VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Odbijeno!

    Odbijeno!

    Države Sjeverne Evrope i Baltika saopštile su da evropske države ni pod kojim uslovima ne mogu prihvatiti predlog Rusije o garancijama bezbednosti u Evropi.

    To je danas saopštila pres-služba ministarstva odbrane Estonije.

    Na sastanku ministara odbrane država Severne Evrope i Baltika učestvovali su šefovi odbrane Finske, Estonije, Švedske, Danske, Norveške, Letonije, Litvanije i Islanda, prenosi “Sputnjik”.

    Ministri odbrane država Severne Evrope i Baltika održali su sastanak posredstvom video linka i složili se da Rusija predstavlja najveću vojnu pretnju za Evropu. Ministri su jednoglasni da zapadne države ni pod kojim uslovima ne mogu prihvatiti zahteve Rusije”, navodi se u saopštenju.

    Kako se navodi, ministar Finske Kale Lanet će u ponedeljak i utorak imati sastanke sa kolegama iz Poljske, Letonije, Litvanije i Holandije sa kojima će razgovarati o trenutnoj situaciji.

    U međuvremenu, zvanični predstavnik spoljnopolitičke službe EU Piter Stano saopštio je da Brisel predlaže Moskvi da o evropskoj bezbednosti razgovaraju u već postojećim formatima, uključujući Savet Rusija-NATO i OEBS.

    On je podsetio na stav EU: svaka država ima pravo da slobodno bira svoju spoljnu politiku, politiku bezbednosti i savez. “Rusija to treba da shvati i poštuje”, zaključio je predstavnik EU za Sputnjik.

    Podsetimo, rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je dokument koji je zvanična Moskva poslala NATO-u po pitanju garancija bezbednosti o kojima je nedavno govorio predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin, a koji se pre svega tiču širenja vojnog prisustva Alijanse zapadnim granicama Rusije.

  • Ruski zahtjevi NATO-u: Umanjite vojno prisustvo u istočnoj Evropi ili ćemo reagovati

    Ruski zahtjevi NATO-u: Umanjite vojno prisustvo u istočnoj Evropi ili ćemo reagovati

    Rusija objavila listu zahtjeva za koje tvrdi da se moraju ispuniti kako bi se snizile tenzije u Evropi. Sporne sigurnosne garancije koje Moskva traži uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO.

    Rusija je iznijela veoma spornu listu sigurnosnih garancija kako bi smanjila tenzije u Evropi i smirila krizu u vezi s Ukrajinom, uključujući mnoge zahtjeve koje je Zapad već odbio.

    Zahtjevi uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO i ograničenje raspoređivanja trupa i oružja na istočnom krilu NATO-a, ustvari vraćajući NATO snage tamo gdje su bile stacionirane 1997. godine, prije širenja na istok.

    Nacrt sporazuma u osam tačaka objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova dok su se ruske snage gomilale blizu ukrajinskih granica. Moskva je obećala da će ignorisanje njenih interesa dovesti do “vojnog odgovora” sličnog kubanskoj raketnoj krizi 1962.

    Vladimir Putin je zatražio od Zapada da Rusiji pruži “pravne garancije” njene sigurnosti. Međutim, agresivni prijedlozi Kremlja će vjerovatno biti odbijeni u zapadnim prijestolnicama kao pokušaj formalizacije ruske sfere utjecaja nad istočnom Evropom.

    Zahtjevi koje je Moskva prvi put u cijelosti iznijela predati su SAD-u ove sedmice. Oni uključuju zahtjev da NATO ne raspoređuje nove trupe ili oružje u zemlje koje su ušle u alijansu nakon 1997. godine, što bi uključivalo veći dio istočne Evrope, uključujući Poljsku, bivše sovjetske zemlje Estoniju, Litvaniju, Latviju i balkanske zemlje.

    Rusija također zahtijeva da NATO obustavi daljnje širenje, uključujući i pristupanje Ukrajine alijansi i da ne održava vježbe bez prethodnog dogovora s Rusijom u Ukrajini, istočnoj Evropi, u zemljama Kavkaza kao što je Gruzija ili u centralnoj Aziji.

    Zemlje NATO-a, posebno Poljska i baltičke zemlje, vjerovatno će na te prijedloge gledati krajnje negativno. Oni su upozorili da Rusija pokušava ponovo uspostaviti sferu utjecaja u regionu i da dokument vide kao dokaz da Moskva nastoji ograničiti njihov suverenitet.

    Šef NATO-a Jens Stoltenberg već je odbacio bilo kakve sporazume kojima se Ukrajini uskraćuje pravo da uđe u vojnu alijansu, rekavši da je to na Ukrajini i 30 zemalja NATO-a. Već postoje velike prepreke za ulazak Ukrajine u alijansu, uključujući njen teritorijalni spor s Rusijom zbog anektiranog Krima.

    Ruski dokument također poziva dvije zemlje da povuku sve raketne sisteme kratkog ili srednjeg dometa izvan dosega, zamjenjujući prethodni sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) koji su Sjedinjene Američke Države napustile 2018.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je u petak da nema roka za razgovore, ali da Rusija želi da započne pregovore “bez odgađanja i bez odugovlačenja”.

    “Možemo da idemo bilo gdje i u bilo koje vrijeme, čak i sutra“, rekao je.

    Upitan da li smatra da su zahtjevi nerazumni, odgovorio je da ne smatra.

    “Ne radi se o tome da mi dajemo nekakav ultimatum, nema ga. Stvar je u tome da ne treba potcijeniti ozbiljnost našeg upozorenja”, rekao je on.

    Zapadne zemlje upozorile su da Rusija možda priprema invaziju na Ukrajinu u januaru, jer su se ruski tenkovi, artiljerija i projektili gomilali u blizini granica.

    Ukrajina je u petak saopštila da je jedan od njenih vojnika poginuo tokom borbi s proruskim separatistima na istoku zemlje.

    Kijev se bori protiv promoskovske pobune u dva otcijepljena regiona na granici s Rusijom od 2014. godine, kada je Kremlj anektirao ukrajinsko poluostrvo Krim.

    Rusija je okupila oko 100.000 vojnika na svojoj strani granice. Joe Biden je upozorio Putina na “sankcije kakve nikada nije vidio” ako njegove trupe napadnu Ukrajinu. Čelnici Evropske unije pozvali su u četvrtak Moskvu da zaustavi svoje vojno jačanje i vrati se pregovorima koje vode Francuska i Njemačka.

  • Njemci upozoreni; Stiže, to nikada ranije nismo vidjeli u ovakvom obliku

    Njemci upozoreni; Stiže, to nikada ranije nismo vidjeli u ovakvom obliku

    Nemački ministar zdravlja Karl Lauterbah rekao je da očekuje da će varijanta koronavirusa nazvana omirkon dovesti do “masovnog petog talasa” pandemije.

    Lauterbah, bivši profesor epidemiologije, rekao je tokom posete regionu Donja Saksonija da Nemačka mora da se pripremi za izazov “koji nikada ranije nismo videli u ovakvom obliku”, prenosi Blic pisanje Rojtersa.

    Nemačka će u drugom kvartalu iduće godine dobiti 80 miliona dodatnih doza vakcine Bionteka i Fajzera, saopštio je Lauterbah.

    Lauterbah je, na prvoj zajedničkoj konferenciji za štampu sa šefom Instituta Robert Koh Lotarom Vilerom, ukazao da se radi o opciji za dodatne vakcine iz ugovora EU sa kompanijama Biontek i Fajzer.

    On je rekao da se nada da će jedan deo tih doza već u prvom kvartalu iduće godine biti isporučen.

  • Strik kritikovala Varhelyija: Nečuveno je da EU daje novac RS-u, to se mora spriječiti

    Strik kritikovala Varhelyija: Nečuveno je da EU daje novac RS-u, to se mora spriječiti

    Zastupnica u Evropskom parlamentu u ime grupe Zelenih Tineke Strik osvrnula se na moguću finansijsku injekciju Evropske unije vlastima u RS-u te je poručila kako bi takav potez bio nečuven te bi diskreditovao Evropsku komisiju.

    Tekst koji je objavljen na portalu Klix.ba, a tiče se informacija o tome da Republika Srpska očekuje odobravanje grantova i kredita od Evropske unije u ukupnom iznosu od 642,8 miliona eura, što je 1,257 milijardi KM, izazvao je reakcije i europarlamentarke koja je naglasila kako bi ovakva odluka bila potpuno pogrešna.
    “Navodno, Evropska komisija priprema subvencije i kredite RS-u vrijedne više od 600 miliona eura. Sedmicu nakon usvajanja Dodikovih secesionističkih odluka u NSRS-u, to bi bilo apsolutno nečuveno”, napisala je Strik.

    Strik je također govorila i o odnosu mađarskog premijera Viktora Orbana i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika te je napisala kako je Orban obećao znatnu pomoć Dodiku.


    “Mađarski premijer Viktor Orban prije mjesec je obećao Dodiku da će mu pomoći s milijardu eura. Sada postaje jasno da će se to finansirati iz budžeta EU. Ovo pokazuje kako Varhelyi nije istinski Evropski komesar”, smatra Strik.
    U zaključku je europarlamentarka Tineke Strik pozvala predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen da reaguje te da obustavi isplatu sredstava.

    “Pozivam predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen da intervenira i blokira raspodjelu sredstava. Ukoliko Komisija u ovoj fazi dodijeli novac RS-u, ona će izgubiti sav kredibilitet koji se tiče promocije vladavine prava i demokratije na Zapadnom Balkanu”, rekla je Strik.

  • Austrija ukida lokdaun i za nevakcinsane tokom praznika

    Austrija ukida lokdaun i za nevakcinsane tokom praznika

    Austrijska vlada odlučila je da tokom božićnih i novogodišnjih praznika ukine lokdaun za nevakcinisane građane.

    U prazničnom periodu biće dozvoljena okupljanja do maksimalno deset osoba bez “2G” sertifikata, saopštio je ministar zdravlja Volfgang Mikštajn.

    Za okupljanja sa maksimalno 25 osoba ponovo važi “2G” pravilo, to jest mogu učestvovati samo vakcinisani ili izliječeni, rekao je on na konferenciji za štampu.

    Za Novu godinu ukinuće se kovid ograničenje radnog vremena u gastronomiji.

    Mikštajn je rekao da se opštim lokdaunom dobio prostor koji omogućava otvaranje i za nevakcinisane.

    Zbog toga, kaže, biće određenog otključavanja za praznike.

    Međutim, Mikštajn upozorava da se treba biti obazriv zbog omikron soja koji se širi.

    “Božić treba da pokaže koliko nam je važan kontakt sa najbližima. Tokom Božića treba da prikupimo snagu i pripremimo se za naredne nedjelje”, poručio je on rekavši da tih dana neće biti ograničenja slobode kretanja.

    Mikštajn je najavio oštrija pravila za ulazak u zemlju, posebno iz Velike Britanije, i rekao da se radi na odgovarajućoj uredbi.

  • Opšti haos u SAD: Zatvaraju škole zbog pretnji koje se šire TikTokom

    Opšti haos u SAD: Zatvaraju škole zbog pretnji koje se šire TikTokom

    Američke bezbednosne službe apelovale su na đake da ostanu kod kuće pošto su se pojavile pretnje na društvenoj mreži TikTok.

    Naime, bilo je najava da će danas doći po pucnjava širom škola u SAD, prenosi Sputnjik.

    Takođe, bilo je pretnji da će doći i do bombaškog napada.

  • Izdato naređenje – u mobilnom telefonu su dokazi?

    Izdato naređenje – u mobilnom telefonu su dokazi?

    Samo dve nedelje nakon što je Alek Boldvin dao intervju u kom je tvrdio da nije odgovoran za ubistvo Haline Hačins, izdato je naređenje da se prati celokupna elektronska komunikacija glumca.

    Kako se navodi, sud u državi Novi Meksiko, u kojoj je sniman film “Rust” naredio je da se dobije pristup glumčevom telefonu, odnosno privatnim porukama sa neimenovanom osobom.

    Američki mediji pretpostavljaju da će se na ovaj način dobiti uvid u dešavanja tog dana kada je Boldvin slučajno usmrtio koleginicu.

    “Možda postoje određeni dokazi na mobilnom telefonu. Pojedinci su ih koristili tokom i/ili nakon zločina. Postoji nekoliko e-mailova i poruka poslatih i primljenih u vezi s filmskom produkcijom “Rusta” tokom policijskih intervjua”, navodi se u dokumentu, a prenosi BBC.

    Podsetimo, ubistvo se desilo 22. oktobra kada je Alek slučajno opalio iz pištolja u kom su se nalazili pravi meci. Tom prilikom je pogodio još jednog radnika na filmu, ali srećom on je preživeo.

    Boldvin je u intervjuu koji je dao nakon tragičnog događaja tvrdio da ipak nije povukao obarač, što je dodatno zbunilo javnost.

    Optužica protiv njega za sada nije podignuta.

  • “Moskva i Peking moraju preduzeti više zajedničkih akcija”

    “Moskva i Peking moraju preduzeti više zajedničkih akcija”

    Neke međunarodne snage i dalje se miješaju u unutrašnje poslove Kine i Rusije pod maskom “demokratije” i “ljudskih prava”, zbog čega Kina i Rusija moraju preduzeti više zajedničkih akcija da bi efikasnije zaštitile bezbjednosne interese dvije strane i imale važnije mjesto u globalnom upravljanju, piše danas Kineska medijska grupa.

    Kina i Rusija su stalne članice Savjeta bezbjednosti i dijele zajedničke stavove i stavove o zaštiti međunarodne pravičnosti i pravde, te o promovisanju demokratizacije međunarodnih odnosa.

    Od zajedničkog promovisanja političkog rješavanja pitanja Avganistana do zajedničkog nastupa protiv takozvanog “demokratskog samita” koji su SAD stvorile da bi produbile podjele, kinesko-ruska saradnja nije samo moćna provjera i ravnoteža protiv hegemonizma, već i čvrsto održavanje međunarodnog sistema sa UN kao jezgrom, ubrizgavajući više izvijesnosti u neizvijesni međunarodni poredak, piše u komentaru KMS.

    KMS podsjeća da su kineski predsjednik Si Đinping i ruski predsjednik Vladimir Putin imali video-sastanak, kako bi razmijenili mišljenja o temama kao što su bilateralni odnosi, pragmatična saradnja i međunarodna strateška saradnja.

    “Dogovor o Zimskim olimpijskim igrama”, koji su sklopile dvije strane, pokazuje duboko prijateljstvo između dva lidera država i takođe svjedoči o visokom stepenu političkog međusobnog povjerenja između dvije zemlje.

    Ovaj sastanak je drugi video-sastanak dvojice lidera Kine i Rusije ove godine i 37. susret dvije strane od 2013. godine.

    Pod rukovodstvom lidera državne diplomatije, odnosi Kine i Rusije su u najboljem periodu u istoriji, a praktična saradnja u različitim oblastima i dalje postiže rezultate, piše KMS.

    Dvojica šefova država su na ovom sastanku sveobuhvatno sumirala bilateralne odnose u ovoj godini i izrazili zadovoljstvo rezultatima saradnje.

    Uzimajući za primjer ekonomiju i trgovinu, uprkos uticaju epidemije, obim trgovine između Kine i Rusije ove godine je dostigao novi maksimum, premašivši 130 milijardi američkih dolara za 11 mjeseci.

    Osim toga, bilateralna saradnja je bila plodonosna u oblastima energetskih i tehnoloških inovacija.

  • Ukrajina najavila kako će uskoro priznati Jerusalem kao glavni grad Izraela

    Ukrajina najavila kako će uskoro priznati Jerusalem kao glavni grad Izraela

    Ambasador Ukrajine u Izraelu Jevgen Kornijčuk izjavio je kako bi ova zemlja uskoro mogla priznati Jerusalem kao prijestolnicu Izraela što je pitanje koje je u prošlosti izazivalo brojne kontroverze.

    Kako je naveo ambasador u razgovoru za The Times of Israel, Ukrajina u naerdnom periodu želi ojačati odnose s Izraelom, naročito u sigurnosnom i odbrambenom sektoru, a priznanje Jerusalema kao glavnog grada trebao bi predstavljati dio “paketa” koji se tiče unapređenja odnosa.

    “Vjerujem da je pitanje priznanja stvar mjeseci, a ne godina. Čim dobijemo dozvolu, odmah ćemo to učiniti. Naravno, jasno je kako moramo čekati službeno priznanje”, rekao je ambasador.

    O mogućem priznanju Jerusalema kao glavnog grada Izraela nedavno su razgovarali i predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski i predsjednik Izraela Isaac Herzog na obilježavanju 80. godišnjice masakra u Babi Jaru u Ukrajini.

    “Znamo kako je nemati svoju državu. Znamo i šta znači braniti vlastitu državu po cijenu života. Ukrajinci i Jevreji cijene slobodu i podjednako rade na tome da budućnost naših država bude po našem ukusu, a ne prema ukusu kakav drugi žele za nas. Izrael je često primjer za Ukrajinu”, rekao je Zelenski.

    O odnosima Izraela i Ukrajine govorio je i ukrajinski premijer Denis Šmihal koji je naglasio kako je ova država zahvalna Izraelu za podršku.

    “Želio bih da se posebno zahvalim Izraelu za stalnu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Glas civilnih i vjerskih organizacija o ovom pitanju jednako je važan kako bi se dalo do znanja svijetu da se Ukrajina trenutno bori za svoju nezavisnost”, rekao je Šmihal.

  • Američki mediji: Biće rata?

    Američki mediji: Biće rata?

    Stručnjak za bezbednost Endrju Mišta smatra da u narednih pet godina može doći do oružanog sukoba velikih sila, piše “Volstrit džurnal”.

    Po pisanju tog lista, rizik od konfrontacije između SAD i Kine je mnogo veći nego ranije. Sukob može da preraste u vruću fazu, na primer, zbog spora dve države oko pripadnosti Tajvana.

    Mišta smatra da bi druge sile mogle izazvati SAD zbog nespremnosti američke vojske za takav format rata. Uz to, Pentagonu će za modernizaciju vojske biti potrebno oko 15 godina, prenosi Sputnjik.

    Pored toga, Zapad se sada nalazi u komplikovanoj situaciji zbog talasa migracije sa Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, epidemije virusa korona i “kulturne revolucije”, mišljenja je autor.

    Prema rečima stručnjaka, svi ovi faktori su značajno oslabili SAD. To daje mogućnost za države koje žele da zbace Vašington sa podijuma, zaključio je Mišta.