Od jutros u šest časova za ulazak u Grčku je neophodan negativan PCR ili antigenski test na virus korona.
Odluka grčke vlade odnosi se na sve putnike starije od pet godina, bez obzira na to da li su vakcinisani i da li su preležali kovid-19, navodi makedonska TV Telma.
PCR test ne može biti stariji od 72, a brzi test od 24 časa.
Ta mjera će važiti do 10. januara.
Senat Sjedinjenih Američkih Država trebao bi sredinom januara naredne godine glasati o uvođenju novog seta sankcija zbog gradnje plinovoda Sjeverni tok 2 koji će povezati Rusiju i Njemačku.
Iako su Joe Biden i zvaničnici američke administracije mišljenja kako nove sankcije ne bi bile poželjne prije svega zbog potencijalnog narušavanja odnosa s Njemačkom, glasanje o novom setu sankcija dolazi na inicijativu republikanskog senatora iz Teksasa Teda Cruza.
“Senat je postigao dogovor da u trenutku koji odredi lider većine u Senatu, nakon konsultacija s liderom Republikanaca, najkasnije do 14. januara 2022. godine, pređe na razmatranje sankcija koje je predložio senator Ted Cruz”, saopćila je press služba Demokratske stranke u Senatu.
Prema elektronskoj bazi podataka Kongresa SAD-a, zakon o sankcijama koji je predložio Ted Cruz predat je Senatu 18. decembra, ali tekst zakona još uvijek nije javno objavljen.
Ipak, Cruz je ranije naglasio kako zahtijeva od američke administracije uvođenje sankcija protiv kompanija odgovornih za projektovanje Sjevernog toka 2, te onih koji učestvuju u izgradnji i radu plinovoda koji bi trebao povezati Njemačku i Rusku Federaciju.
Upravo je Cruzova politika, kojom je tražio da se na dnevni red uvrsti i glasanje u zakonu, nekoliko puta dovela i do blokade imenovanja novih američkih ambasadora u svijetu, uključujući i ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja.
Cruz je uslovljavao glasanje za njihovo imenovanje upravo stavljanjem na dnevni red zakona o sankcionisanju svih kompanija i zvaničnika koji učestvuju u gradnji Sjevernog toka 2.
“Mislim da je savršeno razumno da senatori pokušavaju da dobiju glasove o političkim pitanjima koja su im bitna. Ono što mislim da je potpuno nerazumno jeste činjenica da nekoliko republikanskih senatora blokira imenovanje desetine ambasadora i drugih zvaničnika”, rekao je demokratski senator Chris Coons za magazin Politico.
Referendum u Srbiji o promjeni Ustava, zakazan 16. januara, odnosi se isključivo na pravosuđe i nema nikakve veze sa statusom Kosova i Metohije, rekao je predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić.
Dačić je pojasnio da je Skupština, kako bi se pravosuđe uskladilo sa evropskim standardima, dvotrećinskom većinom usvojila prijedlog Vlade da se politika više ne miješa u izbor sudija i tužilaca, podsjetivši da je do sada sudije i tužioce birao parlament.
Dačić je za TV Pink pojasnio da tema pravosuđa možda ne intrigira ljude da masovno budu zainteresovani za referendum, ali da je veoma važno da svi znaju da sve ove promjene nemaju nikakve veze sa Kosovom.
Prema njegovim riječima, laži da referendum ima veze sa Kosovom dolaze i od desnice, ali i dijela lijeve opozicije.
On je naveo da bi bilo važno da referendum uspije ukoliko se želi ostvariti cilj reforme u oblasti vladine prava, te dodao da poslije njega dolaze vanredni parlamentarni izbori .
Već polovinom februara se raspušta Skupština i raspisuju vanredni parlamentarni izbori, a početkom marta raspisujem predsjedničke izbore – naveo je Dačić.
Najmanje 72 osobe su nastradale u centralnoj filipinskoj provinciji Bohol, nakon što je snažan tajfun Rai udario u tu ostrvsku državu, saopštio je danas guverner lokalne provincije Artur Jap.
Guverner je rekao da se 10 osoba vode kao nestale, dok je 13 ljudi povrijeđeno, javlja AP.
On je istakao da bi broj smrtnih slučajeva mogao značajno da se poveća, zato što su samo 33 od 48 gradonačelnika mogla da mu podnesu izveštaj zbog prekinutih komunikacija.
Jap je rekao da je jasno da je šteta koju je pretrpio Bohol velika.
Vlada je saopštila da je pogođeno oko 780.000 ljudi, uključujući više od 300.000 stanovnika koji su morali da se evakuišu iz svojih domova.
Najmanje 227 gradova i naselja je izgubilo struju, saopštili su zvaničnici i dodali da su oštećena tri regionalna aerodroma.
Predsjednik Rodrigo Duterte doletio je u pogođeni region u subotu i obećao dvije milijarde pezosa (40 miliona dolara) pomoći.
Naučnici već dugo upozoravaju da tajfuni postaju sve snažniji zbog globalnog zagrijevanja i klimatskih promjena koje izaziva čovjek.
Njemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht ocijenila je da je u situaciji sa Ukrajinom Rusija agresor i da je potrebno učiniti sve da se zaustavi eskalacija, navodeći da to uključuje i prijetnju oštrim sankcijama.
Lambreht je za Bild rekla da je zabrinuta zbog situacije u Ukrajini, ali nije direktno odgovorila na pitanje da li je spremna da pošalje vojnike Bundesvera u Ukrajinu.
“Moramo da iscrpimo sve opcije diplomatije i ekonomskih sankcija. I svi dalji koraci moraju biti blisko koordinirani u NATO”, istakla je Lambreht pred posjetu Litvaniji.
Na pitanje može li gasovod Severni tok 2 biti dio paketa sankcija, njemačka ministarka je odgovorila da je neophodno koristiti čitav set instrumenata koji su na raspolaganju.
“Sada moramo da ciljamo na Putina i njegovo okruženje. Oni koji su odgovorni za agresiju moraju da osjete lične posljedice, na primjer da više ne mogu da idu na Jelisejska polja u Parizu u kupovinu”, rekla je Lambreht.
NATO neće dozvoliti Moskvi da diktira vojni stav Alijanse
NATO će razgovarati o bezbjednosnim prijedlozima Rusije, ali neće dozvoliti Moskvi da diktira vojni stav Alijanse, izjavila je danas njemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht tokom posjete njemačkim trupama u Litvaniji, prenosi Srna.
Moskva je juče postavila listu zahtjeva za Zapad koji uključuje povlačenje bataljona NATO-a iz Poljske i Estonije, Letonije i Litvanije, nekada u sastavu Sovjetskog Saveza.
Rusija, takođe, zahtijeva pravno obavezujuću garanciju da će NATO odustati od bilo kakve vojne aktivnosti u istočnoj Evropi i Ukrajini i efektivni ruski veto na buduće članstvo Ukrajine u NATO – što je Zapad već isključio.
“Razgovaraćemo o ruskim prijedlozima. Ali ne može biti da Rusija diktira partnerima u NATO-u njihov stav, i to je nešto što ćemo vrlo jasno istaći u razgovorima sljedeće nedjelje na Savjetu NATO-a”, rekla je Lambrehtova novinarima u Rukli tokom svoje prve posjete njemačkim trupama u inostranstvu.
Ona je dodala da se trenutne tenzije moraju riješiti na diplomatskom nivou, ali isto tako i putem kredibilnog odvraćanja.
Zapad je zaprijetio oštrim ekonomskim sankcijama Rusiji ukoliko Moskva eskalira svoje vojno prisustvo na granici Ukrajine. Moskva kaže da samo odgovara na prijetnje svojoj bezbjednosti iz sve bližih odnosa Kijeva sa NATO-om.
Govoreći danas zajedno sa Lambrehtovom, litvanski ministar odbrane Arvidas Anusauskas je rekao da NATO ne smije da dozvoli Moskvi da podijeli Evropu na sfere uticaja.
a stotine hiljada ljudi, koje demonstriraju protiv vojnog udara, u glavnom gradu Sudana Kartumu bačen je jak suzavac, rekao je za Rojters svedok incidenta.
Ranije tokom dana, sudanske snage bezbednosti, pored suzavca, upotrebile su i šok bombe, kako bi rasterale demonstrante koji su se okupili u prestonici protiv vojnog udara koji je bio 25. oktobra, prenosi Rojters.
Demonstranti su marširali prema predsedničkoj palati, a okupili su se na manje od kilometra od palate, skandirajući “narod je jači” i “povlačenje je nemoguće”. Rojters u izveštaju navodi da su neki demonstranti utrčali u sporedne ulice kako bi se zaštitili od suzavca.
Uprkos tome što su snage bezbednosti blokirale mostove u prestonici, demonstranti su uspeli da pređu most koji povezuje grad Omdurman sa centralnim Kartumom, ali su tu dočekani jakim suzavcem, rekli su za Rojters svedoci događaja.
Demonstracije su planirane i u drugim gradovima širom zemlje.
Masovni protesti u Sudanu izbili su nakon vojnog udara izvršenog u oktobru, a nastavljeni su i nakon postizanja sporazuma 21. novembra kojim je vojna hunta prihvatila da vrati na položaj civilnog premijera Abdalu Hamdoka, koji je do tada bio u kućnom pritvoru.
Međutim, dogovor koji je Hamdok postigao s vojnim naišao je na nezadovoljstvo demonstranata koji su ga optužili za izdaju, iako je ranije taj političar predstavljao simbol otpora vojnim vlastima.
Premijer Abdala Hamdok je u subotu uveče upozorio da se sudanska revolucija suočila sa velikim nazadovanjem i da politička nepopustljivost sa svih strana ugrožava jedinstvo i stabilnost zemlje.
Bezbednosne snage su zatvorile glavne puteve koji vode do aerodroma i sedišta vojske, a zajedno sa paravojnim snagama raspoređene su oko predsedničke palate.
Neki od demonstranata su nosili sudanske zastave i fotografije građana koji su ubijeni u demonstracijama u poslednjih nekoliko meseci.
Navodi se da su ovo devete u nizu demonstracija protiv puča koje su nastavljene i nakon što je vojska 21. novembra vratila premijera Hamdoka, koji je bio u kućnom pritvoru, i oslobodila njega i druge političke zatvorenike.
Sporazum o vraćanju Hamdoka na vlast nailazi na protivljenje demonstranata, koji su ga ranije videli kao simbol otpora vojnoj vladavini i osudili njegov dogovor sa vojskom kao izdaju, navodi Rojters.
Civilne stranke koje su organizovale nekoliko masovnih protesta zahtevaju punu civilnu vlast pod sloganom “bez pregovora, bez partnerstva, bez legitimiteta”.
Ministar vanjskih poslova Bjelorusije Vladimir Makei izjavio je kako je Bjelorusija spremna, uslijed novog zaoštravanja odnosa s NATO savezom, postaviti nuklearno naouružanje na teritoriji države kako bi spriječila eventualna NATO djelovanja.
On je naglasio kako su odnosi između Rusije i Bjelorusije s jedne, te NATO saveza s druge strane narušeni, te da zbog toga Rusija i Bjelorusija razmišljaju o brojnim opcijama, uključujući i nuklearno naoružanje.
“Ono što je predsjednik Lukašenko već ranije najavio, razmatramo mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja na bjeloruskoj teritoriji kao jedan od mogućih odgovora na akcije NATO saveza na teritoriji Poljske”, rekao je Makei.
Nešto ranije, o raspoređivanju nuklearnog naoružanja govorio je i Aleksandar Lukašenko koji je u intervjuu izjavio da će pozvati ruskog predsjednika Putinada pošalje u Bjelorusiju nuklearno oružje koje je povučeno nakon raspada Sovjetskog Saveza.
“Ponudio bih Putinu da vrati to oružje na bjelorusku teritoriju”, rekao je Lukašenko.
Tokom subote, Rusija je na prostor Bjelorusije poslala dva bombardera Tu – 22M3 koji imaju kapacitet nošenja nuklearnog oružja.
Kako je saopćeno, patroliranje ruskih bombardera na bjeloruskoj teritoriji imalo je za cilj naglašavanje bliskih veza između saveznika usred tenzija sa Zapadom.
Ministarstvo odbrane Rusije je saopćilo da su dva bombardera uvježbavala izvršavanje zajedničkih zadataka s bjeloruskim ratnim zrakoplovstvom i protivvazdušnom odbranom. Prema riječima ruskih zvaničnika, avioni su se na teritoriji Bjelorusije zadržali oko četiri sata.
Ako Rusija izvrši invaziju Ukrajine, “malo je vjerovatno” da će Velika Britanija i njeni saveznici poslati trupe u odbranu te zemlje, rekao je Ben Volas.
“Ne bi trebalo da zavaravamo ljude da ćemo to uraditi”, rekao je britanski sekretar za odbranu Volas za časopis Spektator, navodeći da su “Ukrajinci toga svesni”, preneo je BBC.
Britanski sekretar za odbranu je kazao da Ukrajina “nije članica NATO, tako da je malo verovatno da će neko poslati trupe u Ukrajinu da izazove Rusiju”.
“Zato se diplomatski trudimo da kažemo Putinu da to ne radi”, rekao je on i naglasio da su “oštre ekonomske sankcije” najverovatniji oblik odvraćanja.
Rusija je premestila hiljade vojnika blizu istočnih granica Ukrajine, što je navelo zapadne sile da apeluju na predsednika Vladimira Putina da deeskalira tenzije.
Moskva je negirala planove za napad i zatražila hitne razgovore sa SAD.
Rusija je u petak zatražila striktna ograničenja aktivnosti vojnog saveza NATO predvođenog SAD u zemljama istočne Evrope.
Amerikanci navodno predlažu da NATO pošalje po 1.500 vojnika u dve balkanske zemlje kao odgovor na gomilanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici.
No, taj poduhvat nosi velike političke rizike, piše Špigel.
Američki general Tod D. Volters, zadužen za savezničke snage u Evropi, nedavno je kolegama u NATO predložio pojačano prisustvo trupa u Bugarskoj i Rumuniji, piše nemački nedeljnik Špigel, pozivajući se na izvore sa jednog sastanka.
Prema navodima, Volters bi da i u dve balkanske zemlje budu snage takozvane Enhanced Forward Presence (EFP), formirane pre pet godina. Takvi kontingenti NATO se nalaze u Poljskoj i baltičkim zemljama, gde izvode manevre sa lokalnim vojskama. U slučaju sukoba, ideja je da te trupe budu na frontu dok ne stigne pojačanje.
Volters je navodno predložio da se u Bugarskoj i Rumuniji uspostave slični kontingenti sa po 1.500 vojnika.
NATO je uvođenje jedinica EFP pravdao aneksijom Krima, pa i sada zagovornici misle da bi pojačanje bilo primeren odgovor na ruske vojne manevre blizu ukrajinske granice.
Špigel prenosi Voltersove reči da će se NATO i dalje držati sporazuma sa Rusijom koji zabranjuje trajno stacioniranje jakih trupa na istočnom krilu NATO. Iz tog razloga u baltičkim zemljama ne postoje stalne trupe, već se vojnici rotiraju.
Politički osjetljivo
U centrali NATO nisu potvrdili ni demantovali navode nemačkog medija. Jedna portparolka je rekla da alijansa ostaje “budna” i da će preduzeti “sve neophodne korake” kako bi zaštitila članice NATO od bilo koje pretnje.
“Uzdržanost je razumljiva. Sve države NATO su svesne koliku političku eksplozivnost nosi ovaj predlog”, ocenjuje Špigel. Podseća se da je ruski predsednik Vladimir Putin najavio pregovore sa SAD kako bi rešio konflikt. Zahtev Moskve je upravo da NATO ne raspoređuje dodatne trupe u pravcu Rusije.
Kako dodaje nemački nedeljnik, general Volters je na pomenutom sastanku raportirao da je Rusija, nakon okupljanja skoro sto hiljada vojnika na granici ka Ukrajini, u stanju da umaršira u susednu zemlju i tamo ostane.
Špigel zaključuje da bi američki predlog mogao da bude problematičan za novu koalicionu Vladu u Nemačkoj. Zeleni koji su deo Vlade “već su se pokazali zapanjujuće otvorenim za ideju jačanja trupa na istočnom krilu”, piše Špigel. Ali Socijaldemokrate kancelara Olafa Šolca mogle bi da budu uzdržanije po tom pitanju, jer mnogi u stranci vide slanje trupa na istok kao nepotrebnu provokaciju Rusije.
Gradonačelnik Londona Sadik Kan rekao je da je “izuzetno zabrinut” zbog ubrzanog porasta broja zaraženih varijantom omikron u tom gradu, preneli su mediji.
Kan je pokrenuo postupak uzbune koji uključuje koordinisani odgovor javnih službi.
Kan je dodao da je omikron sada “dominantna varijanta” u Londonu i da da ga brine broj izostanaka s posla medicinskih radnika kao i zaposlenih u vatrogasnoj službi i policiji.
“To je veliki problem. Imamo velik broj zaraženih u Londonu, što dovodi do izostanka s posla u javnim službama koje onda ne funkcionišu na optimalnom nivou”, rekao je Kan, a prenosi Skaj Njuz.
Prema najnovijim podacima, u bolnicama širom Londona sada se nalazi 1.534 pacijenta zaražena kovidom-19, što je povećanje od 28,6 odsto u odnosu na prošlu nedelju.
Širom Ujedinjenog Kraljevstva hospitalizovano je 7.611 osoba s korona virusom što je za dva odsto više nego nedelju dana ranije.
“Sada smo područje s najvećim brojem slučajeva zaraženih. Omikron je postao dominantna varijanta pa smo za 24 sata imali 27.000 novih slučajeva kovida. Užasno sam zabrinut zbog broja građana Londona koji su zaraženi ovim sojem. U porastu je i broj hospitalizacija”, kazao je Kan.
Gradonačelnik Londona je pozvao britanske vlasti da osiguraju finansijsku podršku firmama pogođenim pandemijom kako ne bi došlo do propadanja kompanija ili otpuštanja radnika.
“To je ključno – vlada mora osigurati finansijski paket mera, bespovratna sredstva, stopostotne olakšice za poslovanje”, rekao je Kan.
“Ako vlada to ne učini, mnoge će firme propasti i desetine hiljada ljudi bi mogli da izgube posao”, dodao je on.
Neki britanski mediji pišu da vlada razmišlja o dvonedeljnoj zabrani okupljanja u zatvorenom nakon Božića ne bi li suzbila talas zaraze. Velika Britanija, među najteže stradalim zemljama, ima više od 147.000 umrlih od početka pandemije.