VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Mediji: Ruski avioni s nuklearnim oružjem ušli su u švedski prostor

    Mediji: Ruski avioni s nuklearnim oružjem ušli su u švedski prostor

    Švedska televizija TV4 tvrdi da su ruski avioni naoružani nuklearnim oružjem ušli u švedski vazdušni prostor.

    Incident se, kažu, dogodio 2. marta. Ukupno četiri ruska vojna aviona letjela su blizu švedskog ostrva Gotlanda, koji Rusi često svojataju. Riječ je o dva Sukhoija 24 i dva Sukhoija 27. Dva Sukhoija, tvrde izvori ove švedske televizije, imala su nuklearno oružje. Sva četiri aviona, navodi se, poletjela su iz ruske enklave Kalinjingrad.

    Vojne vlasti nisu željele komentarisati informacije o tome da su avioni bili naoružani nuklearnim oružjem.

    “Ocjenjujemo to kao svjesno djelovanje”
    Švedska vojska osudila je povredu vazdušnog prostora.

    “Ocjenjujemo to kao svjesno djelovanje. To je vrlo ozbiljno, pogotovo ako ste zemlja u ratu”, kazao je načelnik vazdušnih snaga Carl-Johan Edstrom.

    “Analizirali smo incident i jasno je da ne možemo isključiti pogrešnu navigaciju, ali sve ukazuje da se radilo o namjernom činu, da su prešli švedske granice”, dodao je.

    Kršenje pravila vazdušnog prostora trajalo je oko minutu. Švedska je podigla Gripene, koji su fotografisali uljeze. Tako se, navodi TV4, i otkrilo da imaju nuklearno oružje.

    “To je jasna strategija Rusije i signal Švedskoj da imaju nuklearno oružje i da bi mogli razmisliti o njegovoj upotrebi”, rekao je vojni stručnjak Stefan Ring.

  • Odgovor Putinu: Biden pušta u opticaj najveću količinu nafte iz rezervi u istoriji

    Odgovor Putinu: Biden pušta u opticaj najveću količinu nafte iz rezervi u istoriji

    Bidenova administracija razmatra puštanje u opticaj do 180 miliona barela nafte tokom nekoliko mjeseci iz Strateških rezervi nafte (SPR), izjavila su četiri američka izvora, dok Bijela kuća pokušava sniziti cijene goriva.

    Taj bi potez bio treći put da su Sjedinjene Države iskoristile svoje strateške rezerve u posljednjih šest mjeseci, i bilo bi najveće oslobađanje u skoro 50-godišnjoj istoriji SPR-a.

    Do sada, ovi potezi nisu uspjevali sniziti cijene jer je svjetska potražnja skoro dostigla nivoe prije pandemije, dok je ponuda globalno pooštrena.

    Cijene nafte su porasle otkako je Rusija napala Ukrajinu krajem februara, a Sjedinjene Države i saveznici odgovorili su velikim sankcijama Rusiji, drugom po veličini izvozniku sirove nafte u svijetu. Nafta Brent, svjetska referentna vrijednost, skočila je na oko 139 dolara ranije ovog mjeseca, najviše od 2008. godine, i bila je blizu 110 dolara po barelu u trgovanju u Aziji u četvrtak.

    U jutarnjoj trgovini u Aziji, američka naftna referentna vrijednost West Texas Intermediate bila je niža za 5,6 posto, dok je nafta Brent pala za 4,8 posto niža.

    Vijest o potencijalnom velikom oslobađanju nafte od strane SAD-a stigla je uoči sastanka Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika uključujući Rusiju koji se treba održati danas.

    Očekuje se da će grupa najvećih zemalja proizvođača nafte, poznata kao OPEC+, držati svoj postojeći dogovor o postepenom povećanju proizvodnje.

  • Sirijci se masovno prijavljuju u rusku vojsku: Ratuju u Ukrajini za platu od 7.000 dolara

    Sirijci se masovno prijavljuju u rusku vojsku: Ratuju u Ukrajini za platu od 7.000 dolara

    Društvene mreže u Siriji preplavljene su zahtjevima u kojima ljudi traže da se pridruže ruskim trupama na ratištu u Ukrajini u zamjenu za 7.000 dolara u borbi na prvoj liniji.

    Sirijska ekonomija je od ranije u dubokoj krizi, a trenutni rat u Ukrajini je još više podigao cijene osnovnih životnih namirnica.

    Jedan bivši vojnik sirijskog režima u svom razgovoru za BBC rekao je da se prijavio za regrutaciju u rusku vojsku i da planira odlazak. Glavni razlog je, kako kaže, siromaštvo.

    “Moja porodica ne želi da idem, ali ja moram kako bih se prehranio. Ipak, šanse da ću tamo preživjeti su jako male”, rekao je ovaj Sirijac za BBC.

    Prema podacima koje je Rusija objavila do sada je u ratu u Ukrajini poginulo 1.315 vojnika, međutim Zapad smatra da je taj broj daleko veći.

    Rusija je ranije podržala njihov režim u građanskom ratu, a sada Sirijci žele da vrate uslugu. Ukrajinske vlasti saopćile su da su Rusi otvorili 14 regrutacionih centara u Siriji, uključujući gradove Damask i Alepo.

    “Ja lično poznajem bar 200 ljudi koji su se prijavili za regrutaciju. Većina njih se prijavila samo iz jednog razloga – da bi sebi obezbjedili hranu”, dodaje ovaj vojnik.

    Sirijci koji planiraju odlazak na ratište u Ukrajiu imaju dvije ponude: prva je borba na prvoj liniji za 7.000 dolara, a druga borba na drugim frontovima za 3.500 dolara.

  • Kijev otkrio datum nastavka pregovora sa Rusijom

    Kijev otkrio datum nastavka pregovora sa Rusijom

    Rusija i Ukrajina će nastaviti svoje mirovne pregovore putem video-veze 1. aprila, saopštio je visoki ukrajinski zvaničnik David Arahamija, nakon što je njihova posljednja runda završena u Turskoj.

    Arahamija je rekao u srijedu tokom video-obraćanja, da je Kijev predložio i da se organizuje sastanak predsjednika dvije zemlje, ali da je Rusija odgovorila da je potrebno više uraditi na nacrtu sporazuma, prenosi Rojters.

  • Njemačka: Evropa neće morati da gas plaća u rubljama

    Njemačka: Evropa neće morati da gas plaća u rubljama

    Njemačka vlada saopštila je danas da je od Rusije dobila uvjeravanja da evropske kompanije neće Moskvi morati da plaćaju isporuke gasa u rubljama, javlja DW.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u telefonskom razgovoru njemačkom kancelaru Olafu Šolcu da evropske kompanije mogu da nastave da gas plaćaju u evrima i dolarima, saopšteno je iz Šolcovog kabineta, kako je prenio DW.

    Rojters javlja, pozivajući se na portparola njemačke vlade, da je Šolc poslije razgovora s Putinom izjavio da će Njemačka nastaviti da plaća ruski gas u evrima ili dolarima, kao i da je Putin prenio kancelaru Šolcu da se ništa neće promijeniti za evropske partnere uprkos planu da se plaća u rubljama.

    DW prenosi i saopštenje Kremlja poslije razgovora dvojice lidera u kojem se navodi da su se Šolc i Putin složili da eksperti dvije države nastave dalje diskusije o ovom pitanju.

    TAS S prenosi da je portparol njemačke Vlade Štefen Hebeštrajt poslije razgovora dvojice lidera saopštio da se Rusija slaže da joj evropski partneri gas plaćaju u evrima preko Gasprom banke, koja će ta plaćanja konvertovati u rublje.

    Hebeštrajt je saopštio da je Putin Šolcu prenio da će Rusija prihvatati plaćanja iskljkučivo u evrima i da će, kao što je to i ranije bio slučaj, ta plaćanja biti transferisana na Gasprom banku.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas novinarima da plaćanja u rubljama svakako neće stupiti na snagu počev od sutra, 31. marta, navodi TAS S.

    ”Plaćanja i isporuke su dugačak proces.To ne znači da sve ono što će biti isporučeno sutra treba da do večeri bude plaćeno (u rubljama)””, naveo je Peskov, kako prenosi ruska agencija.

  • Četvrtina svjetske populacije živi u zonama sukoba

    Četvrtina svjetske populacije živi u zonama sukoba

    • Četvrtina svjetske populacije – dvije milijarde ljudi, živi na područjima sukoba i svijet se suočava s najvećim brojem nasilnih konflikata od kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine, upozorio je generalni sekretar UN Antonio Guteres.

    Guteres je pomenuo sukobe u Jemenu, Siriji, Mjanmaru, Sudanu, Haitiju, kao i aktuelni rat u Ukrajini, prenio je AP.

    Guteres je na jučerašnjem sastanku Komisije UN za izgradnju mira rekao da je prošle godine 84 miliona ljudi bilo primorano da napusti svoje domove zbog sukoba, nasilja i kršenja ljudskih prava.

    UN, prema riječima generalnog sekretara, procjenjuju da će ove godine za najmanje 274 miliona ljudi biti neophodna humanitarna pomoć, što predstavlja povećanje od 17 odsto u odnosu na 2021.

  • EU uzvraća udarac Rusima: Nove sankcije zbog plaćanja gasa u rubljama

    EU uzvraća udarac Rusima: Nove sankcije zbog plaćanja gasa u rubljama

    Evropska komisija sprema nove sankcije Kremlju zbog ruske invazije na Ukrajinu, rekli su Rojtersu izvori iz EU.

    Obim novih mera zavisi od stava Moskve o plaćanju gasa u rubljama.

    Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da želi da “neprijateljske” zemlje, uključujući zemlje EU, plaćaju svoje račune za gas u rubljama, što su zapadne zemlje odbile.

    Novi paket sankcija EU mogao bi da bude spreman već sledeće nedelje, rekla su dva izvora.

    Izvršna komisija se konsultuje sa vladama EU u vezi sa “paketom usaglašenosti”, rekli su oni. Ovo bi primenilo ono što su se evropski lideri složili na prošlonedeljnom samitu o tome da se osigura da se postojeće sankcije ne zaobiđu, posebno one protiv pojedinaca sa crne liste.

    Zvaničnici su u više navrata govorili da se sankcije protiv oligarha mogu zaobići korišćenjem članova porodice, kriptovaluta, trustova i fiktivnih kompanija u ofšor jurisdikcijama.

    Ostale sankcije koje je uvela EU je teže, ako ne i nemoguće, izbeći. To uključuje zamrzavanje imovine ruske centralne banke u EU, isključivanje ruskih banaka iz SVIFT bankarskog sistema i zabranu kompanijama iz EU da izvoze visokotehnološke proizvode u Rusiju.

    Ono što će na kraju biti predloženo je još uvek u diskusiji, ali izvori kažu da bi novom paketu mogle biti dodate daleko strože sankcije ako Putin bude insistirao na plaćanju u rubljama za isporuke gasa. Zemlje EU sada uvoze 40 odsto svog gasa iz Rusije.

    Jedan od izvora u EU rekao je da bi moguća reakcija EU zavisiti od vremena i detalja koje je Moskva odredila za plaćanje gasa.

    Izvor iz EU rekao je da ako Putin bude veran svojim rečima o plaćanju u rubljama, to bi moglo dovesti do toga da Rusija efektivno uvede zabranu sopstvenog izvoza prirodnog gasa.

    EU se do sada uzdržavala od zabrane bilo kakvog uvoza goriva iz Rusije iz fosilnih goriva zbog toga što se države članice u velikoj meri oslanjaju na njih.

    Samo je zabrana uglja bila privremeno uključena na listu mogućih sankcija ranije ove godine, ali nikada nije uvrštena u sankcije jer ju je Nemačka ukinula, rekli su Rojtersu prošle sedmice izvori iz EU.

  • Džonson: Nije cilj Britanije maknuti Putina s vlasti

    Džonson: Nije cilj Britanije maknuti Putina s vlasti

    Britanski premijer Boris Džonson (Johnson) izjavio je da “nije cilj britanske vlade” smijeniti ruskog predsjednika Vladimira Putina sa vlasti.

    • Apsolutno je jasno, nije cilj britanske vlade ukloniti Putina s vlasti. Mi jednostavno želimo pomoći, zaštititi narod Ukrajine, zaštititi ga od apsolutno barbarskog i nerazumnog nasilja. To je ono što mi radimo – kazao je premijer.

    Džonson je također rekao da sankcije Rusiji treba da budu intenzivirane sve dok posljednja ruska čizma ne napusti Ukrajinu.

    • Svakako ne mislim da biste mogli očekivati ​​da G7 ukine sankcije samo zato što je u Ukrajini postojao prekid vatre. To opet ide direktno u Putinovu knjigu igranja. Po mom mišljenju, trebalo bi da nastavimo da intenziviramo sankcije stalnim programom sve dok sve njegove trupe ne napuste Ukrajinu – rekao je on.

    Upitan da li ovo uključuje Krim, Džonson je izjavio:

    • Kao što sam rekao, dok svaka od njegovih trupa ne napusti Ukrajinu.
  • Južna Osetija namjerava pridruživanje Rusiji

    Južna Osetija namjerava pridruživanje Rusiji

    Predsjednik Južne Osetije Anatolij Bibilov izjavio je da republika namjerava da preduzme pravne korake za pokretanje procesa pridruživanja Rusiji.

    Bibilovljevu izjavu citirala je pres služba stranke Jedinstvena Rusija u saopštenju objavljenom u srijedu.

    “Vjerujem da je ujedinjenje sa Rusijom naš strateški cilj. Naš put. Aspiracije naroda. I mi ćemo ići tim putem. Preduzećemo odgovarajuće pravne korake u bliskoj budućnosti. Republika Južna Osetija će biti dio njene istorijske domovine – Rusije”, navodi se u saopštenju.

    Osetski narod je, smatra Bibilov, podijeljen, a njegov istorijski i strateški cilj je “ujedinjenje u okviru jedne države”.

    “Ta država je Ruska Federacija”, naglasio je Bibilov.

    “Naši ljudi su više puta postavljali ovaj cilj, imali smo priliku da svoj vjekovni san ostvarimo 2014. godine, kada se Krim vratio u rodnu luku. Tada smo propustili priliku, ali ne možemo dozvoliti da se to ponovi”, rekao je on.

  • Rublja ostaje: Putin i Šolc o Ukrajini i plaćanju ruskog gasa

    Rublja ostaje: Putin i Šolc o Ukrajini i plaćanju ruskog gasa

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar razgovarali su danas telefonom i razmijenili mišljenja o posljednjem krugu pregovora Rusije i Ukrajine koji su održani u Istanbulu, saopštio je Kremlj.

    U saopštenju se navodi da su se Putin i Šolc dotakli pitanja bezbjedne evakuacije civila iz područja sukoba, prije svega iz Mariupolja.

    Iz pres-službe Kremlja ističu da je Putin govorio o odluci da Rusija svoj gas naplaćuje isključivo u rubljama.

    Kremlj je napomenuo da se promjena procedure plaćanja uvodi zbog činjenice da su članice EU, suprotno međunarodnom pravu, zamrznule devizne rezerve Banke Rusije, javio je TASS.

    Osim toga, Putin i Šolc saglasili su se da će o promjeni načina plaćanja ruskog gasa razgovarati stručnjaci dvije zemlje.

    “Naglašeno je da odluka ne bi trebala da vodi ka pogoršanju ugovornih uslova za evropske kompanije koje uvoze ruski gas”, navodi se u saopštenju.