Rusija i Kina dogovorile su se danas na sastanku ministara spoljnih poslova u Kini da prošire saradnju, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova, prenio je “Interfaks”, u okolnostima “teških međunarodnih prilika”.
Saradnja uključuje uspostavljanje spoljnopolitičke koordinacije i zajedničke nastupe o globalnim pitanjima, navodi “Interfaks”.
Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji sastao se danas sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u istočnoj kineskoj provinciji Anhui.
Zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev smatra da dosadašnji finansijski sistem neće opstati, jer su ga iskompromitovali njegovi bivši garanti i da nastupa era regionalnih valuta.
“Dok naši protivnici nastavljaju sa svojim besplodnim trudom, svijet se polako kreće ka novoj logici svjetskih trgovinskih odnosa, kao i prema ažuriranom finansijskom sistemu”, ističe Medvedev.
On objašnjava da će države morati da se dogovore o novom finansijskom svjetskom poretku i da će odlučujuću riječ imati države s jakom privredom, a ne one koje stalno povećavaju svoj državni dug.
Prema riječima Medvedeva, povjerenje u rezervne valute blijedi, napuštanje dolara i evra više ne izgleda kao neka fantastika i dolazi era regionalnih valuta.
“Svijet se budi, a povjerenje u rezervne valute blijedi kao jutarnja izmaglica. Odustajanje od dolara i evra kao glavnih svjetskih rezervi više se ne čini tako fantastičnom perspektivom.
Kakve su to rezerve, ako su plaćanja u njima zamrznuta i faktički prepuštena ‘difoltu’ voljom pomahnitalih političara, koji su spremni da novac svojih poreskih obveznika prinesu na oltar tajanstvenoj pobjedi u ratu ‘do posljednjeg Ukrajinca'”, pita Medvedev na svom Telegram kanalu.
Kome su te monete potrebne u tom slučaju, navodi on i ocjenjuje da njih čak neće htjeti da prihvate ni za plaćanje ugovora za snabdijevanje gorivom.
Medvedev objašnjava da se “paklene” sankcije protiv Rusije Zapadu vraćaju kao bumerang i čini se da će u Evropi početi recesija”.
Ruski zvaničnik navodi da sankcije ne postižu rezultate koje su ranije najavljivali zapadni političari i da blokada banaka nije donijela značajne rezultate.
Najviši ruski zakonodavac upozorio je Evropsku uniju da će, ako želi ruski prirodni plin, morati platiti u rubljama, te istakao da bi izvoz nafte, žitarica, metala, đubriva, uglja i drvne građe uskoro mogao biti cijenjen na isti način, piše Reuters.
Nakon što je Zapad uveo sankcije Rusiji kao odgovor na invaziju na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin zahtijevao je da se prirodni plin koji se izvozi u Evropu ili SAD plaća u rubljama.
Evropa, koja uvozi oko 40 posto plina iz Rusije i plaća uglavnom u evrima, kaže da ruski gasni gigant Gazprom pod kontrolom države nema pravo da ponovo sklapa ugovore. Grupa sedam odbacila je zahtjeve Moskve ove sedmice.
“Evropski političari trebaju prestati pokušavati da pronađu neko opravdanje zašto ne mogu plaćati plin u rubljama“, rekao je Vjačeslav Volodin, predsjednik donjeg doma parlamenta dodajući jednostavno da ko želi plin – neka plati u rubljama.
Volodin je poručio da postoji mogućnost i da se neki drugi proizvodi izvoze po cijeni u rubljama.
“Štaviše, bilo bi ispravno , tamo gdje je to korisno za Rusiju, proširiti listu izvoznih proizvoda po cijeni u rubljama na: đubrivo, žitarice, prehrambeno ulje, naftu, ugalj, metale, drvo itd”, rekao je on.
Nije odmah bilo jasno da li bi takav potez mogao postati zvanična ruska politika, iako je Putin, najavljujući odluku o rublji za prirodni plin, rekao da je to samo početak procesa.
Ruski zvaničnici su više puta govorili da je pokušaj Zapada da izoluje jednog od najvećih svjetskih proizvođača prirodnih resursa iracionalan čin samoozljeđivanja koji će dovesti do skoka cijena za potrošače i odvesti ekonomije Evrope i SAD u recesiju.
Rusija kaže da sankcije Zapada, pogotovo zamrzavanje oko 300 milijardi dolara rezervi ruske centralne banke, predstavljaju objavu ekonomskog rata.
“Kroz ove sankcije, kroz svoje pokušaje da nas izolujete, vi ste izolovali sebe”, zaključio je Volodin.
Predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin rekao je da bi EU trebala da plaća u rubljama za ruski prirodni gas i upozorio da bi to uskoro moglo da se uvede i za izvoznu naftu, žito, metale, đubrivo, ugalj i drvnu građu.
Ministri energetike zemalja Grupe sedam industrijskih sila odbili su zahtjev za plaćanjem u rubljama, rekao je njemački ministar energetike Robert Habek. Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je predsjedniku Vladimiru Putinu da to ne bi bilo moguće.
“Ako želite gas, nađite rublje. Štaviše, bilo bi ispravno – ako je to korisno za našu zemlju, da lista izvoznih proizvoda sa cijenama u rubljama obuhvati: đubrivo, žito, jestivo ulje, naftu, ugalj, metale, drvnu građu i slično”, napisao je Volodin u poruci objavljenoj na internetu.
U ovom trenutku nije poznato da le će ovakav potez postati zvanična politika Rusije. Putin je, objavljujući odluku o prirodnom gasu, rekao da je ovo samo početak procesa.
Ruski stručnjaci predložili su stvaranje nove platne jedinice u Rusiji za naselja sa prijateljskim zemljama.
Kako se navodi, pitanje stvaranja nove platne jedinice pokrenulo je uvedene sankcije Zapada, kao i zahtev Rusije da prima naplatu za izvoz gasa u Evropu u rubljama.
Ekonomisti Centra za makroekonomsku analizu i kratkoročno predviđanje (CMASF) i Instituta za ekonomsko predviđanje Ruske akademije nauka navode da bi za formiranje sistema obračuna bez dolara mogle biti zainteresovane zemlje Evroazijske ekonomske unije (EAEU), Kina, Indija, Iran, Turska i niz drugih država.
Podsetimo, nedavno je Vladimir Putin naložio da se plaćanje prirodnog gasa koji isporučuje Rusija prebaci u rublje i objasnio da je reč o odbijanju upotrebe “valuta svih zemalja koje su same sebe kompromitovale”.
Više od deset miliona ljudi zarazilo se virusom korona u svijetu u prethondih sedam dana, a preminulo je preko 45.000 pacijenata, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija /SZO/.
Broj novih infekcija opao je za 14 odsto, a broj smrtnih ishoda porastao je za 43 odsto u odnosu na prethodni period od sedam dana, prenio je TASS.
U današnjem saopštenju se navodi da je broj preminulih porastao nakon promjene definicije smrtnog slučaja od kovida 19 u Čileu i SAD i retrospektivnim sređivanjem podataka iz Indije i regiona Jugoistočne Azije, navodi SZO u sedmičnom izvještaju.
Opadanje broja zaraženh detektovano je u svih šest globalnih regiona, a najviše u Istočnom Mediteranu, za 32 odsto.
Smrtnost je najviše porasla u američkom regionu /182 odsto/ i Jugoistočnoj Aziji /116 odsto/, ali je opala u ostalim regionima.
Pojedinačno najviše infekcija imale su Južna Koreja, NJemačka, Vijetnam, Francuska i Italija, a najviše preminulih Čile, SAD, Indija, Rusija i Južna Koreja.
Bivši američki predsjednik Donald Tramp pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da objavi sve kompromitujuće informacije koje ima o porodici Bajden i odnosima Hantera Bajdena sa oligarsima u istočnoj Evropi, prenosi Gardijan.
Tramp se pozvao na izvještaj Senata iz 2020, koji je otkrio da je ruski oligarh Jelena Baturina, tada supruga moskovskog gradonačelnika, prije 10 godina obezbijedila 3,5 miliona dolara kompaniji čiji je suosnivač sin predsjednika Džozefa Bajdena i u kome nije odgovoreno na pitanje o tome zašto je taj novac dat, precizira Gardijan.
Velika porota u SAD je istraživala poslovanje Hantera Bajdena zbog navodnih poreskih prekršaja, stranog lobiranja i pranja novca, ali on je negirao bilo kakvu krivicu, navodi Gardijan.
On je rekao da mu je drago što se ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov nedavno u razgovoru sa srpskim novinarima pozitivno izjasnio o ovoj mogućnosti.
“Srbija je spremna da u svakom trenutku ponudi svoje dobre diplomatske usluge i prijateljski odnos obema stranama, ako to žele da iskoriste”, rekao je Dačić za ruski list “Izvestija”.
On je naveo da se Beograd, uprkos pritiscima Zapada, neće pridružiti antiruskim sankcijama jer su, kako je rekao, u pitanju državni interesi.
“To što smo kandidat za članstvo u EU ne obavezuje nas da svaku našu odluku koordinišemo sa EU. Pogotovo ako verujemo da to može biti štetno po našu zemlju, a sankcije Rusiji bi bile upravo takvo rešenje”, zaključio je on.
Rusija je počela da pomjera veoma mali broj vojnika sa položaja oko ukrajinskog glavnog grada Kijeva, saopštio je Pentagon u utorak, uz ocjenu da je to više bila promjena položaja nego povlačenje ili povlačenje iz rata.
Portparolka Bijele kuće Kejt Bedingfild je saopštila da Rusija preraspoređuje svoje trupe u Ukrajini, a ne povlači ih, prenosi agencija Rojters.
“Da li je bilo nekih pomjeranja nekih ruskih jedinica iz Kijeva u posljednjem danu ili tako nešto? Da, mislimo da jeste. Mali broj”, rekao je portparol Pentagona Džon Kirbi na brifingu za novinare.
“Vjerujemo da je ovo repozicioniranje, a ne pravo povlačenje, i da svi treba da budemo spremni na veliku ofanzivu na druge oblasti Ukrajine. To ne znači da je prijetnja Kijevu gotova”, poručio je Kirbi.
Prekretnica u ratu sa Ruskom Federacijom nastupiće krajem aprila i početkom maja, kaže savetnik šefa kabineta predsednika Ukrajine Aleksej Arestovič.
Arestovič je rekao da humanitarna katastrofa, poput onoga što se dešava u Mariupolju ili Izjumu, neće dugo trajati.
“To se neće nastaviti mesecima. Rusi neće mesecima držati ovu teritoriju. Mislim da bi krajem aprila i početkom maja sve trebalo postepeno da se završi”, rekao je Arestovič.
Arestovič kaže i da Mariupolj ima potencijal da vodi odbranu još nekoliko meseci.
“Mariupolj ima zadatak da se održi. A komandant puka Azov je rekao da Mariupolj zapravo drži značajne neprijateljske snage koje nisu prebačene na druge sektore fronta. I što se duže drže, to više šansi daju da se preduzmu mere koje će, pre svega, zaštititi civile Mariupolja, jer evakuacija traje, svaki dan”, smatra Arestovič.
On je rekao da će pokušaj da “dokrajče” Mariupolj biti jedan od glavnih zadataka Rusije.
“Biće veoma teško i nije jasno kako će se završiti. Šanse za uspeh su 50-50”, rekao je Arestovič.