VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin: Od početka godine spriječeno više od 30 terorističkih napada

    Putin: Od početka godine spriječeno više od 30 terorističkih napada

    Ruske bezbjednosne agencije spriječile su od početka godine 32 teroristička napada, rekao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    • U proteklih nekoliko godina, ostvaren je značajan napredak i pozitivna dinamika u borbi protiv terorizma. Zabilježen je značajan pad rizika od terorističke prijetnje – naglasio je Putin u video poruci upućenoj povodom Dana radnika bezbjednosnih agecija, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    Prema njegovim riječima, u proteklih 11 godina, spriječeno je više od 200 terorističkih napada i u tom periodu dramatično je smanjen broj sličnih prekršaja.

    On je napomenuo da borba protiv terorizma treba da bude oštra i beskompromisna.

  • Kina: Bijela knjiga o demokratskom napretku Hongkonga

    Kina: Bijela knjiga o demokratskom napretku Hongkonga

    Izdata bela knjiga o demokratskom napretku Hongkonga u okviru “jedna zemlja, dva sistema”.

    Kancelarija za informisanje Državnog saveta Kine danas je izdala belu knjigu pod naslovom „Hongkong: demokratski napredak u okviru jedne zemlje, dva sistema“.
    U Beloj knjizi su predstavljeni sveobuhvatan pregled nastanka i razvoja demokratije u Specijalnom administrativnom regionu Hongkongu, kao i principi i stavovi centralne vlade.

    Pod britanskom kolonijalnom vladavinom, u Hongkongu nije bilo demokratije, navodi se u beloj knjizi.

    Bela knjiga je istakla da je kineska vlada nakon obnove suvereniteta nad Hongkongom sprovela osnovnu politiku „jedna zemlja, dva sistema“ i uspostavila demokratiju u regionu.

    Centralna vlada Kine je od tada pružala stalnu podršku regionu u razvoju njegovog demokratskog sistema.
    „Odlučnost, iskrenost i napori Komunističke partije Kine (KPK) i kineske vlade u tom cilju ostali su dosledni i očigledni u očima svih objektivnih posmatrača“, navodi se u Beloj knjizi.

    Činjenice dokazuju da su antikineske snage u Hongkongu i spoljne snage koje stoje iza njih odgovorne za ometanje napretka demokratije u Hongkongu, navodi se u Beloj knjizi.

    Kako bi stavili tačku na politička previranja u Hongkongu poslednjih godina, KPK i centralna vlada donele su niz značajnih odluka, javlja KMG.

  • Amerika šalje još jednog specijalca za istrage u BiH

    Amerika šalje još jednog specijalca za istrage u BiH

    Vlada SAD imenovaće Stalnog pravnog savjetnika (RLA) koji će raditi na tome da se povećaju kapaciteti za istrage, krivično gonjenje i suđenja u slučajevima koji se odnose na korupciju i organizovani kriminal širom Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Kosovo.

    Savjetnik će djelovati iz Zagreba a pomoć će biti fokusirana uglavnom na prevare u javnim nabavkama, korupciju, pranje novca, organizovani kriminal, rodno zasnovano nasilje i trgovinu ljudima.

    Oglas na koji su mogli da se jave zainteresovani istekao je 13.decembra, a Stalni pravni savjetnik radiće u mandatu od 14 mjeseci, počev od aprila 2022.godine ili približno tog datuma, sa mogućnošću produženja, u zavisnosti od dostupnosti finansijskih sredstava.

    Kako se ističe, Stalni pravni savjetnik biće dodijeljen ambasadi SAD u Zagrebu i radiće u bliskom partnerstvu sa Ministarstvom pravde Hrvatske.

    “RLA će predstavljati Ministarstvo pravde i OPDAT u sprovođenju aktivnosti tehničke pomoći finansiranih od Biroa Stejt Dipartmenta za međunarodne narkotike i poslove sprovođenja zakona kako bi se povećali kapaciteti za istragu, krivično gonjenje i suđenje u slučajevima koji uključuju korupciju i organizovani kriminal širom Zapadnog Balkana. Konkretno uključujući Crnu Goru, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Ovo je regionalni program”, piše u tekstu javnog oglasa.

    Pomoć će se fokusirati, ali nije ograničena, na prevare u nabavkama, korupciju, pranje novca, organizovani kriminal, FinTech, rodno zasnovano nasilje i trgovinu ljudima.

    “Ovo će uključivati tehničku pomoć, mentorstvo i savjete o istrazi, krivičnom gonjenju i odlučivanju u slučajevima. Takođe će uključivati analizu i savjete o postojećim ili zakonima na čekanju. RLA će koordinirati i blisko sarađivati sa drugim savjetnicima dodijeljenim različitim balkanskim zemljama. Pored toga, RLA će blisko sarađivati i sa osobljem ambasada SAD u različitim balkanskim zemljama”, piše u tekstu oglasa.

    Pojašnjava se da je Misija Kancelarije za razvoj, pomoć i obuku tužilaštava u inostranstvu (OPDAT) da razvije i administrira tehničku i razvojnu pomoć dizajniranu da unaprijedi sposobnosti institucija sektora pravde i njihovog osoblja za sprovođenje zakona.

    Ova pomoć se daje kako bi se tim institucijama i njihovom osoblju omogućilo da se efikasnije bore protiv terorizma, transnacionalnog organizovanog kriminala, korupcije, finansijskog kriminala i drugih vrsta zločina, javlja RTCG.

  • Broj žrtava supertajfuna na Filipinima porastao na 208, domove napustilo 300.000 ljudi

    Broj žrtava supertajfuna na Filipinima porastao na 208, domove napustilo 300.000 ljudi

    Najmanje 208 ljudi je poginulo nakon što je supertajfun Rai zahvatio Filipine u četvrtak prošle sedmice.

    Snažna oluja je donijela obilnu kišu i vjetrove koji su puhali brzinom od 195 km/h te su uništavali sve pred sobom, Dosad je potvrđeno 208 smrtnih slučajeva, ali se strahuje da će taj broj biti i veći. Najmanje 239 odoba je povrijeđeno, a broj onih koji se smatraju nestalim je 52. Oko 300.000 ljudi je zbog tajfuna napustilo svoje domove.

    Spasilački timovi rade u teškim uvjetima zbog ogromne štete koju je još uvijek teško precizno procijeniti. Komunikacija s brojnim dijelovima Filipina je prekinuta.

    Strahuje se da je u poplavama i klizištima stradalo još ljudi.

    “Mnogi dijelovi Filipina su ostali bez sistema komunikacije, a imaju veoma malo vode. Neka mjesta izgledaju kao da su bombardovana gore nego tokom Drugog svjetskog rata”, izjavio je za BBC Richard Gordon, predsjednik Crvenog križa na Filipinima.

    Crveni križ je zatražio 20 miliona švicarskih franaka za pomoć Filipinima.

    U potrazi za preživjelim učestvuju volonteri, vojska i obalna straža.

    Tajfuni nisu rijetka pojava na Filipinima, a najsmrtonosniji se dogodio 2013. godine. Riječ je o tajfunu Haiyan koji je usmrtio 6.000 ljudi. Svake godine Filipine u prosjeku zahvati 20 oluja i tajfuna.

  • Elon Musk će ove godine platiti 11 milijardi dolara poreza

    Elon Musk će ove godine platiti 11 milijardi dolara poreza

    Direktor kompanija Tesla i SpaceX, američki milijarder Elon Musk, platit će rekordan porez za 2021. godinu.

    Musk će dati veći doprinos američkom budžetu nego bilo koji Amerikanac u historiji.

    “Za one koji se pitaju, platiti ću više od 11 milijardi poreza ove godine” otkrio je Musk na Twitteru.

    Milijarder je vlasnik kompanija Tesla i SpaceX, a dionice Tesle prodaje veoma brzo, On se riješio oko 12,9 miliona dionica vrijednih gotovo 14 milijardi dolara i to od početka novembra.

    Mediji pišu da će iznos poreza koji će Musk platiti biti “malo manji od 12 milijardi dolara”.

    Ova informacija dolazi nakon što je Musk vodio verbalni rat sa senatorkom Elizabeth Warren, koja ga je optužila da je plaćao malo ili nimalo poreza u proteklim godinama.

  • Demonstranti se sukobili s policijom u Briselu, uhapšeno 55 osoba

    Demonstranti se sukobili s policijom u Briselu, uhapšeno 55 osoba

    Hiljade ljudi izašle su na ulice Brisela izražavajući nesadovoljstvo zbog mjera uvedenih usljed pandemije koronavirusa, a u jednom trenutku je došlo i do obračuna s policijom.

    Oko 3.500 ljudi je marširalo ulicama Brisela, bar prema procjeni policije, dok organizatori protesta protiv mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa tvrde da ih je bilo mnogo više, čak do 50.000.

    Protesti u Briselu traju već nekoliko vikenda, a bilo jej i nasilja na ulicama, baš kao i tokom proteklog vikenda.

    Demonstranti su osudili mjere i politiku koja se odnosi na pandemiju koronavirusa, a to se posebno odnosi na covid propusnice. Oni su nosili različite transparente s porukama upućenim protiv mjera.

    Iako su protesti uglavnom bili mirni, grupa ljudi se ipak sukobila s policijskim službenicima te su ih gađali flašama, kamenjem i drugim predmetima. Policija je odgovorila suzavcem, a također je tukla demonstrante palicama. Privedeno je ukupno 55 osoba, a najmanje jedna je povrijeđena i hospitalizovana. Također, bilo je i materijalne štete.

  • Demokrata okrenuo leđa Bidenu: Manchin neće glasati za usvajanje historijskog “BBB” zakona

    Demokrata okrenuo leđa Bidenu: Manchin neće glasati za usvajanje historijskog “BBB” zakona

    Senator Demokratske stranke Joe Manchin izjavio je kako neće podržati Bidenov zakon “Build Back Better” koji je opisan kao zakon koji sa sobom nosi najveći paket socijalnih i ekoloških mjera u historiji SAD-a.

    Ovom odlukom, Manchin je ugrozio usvajanje milijarde dolara vrijednog zakona kojeg su predstavnici Demokratske stranke, ali i Joe Biden, ocijenili kao projekt koji će u potpunosti obnoviti socijalnu strukturu Sjedinjenih Američkih Država.
    Iako je tzv. BBB zakon sredinom novembra usvojen u Zastupničkom domu, njegovo potvrđivanje u Senatu tek je trebalo uslijediti. Međutim, upravo zbog nesuglasica među predstavnicima Demokratske stranke, zakon još uvijek nije upućen u proceduru.

    “Ne mogu glasati za ovaj zakon. Jednostavno ne mogu. Pokušao sam sve što je ljudski moguće, ali ne mogu dati svoj glas za ovo”, rekao je Manchin.

    Kako je naglasio, iako zakon donosi brojne pakete pomoći, zabrinut je zbog određenih odredbi koje se tiču oporezivanja bogatih i zakona o potrošnji što bi, prema njegovom mišljenju, moglo pogoršati rastuću inflaciju u SAD-u.

    Nakon što je Manchin “okrenuo leđa” Bidenu, oglasila se i glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki te je poručila Manchinu kako su njegove izjave znatno drugačije od onoga što je govorio na razgovoru s Bidenom.

    “Prije nekoliko sedmica, senator Manchin se obavezao predsjedniku da će podržati BBB zakon. Senator Manchin se više puta obavezao da će pregovarati o finalizaciji zakona ‘u dobroj vjeri’. Mi ćemo nastaviti da vršimo pritisak i da vidimo da li će promijeniti svoju poziciju. Treba ispoštovati svoje ranije obaveze i ostati vjeran svojoj riječi. BBB je previše važan da bismo odustali”, rekla je Psaki.

    S druge strane, senator Bernie Sanders je pozvao Senat da organizuje glasanje o zakonu, a sve u cilju da Manchin javno obznani odluku i glasa protiv zakona.
    “Trebao bi da objasni stanovnicima Zapadne Virginije i američkom narodu zašto nema hrabrosti da se suprotstavi moćnim interesima i smanji troškove lijekova na recept, proširi pogram ‘Medicare’ i bavi se razornim utjecajima klimatskih promjena. Također, trebao bi objasniti zašto nije spreman zahtijevati od milionera i velikih korporacija da počnu plaćati veći porez”, rekao je Sanders.

    Milijarde dolara pomoći

    Prema planu Bidenovog zakona, Sjedinjene Američke Države bi u narednom periodu trebale izdvojiti 555 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena.

    Bidenova administracija je naglasila kako bi porezne olakšice mogle smanjiti ukupne troškove postavljanja solarnih panela za 30 posto, te sniziti cijenu električnih vozila za 12.500 dolara.


    Također, zakon planira i 200 milijardi dolara poreznih olakšcica za “dječje kredite”. Roditelji bi svaki mjesec dobijali po 300 dolara za djecu mlađu od šest godina i 250 dolara po djetetu od šest do 17 godina.

    Nacrt “BBB” zakona preusmjerava novac i za osiguravanje besplatnih predškolskih ustanova za trogodišnjake i četverogodišnjake i za ovu namjenu je izdvojeno 400 milijardi dolara.

    Također, zakon propisuje i 200 milijardi dolara za 4 sedmice plaćenog odsustva, 165 milijardi dolara za pristupačniju zdravstvenu zaštitu, kao i 150 milijardi dolara za proširenje programa kućne njege.

  • Hiljade ljudi protestovalo u Poljskoj zbog novog zakona koji ograničava medije

    Hiljade ljudi protestovalo u Poljskoj zbog novog zakona koji ograničava medije

    Hiljade ljudi okupilo se u nekoliko poljskih gradova kako bi pozvalo predsjednika Andrzeja Dudu da uloži veto na zakon o medijima – za koji demonstranti tvrde da ograničava medijske slobode u ovoj zemlji, piše The Guardian.

    Demonstranti se protive uvođenju zakona koji postrožava pravila o stranom vlasništvu medija, a koji je vrlo brzo prošao kroz parlament krajem prošle sedmice.

    Novi zakon će znatno utjecati na djelovanje američkog kanala TVN24, koji posjeduje Discovery Inc, te je njegovo uvođenje već pogoršalo odnose između Poljske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Peticiju za podršku ovoj televiziji potpisalo je gotovo milion ljudi.

    Poljaci vjeruju kako je trenutno fokus samo na američkoj televiziji, ali kako će vlasti u budućnosti ugroziti slobodu govora u ovoj zemlji te tako ugroziti demokratiju. Na plakatima koje su nosili napisali su “Slobodni ljudi, slobodni mediji” i “Poljska za sve”.

  • I, to je to: Budući predsednik Čilea preziva se na “ić”

    I, to je to: Budući predsednik Čilea preziva se na “ić”

    Ljevičar Gabrijel Borić (35) postaće novi predsednik Čilea, nakon što je pobedio na predsedničkim izborima u nedelju.

    Na osnovu 99,5 odsto prebrojanih glasova, Borić je osvojio 55,87 odsto glasova, ispred kandidata desnice Hozea Antonija Kasta, koji je osvojio 44,13 odsto, objavila je Izborna komisija Čilea, a Borić će formalno stupiti na dužnost 11. marta sledeće godine.

    Nakon proglašene pobede, rekao je da će se boriti protiv ekološki štetnih projekata, među kojima su kopanje bakra i zlata, preneo je Rojters. “Uništavanjem sveta, uništavamo sebe. Ne želimo više projekte koji uništavaju našu zemlju, zajednicu”, poručio je on.

    Protivnik Kast je u nedelju uveče priznao poraz i čestitao budućem predsedniku hrvatskog porekla.

    Čileanci su naizborima birali između najrazličitijih opciija u poslednjih nekoliko decenija, pri čemu su kandidati nudili potpuno drugačije vizije o svim pitanjima, od penzija i privatizacje, do ljudskih prava.

    Izjašnjavali su se između Borića, 35-godišnjeg bivšeg lidera studentskih protesta, povezanog sa Komunističkom partijom i ultra-konzervativnog Kasta koji se povezuje sa brazilskim predsednikom Žairom Bolsonarom, a poznat je i po tome što brani bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinočea, piše Rojters.

    Ukoliko pobedi, Borić čiji je otac hrvatskog porekla, biće najmlađi predsednik u istoriji Čilea i, kako piše ”Njujork tajms”, najliberalniji posle Salvadora Aljendea.

    Prvi krug predsedničkih izbora održan je 21. novembra.

  • Sijarto: Uložićemo veto u slučaju da EU pokuša da uvede sankcije Dodiku

    Sijarto: Uložićemo veto u slučaju da EU pokuša da uvede sankcije Dodiku

    Mađarska će uložiti veto na eventualni prijedlog uvođenja sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, naveo je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

    Sijarto je naveo da EU samo jednoglasnom odlukom država članica može da uvede sankcije protiv bilo koga, ali da svima mora da bude jasno da Mađarska neće dati podršku nikakvim sankcijama protiv Dodika i da će u slučaju takvog prijedloga uložiti veto.

    On je podsjetio da je nova šefica njemačke diplomatije Analena Berbok nedavno zatražila uvođenje sankcija Dodiku.

    “Zabrinuti smo zbog ovakvih izjava, jer je BiH tu u našoj blizini. Očuvanje stabilnosti i mira u zemlji je naš osnovni bezbjednosni interes. Berlin je dalje, ali ne tako daleko da odatle nikada ne biste mogli letjeti do Banjaluke. Odletite i pregovarajte. Razgovarajte sa Srbima. Sa njima, a ne o njima. Možda će vam ovo pomoći da shvatite situaciju”, napisao je Sijarto na “Fejsbuku”.