borelj, ali i dodao da će EU prije svega nastojati da spriječi eskalaciju napetosti između dvije zemlje.

    “Bilo kakva agresija protiv Ukrajine neće proći bez političkih posljedica i visokih ekonomskih troškova za Rusiju”, rekao je Borelj evroparlamentarcima. Ukrajina, Evropska unija i Sjedinjene Države već nedjeljama optužuju Rusiju da planira napad na Ukrajinu.

    “Rusija od novembra na neobičan način gomila vojnike i oružje uz granicu s Ukrajinom. Ukrajina je naš strateški partner i naravno da nas zabrinjava gomilanje ruskih snaga”, rekao je Borelj i ponovio nepokolebljivu podršku Unije suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine.

    Iako Rusija gomila snage na svojoj teritoriji i time ne krši međunarodno pravo, Borelj smatra da je s obzirom na ranija događanja zabrinutost Ukrajinaca sasvim opravdana. Najavio je novi finansijski instrument kojim će se pružiti sanitetska i logistička podrška Ukrajini za jačanje njene otpornosti koja ne uključuje i oružje.

    Prema NATO-u, Rusija je rasporedila između 75.000 i 100.000 vojnika, a Zapad strahuje da će se ponoviti 2014. godina, kada je Rusija anektirala poluostrvo Krim. Proruski separatisti iste godine su zauzeli dio istočne Ukrajine, regije Donjeck i Lugansk. U sukobima koji traju već sedam godina poginulo je više od 13.000 ljudi.

    “Treba očekivati najbolje, a pripremiti se za najgore”
    Borrelj je pozvao Rusiju da se vrati za pregovarački sto uz posredništvo Francuske i Njemačke. Istakao je da EU ne želi pridonijeti nikakvoj eskalaciji i za kraj dodao da treba očekivati najbolje, a pripremiti se za najgore.

    Kremlj poriče da priprema invaziju na Ukrajinu i tvrdi da je gomilanje ruskih vojnika uz granicu s tom zemljom isključivo obrambene naravi te traži sigurnosna jamstva za vlastitu sigurnost. Rusija je pozvala NATO da ne raspoređuje oružje u zemljama koje graniče s Rusijom i protivi se eventualnom članstvu Ukrajine i Gruzije u tom savezu. Ta zemlja prijeti i da će rasporediti nuklearne rakete u Evropi kao odgovor na slične planove NATO-a, koje Sjevernoatlantski savez odbacuje.

  • Austrija pooštrila mjere zbog omikrona

    Austrija pooštrila mjere zbog omikrona

    Ministarstvo zdravlja Austrije pooštrilo je epidemiološka pravila zbog pojave novog omikron soja korona virusa.

    U slučaju kontakta sa osobom zaraženom omikron sojem i vakcinisani i izliječeni biće tretirani kao osobe prvog stepena kontakta, i moraće dvije nedjelje u karantin bez mogućnosti ranijeg prekida.

    Do sada je za kontakte prvog stepena važio karantin od 10 dana, sa mogućnosti prijevremenog prekida izolacije poslije pet dana testiranjem.

    Vakcinisani i izliječeni bili su do sada vođeni kao kontakti drugog stepena, pa nisu morale u karantin.

    U Beču su stroža pravila za omikron infekcije već u primjeni, i čak se primenjuju i na đake u školama.

    Inače, kontakt osoba prvog nivoa je svako ko je bilo u istom prostoru sa oboljelom osobom na razdaljini manjoj od dva metara duže od 15 minuta, ili je imalo direktan fizički kontakt.

    Kontakti drugog nivoa su osobe koje su imale samo kratki kontakt sa obolelim, pa do sada nisu morale u karantin.

  • Rusija upozorava NATO: Uslijediće vojni odgovor

    Rusija upozorava NATO: Uslijediće vojni odgovor

    Rusija je danas saopštila da će možda biti primorana da rasporedi nuklearne rakete srednjeg dometa u Evropi kao odgovor na ono što vidi kao planove NATO.

    Zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je u intervjuu za rusku novinsku agenciju RIA da će Moskva morati da preduzme korake ukoliko NATO odbije da se angažuje s njom na sprečavanju takve eskalacije, prenosi Rojters.

    Nuklearni projektili srednjeg dometa (INF) u Evropi bili su zabranjeni prema sporazumu iz 1987. godine koji su dogovorili sovjetski lider Mihail Gorbačov i američki predsjednik Ronald Regan, što je u to vrijeme pozdravljeno kao veliko ublažavanje hladnoratovskih tenzija, navodi britanska agencija.

    Vašington je napustio sporazum 2019. godine nakon što se godinama žalio da ruska strana krši taj pakt.

    Rjabkov je rekao da postoje indirektne indicije da se NATO približava ponovnom razmještanju INF-a, uključujući njihovu obnovu prošlog mjeseca.

    “Nedostatak napretka ka političkom i diplomatskom rješenju ovog problema dovešće do toga da naš odgovor bude vojno-tehničke prirode”, poručio je zamjenik ministra.

    NATO sa druge strane tvrdi da neće biti novih američkih projektila u Evropi i da je spreman da odvrati nove ruske rakete “odmjerenim” odgovorom koji bi uključivao samo konvencionalno oružje.

    “To će biti konfrontacija, sljedeći talas, takvi sistemi pojaviće se kod nas. Trenutno ih nema, imamo jednostrani moratorijum, a pozivamo NATO i Sjedinjene Države da se pridruže ovom moratorijumu,” apelovao je Rjabkov.

    Takođe, u intervjuu za RIA agenciju, on je rekao da Rusija ima “potpuni nedostatak povjerenja” u NATO.

    “Oni sebi ne dozvoljavaju da urade bilo šta što bi na neki način moglo da poveća našu bezbjednost, vjeruju da mogu da djeluju u svoju korist, a mi jednostavno moramo sve ovo da progutamo i da se nosimo s tim. Ovo se neće nastaviti”, istakao je Rjabkov.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Džo Bajden održali su prošle nedjelje dvočasovne razgovore o ukrajinskoj krizi i zahtjevu Moskve za, kako to Rusija naziva, pravno obavezujućim bezbjednosnim garancijama Zapada.

    Rjabkov je rekao da će Rusija u narednim nedjeljama predstaviti svoje naknadne prijedloge Sjedinjenim Državama, a možda i drugim zemljama NATO.

  • Foreign Policy: Zašto jedan čovjek može uništiti tursku ekonomiju

    Foreign Policy: Zašto jedan čovjek može uništiti tursku ekonomiju

    Kolumnista vanjskopolitičkog magazina Foreign Policy Steven A. Cook u tekstu “Zašto jedan čovjek može uništiti tursku ekonomiju” osvrnuo se na političke i ekonomske poteškoće u ovoj državi.

    Ocijenio je da je demokratizacija 80-ih i 90-ih godina u latinskoj Americi i istočnoj Evropi bila prilika za naučnike iz društvenih nauka da testiraju ono o čemu su dugo raspravljali: koji sistem je bolji za održavanje demokratije – predsjednički ili parlamentarni sistem.

    “Za profesora na Univerzitetu Yale Juana Linza početkom 1985. parlamentarna demokratija je bila bolja. Uslijedila je akademska rasprava, a kasnijim istraživanjima je utvrđeno da stav da je parlamentarizam bolji i nije toliko kategoričan koliko je tvrdio Linz”, naveo je Cook.

    Napomenuo je da uspjeh parlamentarizma zavisi od različitih faktora, kao što su kultura, ekonomski razvoj i historija. Osim toga, napomenuo je i da je pojedinim studijama utvrđeno da je predsjednički sistem bolji.

    Promjene kojima je Erdogan učvrstio vlast

    Ukazao je na dilemu vezanu za parlamentarizam i predsjednički sistem iz razloga što turski političari raspravljaju o tome. Prema njegovim riječima, posljednje ankete su pokazale da se smanjuje popularnost dugo vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) na čijem je čelu predsjednik države Turske Recep Tayyip Erdogan. S druge strane, kako je istakao, opozicioni lideri prije izbora 2023. obećavaju da će vratiti parlamentarizam koji je postojao do 2017. Autor zapaža da je to zapravo bila mješavina parlamentarizma i predsjedničkog sistema. Smatra da Erdogan želi održati status quo tvrdeći da je predsjednički sistem bolji izbor za Tursku.

    “Ko je u pravu? Niko. Ne zbog toga što Turskom nije nemoguće upravljati, već zbog toga što nijedan sistem nije bio demokratski i nijedan nije značio dobro upravljanje”, dodaje Cook.

    Podsjetio je da su ovlasti predsjednika prije ustavnih promjena, kojima je uspostavljen predsjednički sistem, bile ograničene. Između ostalog, predsjednik nije mogao proglašavati zakone, nije mogao izdavati dekrete i nije mogao birati članove vlade. Za ustavne promjene najzaslužniji je upravo AKP.

    “Pozicija predsjednika je ukinuta, a novoformirano izvršno predsjedništvo je ovlašteno da imenuje sudije i visokopozicionirane funkcionere, a da se ne konsultuje s parlamentom”, obrazložio je.

    Smatra da su ove promjene bile prilika za Erdogana da na pravosudne i druge bitne pozicije imenuje svoje pristalice, a čime je osigurao da se provode njegove odluke i da se javni resursi koriste za potrebe njegove stranke.

    “Amandmanima je predsjedniku data veća kontrola nad vojskom. Postojalo je pravilo da je parlamentarni nadzor nepotreban kada predsjednik i parlamentarna većina dolaze iz iste stranke. S još manje provjera i bez ravnoteže u kontroli vlasti, Erdogan je bio slobodan da slijedi svoj plan koji je smatrao adekvatnim”, potcrtao je.

    “Nije jedini zaslužan, ali je najzaslužniji”

    Istakao je da su promjene bile daleko od toga da su pozitivne. Uočava da su problemi za mnoge Turke počeli i prije transformacije u predsjednički sistem.

    “Turska je prepuna korupcije, njena valuta je prolazila kroz višegodišnju devalvaciju, a uži predsjednikov krug čine ulizice i članovi porodice. Primjer radi, glavna kvalifikacija novog guvernera Centralne banke jeste njegov odnos s Erdoganovim zetom Beratom Albayrakom. Albayrak je bio ministar finansija i njegov ministarski mandat je bio katastrofalan”, smatra Cook.

    Naglasio je da Erdogan nije jedini koji je zaslužan za pogoršanje stanja u Turskoj, ali da je sigurno najzaslužniji. Tursku je istakao i kao jednu od svjetskih predvodnica u pritvaranju novinara i primoravanju velikog broja ljudi da odu u egzil. Spočitao joj je i to što ugrožava prava LGBT osoba, kao i prava žena. Za njega su sve ovo pokazatelji da nije riječ o dobroj vlasti. Tvrdi da Erdogan zloupotrebljava vlast kako bi osigurao pobjedu na predstojećim izborima.

    Opozicija rješenje vidi u parlamentarizmu

    Ukazao je na to da opozicija predvođena kemalističkom Republikanskom narodnom strankom (CHP), na čijem je čelu Kemal Kilicdaroglu, smatra da je rješenje za probleme u vraćanju parlamentarizma, a kako bi se uspostavila ravnoteža u kontroli vlasti. Cook je poručio da opozicija mora računati na to da Turci nisu zaboravili kako su živjeli 90-ih, kada je bila vlast.

    “To je bila decenija sa sedam različitih koalicija, od 1991. do 2002. Uglavnom se isticala po korupciji, lošim ekonomskim politikama i nedostatku hrabrih odluka”, dodaje.

    Usljed vrlo loših ukupnih okolnosti u zemlji 2002. desilo se da AKP pobijedi.

    “Turski parlamentarizam i nije bio toliko loš. Vlade na čijem je čelu bio AKP bile su spremne da se pridržavaju programa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), omogućavajući period ekonomskog rasta. Provedeno je niz političkih reformi kojima je Evropska unija primorana da s Turskom počne pregovore o njenom članstvu u uniji”, zapaža.

    Kako je istakao, to je također bio period kada su Erdogan i njegov AKP radili na tome da podjele, potuku i usitne opoziciju. Naveo je da se desila konsolidacija Erdoganovog autoritarizma.

    Steven A. Cook u tekstu za Foreign Policy zaključuje da će Turcima najbolje biti pod onim sistemom koji budu sami oblikovali, odnosno koji oni izaberu.

    Cook je saradnik Vijeća za vanjske poslove (Council on Foreign Relations) za Bliski istok i Afriku. Njegova posljednja knjiga je “Lažna zora: Protesti, demokratija i nasilje u novoj sredini” (False Dawn: Protest, Democracy, and Violence in the New Middle).