VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Wang Yi: Kina ne planira koristiti “vakuum moći” koji je ostao iza SAD-a na Bliskom istoku

    Wang Yi: Kina ne planira koristiti “vakuum moći” koji je ostao iza SAD-a na Bliskom istoku

    Ministar vanjskih poslova Kine Wang Yi izjavio je kako Kina ne dijeli stav SAD-a kada je riječ o pitanju Bliskog istoka te je naglasio kako Peking ne planira popunjavati “vakuum moći” koji je nastao na ovom području nakon povlačenja SAD-a.

    Tokom sastanka s ministrima vanjskih poslova Saudijske Arabije, Bahreina, Kuvajta, Omana, Turske i Irana, Wang je poručio kako jačanje veza Kine s Bliskim istokom nije zasnovano na hegemonističkim ambicijama već na zajedničkim interesima i međusobnom poštovanju.

    “Bliski istok ima dugu historiju, jedinstvene kulture i bogate prirodne resurse. U isto vrijeme, ova regija pati od dugotrajnih nemira i sukoba zbog stranih intervencija. Kina je uvijek podržavala Bliski istok da ostvari stabilnost i ubrza svoj razvoj. Vjerujemo da su ljudi Bliskog istoka istinski gospodari ovog prostora. Nikada ne postoji “vakuum moći” i nema potrebe za kontrolom izvana. Neoliberalizam nije lijek za sve”, ističe Wang Yi.

    Također, sastanak kineskog ministra vanjskih poslova komentirali su i analitičari iz Kine koji su naglasili kako Amerika želi oslabiti moć Kine tako što je želi natjerati da preuzme ulogu “velikog brata” na Bliskom istoku.

    “Neki američki političari i elite zaparavo žele da Kina popuni ‘vakuum moći’ koji su ostavili Amerikanci nakon što su shvatile da je njihovo dubuko miješanje na Bliskom istoku donijelo više problema nego koristi. Oni se nadaju da će Kina ponoviti njihove greške kako bi oslabili našu snagu. Kina se neće prevariti i neće ući u tu zamku. To je poruka koju ministar vanjskih poslova želi prenijeti spominjanjem pojma ‘vakuum moći'”, rekao je Yin Gang, istraivač Kineske akademije društvenih nauka.

  • Vakcinisanima sputnjikom V dozvoljen ulazak u Australiju

    Vakcinisanima sputnjikom V dozvoljen ulazak u Australiju

    Australijsko ministarstvo unutrašnjih poslova dozvolilo ulazak je u zemlju stranim državljanima koji su vakinisani ruskom vakcinom sputnjik V protiv virusa korona, prema informacijama objavljenim na veb-sajtu tog ministarstva.

    Oduka o priznavanju te vakcine, koju je razvio ruski Nacionalni istraživacki centar za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja”, donesena je na osnovu odluke australijskog farmaceutskog regulatora od 17. januara, prenosi ruska agencija TASS.

    “Smatrate se potpuno vakcinisanim za putovanja u Australiju i iz Australije ako se primili terapiju vakcina koje je odobrila ili priznala Uprava za terapeutsku robu (TGA)”, navodi se na veb-sajtu Ministarstva, i dodaje se da je vakcina sputnjik V uključena u odobrene i priznate vakcine.

  • U Italiji uhapšena medicinska sestra koja je antivakserima lažirala davanje vakcine

    U Italiji uhapšena medicinska sestra koja je antivakserima lažirala davanje vakcine

    Italijanska policija je u Palermu uhapsila medicinsku sestru koja je lažirala davanje vakcine antivakserima kako bi dobili certifikate za putovanja i ulazak u javne zatvorene objekte, piše The Guardian.

    Istražitelji su koristili skrivene nadzorne kamere kako bi snimili 58-godišnju ženu koja je radila kao medicinska sestra u Palermu.

    Video, koji je postao viralan na društvenim mrežama, prikazuje zdravstvenu radnicu kako puni vakcinu, a zatim prazni njen sadržaj u maramicu pretvarajući se pritom da je ubrizgava u ruku antivaksera.

    Ova 58-godišnjakinja je uhapšena zbog sumnje na prevaru. Italijanska policija tvrdi kako je čak i njena booster doza lažna.
    Ovo nije prvi put da je medicinska sestra uhapšena u Italiji zbog sumnji da je lažirala davanje vakcina antivakserima. Desetine ljekara i sestara uhapšeni su jer su naplaćivali po 400 eura za ovakve usluge. Prema informacijama koje su istražitelji prikupili na terenu, antivakseri ove potvrde zovu “super zelena karta” i spremni su platiti i do nekoliko stotina eura za njih.

  • Velika Britanija planira ukinuti obaveznu izolaciju zaraženima koronavirusom

    Velika Britanija planira ukinuti obaveznu izolaciju zaraženima koronavirusom

    Velika Britanija planira ukinuti pravilo prema kojem ljudi moraju u izolaciju nakon što se zaraze koronavirusom.

    Premijer Boris Johnson je rekao da želi trajno opozvati hitne zakone o koronavirusu dok broj slučajeva u Britaniji nastavlja padati, navodi se u izvještaju Telegrafa, a koji prenosi Reuters. Dodaju da će opće smjernice ostati na snazi, ali da neće rezultirati kaznama ako se ne budu slijedile.
    Na planovima će biti rađeno tokom sljedećih sedmica, a odluka se očekuje u proljeće.

    Prošle sedmice je ministar zdravstva Sajid Javid rekao da će samoizolacija zbog covida-19 u Engleskoj biti skraćena na pet dana sa sedam, nakon što osoba ima dva negativna testa.

    Johnson bi također trebao ukinuti plan B covid restrikcija, uveden prošli mjesec kako bi se usporilo širenje omikron varijante.

    Po planu B u Engleskoj ljudima je preporučeno da rade od kuće koliko je to moguće, nose maske u javnom prijevozu i na javnim mjestima kao i da moraju pokazati covid potvrde za ulazak u noćne klubove i na velika događanja.

  • Baerbock u radnoj posjeti Moskvi: S Rusijom moramo razgovarati o brojnim konfliktnim pitanjima

    Baerbock u radnoj posjeti Moskvi: S Rusijom moramo razgovarati o brojnim konfliktnim pitanjima

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock otputovat će danas u posjetu Ukrajini i Rusiji gdje će razgovarati sa zvaničnicima ove dvije zemlje o deeskalaciji situacije na istoku Ukrajine.

    Uoči odlaska na jednu od trenutno najvažniji destinacija, Baerbock je izjavila kako je preduslov za diplomatiju razumijevanje perspektive druge strane iako se mišljenja gotovo pa u potpunosti razmimoilaze.

    “Pažljivo ću slušati svoje sagovornike kako u Moskvi tako i u Kijevu. Međutim, također ću objasniti stav koji zauzima Njemačka, ali i zemlje G7. Spremni smo za ozbiljan dijalog o međusobnim dogovorima i koracima koji će donijeti više sigurnosti svima u Evropi, ali i u Rusiji. Ipak, ne možemo i nećemo praviti kompromis u vezi s osnovnim principima Helsinškog završnog akta koji su spasili Evropu od noćne more posljednjih 50 godina”, rekla je Baerbock.

    Njemačka šefica diplomatije je naglasila kako osnovni principi uključuju teritorijalnu neprovredivost, pravo zemalja da same izaberu savez kojem će se priključiti te odricanje od prijetnje nasiljem.

    “Odlučni smo odgovoriti ako se Rusija umjesto toga odluči na eskalaciju. Želim da se uvjerim da li postoji spremnost da se diplomatskim kanalima pronađu rješenja. Tokom razgovora u Kijevu, želim naglasiti kako mi ne vodimo razgovore o Ukrajini koji zaobilaze zvaničnike ove države. Također, razgovarat ćemo o modernizaciji ukrajinskog energetskog sektora, zelenim politikama i ponudama koje se tiču podrške cyber sigurnosti države”, pojašnjava ministrica.

    Na kraju, Baerbock se osvrnula i na posjetu Moskvi.

    “Kao nova savezna vlada, želimo suštinske i stabilne odnose s Rusijom. Lista konfliktnih pitanja o kojima moramo razgovarati je duga. Ta pitanja u posljednje vrijeme bacaju sve mračniju sjenku na mogućnosti saradnje koje će koristiti ljudima u naše dvije zemlje. Trebamo razgovarati o nauci, trgovini, o obnovljivim izvorima energije te o borbi protiv klimatske krize koja postaje sve gora u Rusiji. Saradnja unutar civilnog društva također je važna i želim sa svojim ruskim kolegom da razgovaram o tome kako da stvorimo uslove za bolje korištenje ovog sektora”, zaključila je ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.

  • Prijeti li Đokoviću gubitak prvog mjesta na ATP listi

    Prijeti li Đokoviću gubitak prvog mjesta na ATP listi

    Izbacivanje Novaka Đokovića iz Australije potpuno mijenja sliku predstojećeg turnira u Melburnu.

    Najbolji teniser svijeta je bio favorit za osvajanje titule, četvrte uzastopne, druge ukupno, te rekordnog 21. Grend slema.

    Dan uoči turnira, dok se čekalo konačno suđenje Đokoviću, najpoznatija svjetska kladionica Viljem Hil je ipak davala jednake šanse za titulu Đokoviću i Rusu Danilu Medvedevu, koji ga je pobijedio u finalu US opena u septembru.

    Đokoviću zbog propuštanja AO prijeti gubitak prvog mjesta na ATP listi. On nije igrao na ATP kupu pa je izgubio 525 bodova, pa je sada razlika u odnosu na Danila Medvedeva 2.080.

    Pošto neće branitit titulu u Melburnu, gubi 2.000 bodova, dok Rus brani 1.200. Stoga bi Medvedev mogao do svjetskog broja 1 ukoliko stigne do finala.

    Ali, do broja 1 može i Nijemac Aleksander Zverev koji zaostaje 3.045 bodova za Đokovićem i brani 760 u Australiji. Njemu broj 1 donosi titula u Melburnu.

    Sada je, logično, glavni favorit za trofej “Ozi opena” Medvedev sa kvotom 2,50.

    Drugi na listi kladionica je Nijemac Aleksander Zverev sa 3,25, dok je treći favorit Rafael Nadal sa kvotom 6,50.

    Nadal ima šansu da postane teniser sa najviše osvojenih Grend slem titula jer su on, Đoković i Rodžer Federer, koga takođe nema u Melburnu, izjednačeni sa po 20 titula.

    Daleko manje šanse za slavlje u Australiji daju se Grku Stefanosu Cicipasu (17), slijedi talentovani Italijan Janik Siner (21), a potom njegov zemljak Mateo Beretini (34).

    U ženskoj konkurenciji, favorit broj 1 je domaća teniserka Ešli Barti sa kvotom 3,75, ispred braniteljke titule Japanke Naomi Osake (7) i Poljakinje Ige Švjontek (13).

    Australijan open počinje u noći između nedjelje i ponedjeljka.

  • Rok je 10 maj: Putin ima velike planove za Arktik

    Rok je 10 maj: Putin ima velike planove za Arktik

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je arktičko područje, na severu Rusije, postavio na vrh svojih strateških zadataka.

    On je naredio velika ulaganja u vojnu infrastrukturu i u vađenje ruda u tom regionu.

    Putin je zadužio vladu da iznese predloge o izgradnji železničke pruge koja će voditi do obale Barencovog mora, na severozapadu zemlje, dok zvanična Moskva nastoji da razvije Arktik, prenosi Hina.

    Ruski predsjednik je zatražio od premijera Mihaila Mišustina da “iznese predloge za izgradnju železničke veze do Barencovog mora”, rekao je Kremlj. Rok za podnošenje predloga je 10. maj.

    Ruski proboj na Arktik

    Pruga bi se završavala u bazi Indigi, u arktičkoj oblasti Nenecu, gde Rusija u narednom periodu planira da izgradi luku koja će biti otvorena čitave godine, prenosi Al Džazira.

    Godine 2018. Finska i Norveška su objavile da zajednički planiraju izgradnju arktičke železničke pruge koja bi išla od severa Finske do obale Barencovog mora.

    Razvoj severnog morskog puta tesno je vezan uz ruski proboj na Arktik i zvanična Moskva je zato velike svote uložila u flotu ledolomaca i tankera.

  • Ispod Antarktika pronađena kolonija od čak 60 miliona impresivnih ledenih riba

    Ispod Antarktika pronađena kolonija od čak 60 miliona impresivnih ledenih riba

    U Weddellevom moru na Antarktiku pronađena je kolonija od 60 miliona riba. Riječ je o području veličine Malte, koje je jedinstven i do sada nepoznat ekosistem.

    Ovo otkriće je pokazatelj koliko malo se zna o tome šta se nalazi u morskim dubinama. Vjeruje se da je riječ o najvećoj koloniji na svijetu koju čine impresivne ledene ribe (Neopagetopsis ionah). Unutrašnjost njihovog tijela je vidljiva. Ledene ribe su jedini kičmenjaci koji nemaju crvena krvna zrnca. Da bi opstala na iznimno niskim temperaturama, kod ove vrste se razvio protein protiv smrzavanja.

    Njemački istraživački polarni brod Polarstern je u februaru prošle godine otkrio ovu gnijezdeću koloniju riba. Brod je istraživao morske dubine udaljene pola kilometra od njega. Za snimanje je korištena kamera veličine automobila, koja je bila pričvršćena za plovilo. Istraživane su okeanske struje te je otkriće ove kolonije bilo veliko iznenađenje.

    “Tokom četiri sata uočavali smo gnijezdo za gnijezdom riba. U navedenom vremenu smo prešli možda šest kilometara. Nikada prije u 15 godina izučavanja okeana nisam vidio nešto slično. Nakon što smo ih uočili o tome smo obavijestili stručnjake koji poznaju ovakve vrste. Kazali su nam da je riječ o nečemu vrlo jedinstvenom”, prisjetio se istraživač njemačkog Instituta “Alfred Wegener” Autun Purser.

    Dodatnim uvidom je shvaćeno koliko je ova kolonija riba jedinstvena i fascinantna. Profesor biologije na Univerzitetu Oregon John Postlethwait je istakao da je riječ o iznenađujućem i značajnom otkriću. Kako je kazao, za njega je pronađena količina biomase najblaže rečeno neočekivana.

    Istraživači su naglasili da se kolonija nalazi na prostoru od 240 kilometara kvadratnih. Jedno gnijezdo se u prosjeku nalazi na tri kvadratna metra. Svako gnijezdo u prosjeku ima 1.735 jaja.

    Prema Purserovim riječima, morski prostor je za dva stepena celzija topliji od okolnog područja, zbog čega se čini da ove ribe privlači nešto toplija voda. Dodatnim istraživanjima će se iznaći odgovor na nekoliko pitanja. Među njima je i ono koliko dugo odrasle ribe čuvaju jaja. Stručnjaci pretpostavljaju da bi to moglo trajati mjesecima.

    S obzirom na to da je riječ o jedinstvenom ekosistemu u cijelom svijetu, naučnici smatraju da bi ga trebalo proglasiti zaštićenim područjem, prenosi CNN.

  • Đokoviću određena trogodišnja zabrana ulaska u Australiju

    Đokoviću određena trogodišnja zabrana ulaska u Australiju

    Nakon odluke Federalnog suda Australije da deportuje Novaka Đokovića iz zemlje, teniseru je automatski određena trogodišnja zabrana ulaska u državu.

    Kako je Federalni sud Australije odbio žalbu Novaka Đokovića protiv ministra za imigraciona pitanja Alexa Hawkea, tako je automatski stupila na snagu trogodišnja zabrana ulaska u Australiju što je predviđeno zakonima ove zemlje.

    Također, Novak Đoković će sam morati da plati sve troškove suđenja koji će biti prilično veliki nakon sage koja je trajala 11 dana i okončana je manje od 24 sata prije početka prvog Grand Slam turnira u sezoni.

    Međutim, to ne znači da Đokovića više nikada nećemo gledati na Australian Openu. Vlasti u Australiji imaju pravo povući ovu odluku i izuzeti ga od zabrane pred turnir naredne godine ukoliko slučaj etiketiraju kao onaj “izuzetnih okolnosti”.

    To je moguće izvesti ukoliko Australijanci procijene da je u interesu države dopustiti Đokoviću ulazak u Australiju. Svakako, to bi trebao biti slučaj jer je Đoković teniser koji privlači najviše pažnje i gledalaca na mečeve.

    Za to vrijeme oglasio se Đoković koji je poručio da je razočaran odlukom suda, ali i da želi mnogo sreće svim teniserima koji će učestvovati.

  • Mnogo razgovora između Rusije i Zapada, zaključak samo jedan: “Nema popuštanja”

    Mnogo razgovora između Rusije i Zapada, zaključak samo jedan: “Nema popuštanja”

    Uprkos mnoštvu razgovora i formata susreta između Rusije i Zapada ove sedmice – rezultat glasi: nema popuštanja.

    Evo šta o neuspjelim susretima misle stručnjaci sa Zapada, iz Rusije i iz Ukrajine.

    Bila je ovo u svakom slučaju istorijska nedjelja. Jer, između Moskve i Zapada nikada nije bilo toliko različitih sastanaka, u različitim formatima, za tako kratko vrijeme.

    Konferencijom OEBS-a ovog četvrtka u Beču završena je prva pregovaračka runda između Rusije i Zapada.

    Od početka nedelje su trajali razgovori sa SAD i NATO u Briselu i Ženevi, koje je krajem 2021. iznenađujuće inicirala Moskva.

    Razgovaralo se o bezbjednosnoj politici u Evropi a prije svega o članstvu u NATO postsovjetskih republika Ukrajine i Gruzije.

    NATO je tim dvema bivšim sovjetskim republikama 2008. obećao članstvo, ali je datum prijema ostao otvoren. Rusija hoće to da spriječi i prijeti “vojno-tehničkim mjerama” kako je to formulisao predsjednik Vladimir Putin.

    Zaključak: Nema približavanja. A to znači da nema ni popuštanja u sukobu oko Ukrajine, na čijim granicama Rusija od kasne jeseni gomila trupe.

    SAD i NATO su odbacili zahtijev Moskve na pravo veta kada se radi o prijemu novih zemalja članica u Zapadnu vojnu alijansu. Potrajaće još nekoliko dana dok Vašington i formalno ne zapiše svoja razmatranja i pošalje ih Moskvi.

    Dalji razgovori nisu u planu.

    Moskva je više puta najavljivala kako ne stremi dugim diskusijama već brzom rješenju. No, nije dala krajnji rok.

    Pritisak uprkos razgovorima
    Rusija takođe retorički eskalira: top diplomate trenutnu situaciju porede sa “kubanskom krizom”.

    Na početku pregovora, Moskva je najavila novu vojnu vežbu na ukrajinskoj granici. I SAD prijete.

    Još za vrijeme pregovora u Briselu u SAD je predstavljen nacrt zakona, koji u slučaju eskalacije u Ukrajini po prvi put predviđa lične sankcije protiv predsjednika Putina.

    Oštri jezik ruske diplomatije
    Još prije početka razgovora ruske diplomate su upućivale oštre i grube primjedbe na adrese njihovih sagovornika. Tako je Sergej Rjabkov, šef ruske delegacije u Ženevi, u jednom intervjuu preporučio NATO-u da “pokupi svoje stvari i povuče se na pozicije iz 1997.”

    Te 1997. je nekadašnjim članicama Varšavskog pakta Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj prvi put ponuđeno članstvo u NATO, a kasnije i drugim evropskim zemljama.

    Moskva zahtijeva da se trupe i oružani sistemi NATO, koji su tamo nakon toga stacionirani, povuku iz tih zemalja.

    Kasnije se iz ruskih pregovaračkih krugova čulo da su svoju poziciju sa Vašingtonom “prežvakali” i da su se žalili na američku “ograničnost”.

    Govori li tako onaj ko želi da ubijedi svog sagovornika? Da li je to bio znak da Moskva ne veruje u uspijeh pregovora?

    “Ultimatum koji je Rusija postavila SAD i Zapadu od početka je bio osuđen na propast”, kazao je nekadašnji zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Georgij Kunadze u razgovoru za DW.

    Gruba retorika Moskve je, kaže, prvenstveno usmjerena domaćoj publici.

    Oštre riječi ne znače da će se uskoro zapucati, kaže Kunadze.

    Slično na to gleda i bivši njemački ambasador u Moskvi, Ridiger fon Frič.

    “Ono što u ovom trenutku doživljavamo jeste žestok jezik jednog veoma agresivnog nastupa. Rusija pokušava da maksimalnim pritiskom jednostrano promijeni zajednički dogovoreni evropski mirovni poredak i njegova pravila i to na račun treće strane.”

    Ne može se u potpunosti isključiti nova eskalacija, s obzirom na “ogromna očekivanja na unutrašnjo-političkom frontu” u Rusiji, što bi već moralo da “izazove zabrinutost”, rekao je ovaj diplomata za Dojče Vele.

    Rusko rukovodstvo će morati dobro da razmisli kako će se izvući iz ove situacije.

    Fon Frič takođe ne vjeruje da nakon jakih reči mora da slijedi vojni konflikt:

    “Na to ne treba tako gledati. To je dio cijele predstave”.

    Kakve signale šalje Moskva?
    Aleksandar Gruško, koji je predvodio rusku delegaciju na pregovorima sa NATO, deeskalaciju vidi samo ako se ispune određeni uslovi. Pomenuo je potpuno sprovođenje dogovora iz Minska, prekid isporuke oružja i obuke ukrajinske vojske. Prema posmatračima iz Kijeva, ne treba očekivati da će Ukrajina i Zapad na to pristati.

    Jens Stoltenberg i Aleksander Gruško
    Kako bi situacija mogla dalje da razvija, skicirao je Kremlju bliski ekspert za spoljnu politiku Fjodor Lukjanov u vladinim novinama “Ruska gazeta”. Njegova procjena djeluje pesimistički.

    Lukjanov opisuje razlike kao “naizgled nepremostive”.

    Prema Lukjanovu, jaz između percepcije Rusije i Zapada je toliki da je “nova veoma opasna eskalacija potrebna ili da bi do nje moglo doći”, kako bi se obje strane “prisilile” na nove formate dogovora.

    Šta bi tačno moglo da se dogodi, još uvijek je nejasno.

    Kijev hoće više oružja od Zapada
    No, situaciju drugačije ocjenjuju eksperti u Ukrajini. Nakon faktički propalih razgovora između Rusije i Zapada oni računaju sa novom eskalacijom.

    “Moja prognoza je da će naredni korak Rusije biti eskalacija”, kazao je ekspert za spoljnu politiku Jevhen Mahda za DW..

    Ukrajina na to treba da bude “spremna”. Bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Volodimir Ohrisko od Zapada zahtijeva dalje isporuke oružja.