VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Jednog dana ću to učiniti. Zgrozićete se”

    “Jednog dana ću to učiniti. Zgrozićete se”

    Predsednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko rekao je da je rad zapadnih diplomata u republici, čiji su rezultat, između ostalog, sankcije, “već srodan fašizmu”.

    “Jednog dana ću to učiniti. Sumiraćemo sve dokumentovano i reći vam šta rade ovde. Zgrozićete se. Ovo više nisu ni nacisti, ovo je već srodno fašizmu, šta rade ovde u Bjelorusiji. To može videti u obliku ovih sankcija i pritiska na Bjelorusiju”, rekao je Lukašenko.Tokom posete državnom memorijalnom kompleksu Hatinj u subotu, predsednik Belorusije je rekao da će jednog dana beloruskom društvu saopštiti o tajnim aktivnostima zapadnih diplomata u Belorusiji.

  • Putin uveo kazne za izjednačavanje Sovjeta i nacista

    Putin uveo kazne za izjednačavanje Sovjeta i nacista

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon po kojem se kažnjava bilo kakav pokušaj izjednačavanja uloga Sovjetskog Saveza i nacističke NJemačke u Drugom svjetskom ratu.

    Zakonom je predviđena novčana kazna do 5.000 rublji ili pritvor do 15 dana za pojedince, odnosno do 100.000 rublji za pravna lica.

    Dokument je danas objavljen na zvaničnoj ruskoj internet stranici za pravno informisanje, prenosi TASS.

    Ruskom Zakonu o administrativnim prekršajima dodat je član o kaznama za kršenje pomenute zabrane, koje su predviđene federalnim zakonom za javno izjednačavanje postupaka vlasti, komandanata i vojnika Sovjetskog Saveza sa postupcima vlasti i vojnika nacističke NJemačke i evropskih zemalja Sila Osovine tokom Drugog svjetskog rata, kao i za poricanje odlučujuće uloge sovjetskog naroda u porazu nacista i humanitarne misije Sovjetskog Saveza u oslobaćanju Evrope.

    Zakonom su predviđene kazne između 1.000 i 2.000 rublji ili administrativni pritvor od 15 dana, od 2.000 do 4.000 rublji za zvaničnike i od 10.000 do 50.000 rublji za organizacije. Ukoliko se ponovi prekršaj, kazne će biti strože.

    Savjet Ruske Federacije usvojio je prijedlog zakona u srijedu, 13. aprila, a Državna duma 6. aprila.

    Putin je u junu potpisao zakon o zabrani bilo kakvog javnog pokušaja izjednačavanja ciljeva i postupaka Sovjetskog Saveza i nacističke NJemačke tokom Drugog svjetskog rata, kao i negiranja odlučujuće uloge sovjetskog naroda u pobjedi nad fašizmom.

  • Najmanje 167 ljudi stradalo u tropskoj oluji na Filipinima

    Najmanje 167 ljudi stradalo u tropskoj oluji na Filipinima

    Najmanje 167 ljudi poginulo je u tropskoj oluji “Agaton” koja je pogodila Filipine, saopštio je Državni savjet za smanjenje rizika i upravljanje katastrofama.

    U saopštenju se navodi da se 110 ljudi i dalje vode kao nestali.

    Broj ugroženih usljed negativnih posljedica oluje dostigao je gotovo dva miliona, javio je “Sputnjik”.

    Tropska oluja sa vjetrovima koji dostižu brzinu od 60 kilometara na čast pogodila je Filipine u periodu od 9. do 12. aprila i dovela do poplava i klizišta na 89 lokacija.

    Više od 10.300 kuća je oštećeno, od kojih je 664 potpuno uništeno. Oluja je dovela do ometanja isporuke električne energije u 75 gradova.

  • Sjeverna Koreja slavi deset godina vladavine Kim Džong Una

    Sjeverna Koreja slavi deset godina vladavine Kim Džong Una

    U Sjevernoj Koreji slavi se desetogodišnjica otkako je Kim Džong Un na čelu države i partije.

    Kim Džong Un je tu poziciju preuzeo poslije smrti Kima Džonga Ila, njegovog oca, decembra 2011. godine.

    Porodica Kim je čitavu svoju istoriju vladala jednopartijskom državom.

    Slavi se na ulicama, ali i u skupštini, koja je pohvalila vođu države zbog razvijanja nuklearnog oružja i jačanja odbrane.

    Kim Džong Un je “daroviti mislilac i teoretičar, izvanredan državnik i veliki komandant kome nema premca”, izjavio je Čoe Rjong Hae, jedan od najviših zvaničnika Sjeverne Koreje, preneo je Rojters.

    Kima je nazvao “nevjerovatnim rodoljubom i velikim braniocem mira” jer je Sjevernu Koreju učinio “uvaženom vojnom silom opremljenom svim moćnim sredstvima samoodbrane”.

    O Sjevernoj Koreji, koja je zatvorena i izolovana, malo se zna.

    Vladavina Kima obilježena je čestim testovima moćnog naoružanja što brine kako susjedne zemlje, tako i Zapad.

    Prošle nedjelje Sjeverna Koreja je saopštila da se protivi ratu, ali da neće oklijevati da upotrijebi nuklearno oružje ako je napadne Južna Koreja.

    Pod Kimom, Sjeverna Koreja je izvela četiri od šest dosadašnjih nuklearnih proba i razvila masivne interkontinentalne balističke rakete (ICBM) za koje analitičari vjeruju da bi mogle da pogode bilo koji dio Sjedinjenih Država.

    Kim je obećao da će poboljšati živote stanovnika i pokušao je da podstakne privredu Sjeverne Koreje, ali je pretrpjela velike udarce posljednjih godina pošto je bila pogođena međunarodnim sankcijama, mjerama zatvaranja zbog pandemije virusa korona, ali i vremenskim prilikama koje su negativno uticale na poljoprivredu.

    Agencije UN su upozorile na moguće humanitarne krize u Sjevernoj Koreji i glad.

    Državni mediji su izvjestili da je muzej u Pjongjangu otvorena izložba kako bi bila prikazana dostignuća Kimovog “besmrtnog vođstva”.

    “Deset godina je idealna prilika da Kim još više pojača kult ličnosti”, napisao je na Twitteru Kolin Zvirko, analitički dopisnik NK Njuza, koji prati dešavanja u Sjevernoj Koreji, prenosi BBC na srpskom.

  • Stanovnici Šangaja očajni i bijesni: “Dajte nam zalihe, dajte nam zalihe”

    Stanovnici Šangaja očajni i bijesni: “Dajte nam zalihe, dajte nam zalihe”

    Na kineskim društvenim mrežama, uprkos strogoj cenzuri, pojavili su se snimci sukoba policije i ljudi koji su primorani da napuste domove u Šangaju i odu u karantin, dok grad ulazi u treću sedmicu strogih mjera zbog epidemije korona virusa.

    Milioni su zatvoreni u stanovima i kućama dok vlasti Šangaja pokušavaju da se izbore sa novom epidemijom virusa.

    Svako ko je pozitivan mora u karantin.

    Zbog nedostatka prostora, čak se i neki stambeni objekti se pretvaraju u karantinske centre.

    Postoje strahovanja da bi obustava rada u fabrikama u Šangaju mogla da ugrozi proizvodnju u nekim industrijskim sektorima u čitavoj zemlji.

    Ali sa više od 20.000 novih slučajeva dnevno, vlasti imaju problem da pronađu dovoljno prostora.

    Prethodnih nedjelja, gradske vlasti su pretvorile izložbene hale i škole u ​​karantinske centre i postavile improvizovane bolnice.

    Ali mali broj ozbiljnih slučajeva u Šangaju naveo je neke da se zapitaju da li je potrebno zaključavanje, navode dopisnici iz kineskog megapolisa.

    Posljednjih sedmica mnogi stanovnici su se na društvenim medijima požalili zbog ograničenja i ukazali na nedostatak zaliha hrane.

    Ljudi moraju da naručuju hranu i vodu i čekaju da nadležne službe isporuče povrće, meso i jaja, a tvrdi se da je mnogima ponestalo zaliha.

    Zbog proširenja mjera zaključavanja, usluge dostave i veb stranice prodavnica su pretrpane pozivima i narudžbinama.

    Otežana je i distribucija državnih zaliha namirnica.

    Prema snimcima na društvenim mrežama, mnogi stanovnici kineskog finansijskog centra, očajni su i bijesni zbog trenutnih uslova u kojima žive.

    “Dajte nam zalihe, dajte nam zalihe”, složno uzvikuju stanovnici koji su ostali u stanovima, čuje se na snimcima.

    Može da se čuje i kako neki govore da su “zatvoreni 26 dana”.

    Na nekim snimcima, vidi se da nekim ljudima nedostaje hrana i da starije ljude niko ne obilazi i ne pomaže im, prenosi BBC.

    “Već tri dana nema šta da jede, niko nije došao da joj donese hranu”, čuje se glas žene, govoreći o starici koja sjedi za stolom.

    Na drugim snimcima mogu se vidjeti uslovima u kojima žive oni koji su morali u karantin. Kruže i snimci za koje se tvrdi da prikazuju ljude u centru grada koji se tuku za hranu.

    Neki sa prozora viču i pitaju da li neko ima lijekove, jer mu dijete ima visoku temperaturu.

    Zbog strogih antikovid mjera, dijelovi kineskog proizvodnog sektora bi uskoro mogli da se zatvore, barem privremeno, jer kompanije ne mogu da nabave osnovne komponente iz Šangaja.

    He Ksjaopeng, predsjednik proizvođača električnih vozila Ksjao Peng, rekao je da će, ako u Šangaju uskoro ne krene proizvodnja, skoro sve fabrike automobila širom zemlje možda morati da obustave rad.

    Kina je jedna od posljednjih preostalih zemalja koje su još posvećene iskorjenjivanju korona virusa, za razliku od većine svijeta koji pokušava da živi sa virusom.

    Ali kineska politika nulta kovida je pod pritiskom posljednjih nedjelja zbog širenja omikron soja.

  • Britanski elitni specijalci se vratili u Ukrajinu gdje prvi put od početka rata treniraju vojnike

    Britanski elitni specijalci se vratili u Ukrajinu gdje prvi put od početka rata treniraju vojnike

    Pripadnici SAS jedinice britanske vojske, koja se smatra za jednu od najelitnijih jedinica, prvi put od početka rata treniraju ukrajinsku vojsku na teritoriji Ukrajine, potvrdili su ukrajinski zapovjednici za The Times.

    Oficiri iz dva bataljona, smještena u blizini Kijeva, rekli su da prolaze kroz vojni trening koji vode britanske specijalne snage.

    Kapetan Yuriy Myronenko čiji je bataljon smješten u Obolonu na sjevernim prilazima Kijevu kaže da su vojni instruktori došli kako bi ih obučili u upotrebi NLAW sistema (britansko antitenkovsko oružje) koji je u Ukrajinu dopremljen u februaru.

    Komandant ukrajinskih specijalnih snaga koji koristi nadimak Skiff je rekao kako je 112. bataljon prošao trening prošle sedmice. Ove tvrdnje je potvrdio i viši zapovjednik kodnog imena Bear, koji kaže da su ih britanski specijalci pozvali da ih posjete kada se rat završi.

    Britanski vojni instruktori su poslani u Ukrajinu prvi put nakon invazije Krima. U februaru su se povukli kako bi se izbjegao mogući direktni sukob sa ruskim snagama i mogućnost da NATO bude uvučen u rat.

    Sjedinjene Američke Države su objavile da šalju pomoć u oružju za Ukrajinu vrijednu 800 miliona dolara i da će pomoć prvi put uključiti artiljeriju te da će se nastaviti provođenje treninga. Pentagon je eksplicitno naglasio da trening neće biti provođen na ukrajinskoj teritoriji.

    Moskva je poslala u Washington pismo u kojem zahtjeva da SAD prestanu naoružavati Ukrajinu.

  • Kličko potvrdio da je novi napad na Kijev u toku, Rusi gađali fabriku raketa

    Kličko potvrdio da je novi napad na Kijev u toku, Rusi gađali fabriku raketa

    Iako se ruska vojska povukla iz Kijeva i najavila da će se Rusija sada fokusirati na istok Ukrajine, nove granate pale su na Kijev, a zračna uzbuna traje i u zapadnom Lavovu.

    Eksplozije su pogodile glavni grad Ukrajine, a da je došlo do novog bombardovanja potvrdio je i gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, koji je kazao da su jutros bili “na udaru vatre”. On je precizirao da su eksplozije odjeknule u četvrti Darnicki, u predgrađu Kijeva.
    Spasilačke službe rade na mjestu eksplozija, međutim nije poznato još uvijek da li ima povrijeđenih i stradalih.

    Mediji prenose i navode da su Rusi gađali fabriku raketa, koje su Ukrajinci koristili da potope ruski ratni brod “Moskva”.


    Osim Kijeva, eksplozije su se čule i u Lavovu, na krajnjem zapadu Ukrajine gdje do sada vojne aktivnosti nisu bile učestale.

    Vojni guverner Lavovske regije Maksim Kozicki rekao je u subotu da “protivzračna odbrana radi” te da je radila i tokom alarma za zračni napad, koji je počeo u 5:46 ujutro po lokalnom vremenu i trajao do 7:02. Nije dao više informacija o tome šta se dogodilo, ali je obećao više detalja kasnije.

    Novinaru BBC-a potvrđeno je da su ljudi vidjeli dva aviona kako lete iznad Lavova jutros. No, sudeći po tome da na Telegram kanalima nema velikih izvještaja o pogocima, pretpostavlja se da napad nije bio toliko značajan kao onaj krajem marta kada su ruske snage pogodile industrijske mete i ranili najmanje pet osoba.

    Analitičari pretpostavljaju da je napad na ova dva grada, ruska osveta za ukrajinsko potapanje njihovog ratnog broda “Moskva” u Crnom moru. Pentagon je potvrdio navode Ukrajine da su oni pogodili moćni ruski brod, a što je Rusija ranije negirala navodeći da je brod potonuo zbog eksplozije do koje je došlo na brodu.

  • Američki zvaničnici potvrdili da je krstaricu “Moskva” potopila ukrajinska raketa

    Američki zvaničnici potvrdili da je krstaricu “Moskva” potopila ukrajinska raketa

    Više američkih medija je javilo da su viši američki zvaničnici potvrdili kako je “Moskva”, vodeći brod ruske crnomorske flote, potopljen nakon što je pogođen sa dvije ukrajinske protivbrodske rakete.

    Američki zvaničnici su izjavili kako su sada u mogućnosti da potvrde da je krstarica potopljena nakon što su ukrajinske protivbrodske rakete Neptun pogodile brod i izazvale eksplozije na brodu. Također, isti izvori tvrde da je nakon eksplozije bilo žrtava.
    Nakon što su se pojavile informacije da je brod pogođen, ukrajinska strana je tvrdila da su oni pogodili brod dok su Rusi tvrdili kako je iz nepoznatih razloga došlo do požara koji je zahvatio skladišta municije.

    Nekoliko sati nakon događaja rusko ministarstvo odbrane je saopćilo da je brod potonuo jer je pretrpio štetu u strukturi, a oluja je onemogućila spašavanje.

    Potapanje ovog broda predstavlja veliki udar na moral ruske vojske, ali predstavlja i vojni problem jer je “Moskva” bila moćni protivavionski štit za druge brodove ruske crnomorske flote.


    Protivbrodska raketa Neptun za koju se tvrdi da je potopila brod je u službu ukrajinske vojske ušla u 2021. godini, ima domet od 280 kilometara i namijenjena je za uništavanje brodova do 5.000 tona.


    Posada “Moskve” je brojala oko 500 mornara, Rusija tvrdi da je posada spašena dok sa druge strane zapadni i ukrajinski izvori tvrde da je veliki broj mornara stradao u eksplozijama i od utapanja.

  • Grčka ima 600 milijardi kubnih metara prirodnog gasa?

    Grčka ima 600 milijardi kubnih metara prirodnog gasa?

    Grčka bi mogla da ima rezerve prirodnog gasa veće od 600 milijardi kubnih metara, rekao je visoki izvršni direktor grčke komisije za ugljovodonike.

    Dok Grčka ubrzava istraživanje gasa kako bi smanjila svoje oslanjanje na rusku energiju, glavni izvršni direktor grčke komisije za ugljovodonike Aristofanis Stefatos rekao je Rojtersu da “u odnosu na količinu, trenutno su procene da je 85 odsto probnih ukupnih rezervi zapravo prirodni gas”.

    “Preliminarne procene ciljeva sugerišu više od 600 milijardi kubnih metara”, rekao je on a prenose grčki mediji.

    Prioritet Grčke je da traži gas, a ne naftu, rekao je on i dodao da se time “minimiziraju svi rizici po životnu sredinu”.

    Grčka je u utorak saopštila da će do 2023. godine biti poznato da li ima rezerve prirodnog gasa koje je ekonomski isplativo vaditi.

    Premijer Kirijakos Micotakis kaže da će ubrzanje eksploatacije nacionalnih energetskih resursa omogućiti “ako budemo imali sreće i ako imamo eksploatibilna polja prirodnog gasa, da povećamo našu energetsku nezavisnost, našu energetsku sigurnost”.

  • Zelenski: Ukrajinski gubici između 2.500 i 3.000 vojnika

    Zelenski: Ukrajinski gubici između 2.500 i 3.000 vojnika

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je danas da je između 2.500 i 3.000 ukrajinskih vojnika ubijeno tokom sedam nedjelja rata sa Rusijom i da još oko 10.000 ranjeno.

    On je izjavio i da nije poznat broj ukrajinskih civilnih žrtava, prenosi Rojters.

    Zelenski je rekao da je između 19.000 i 20.000 ruskih vojnika ubijeno u sukobu, koji je sada u osmoj nedjelji, a Moskva je prošlog mjeseca saopštila da je ukupno 1.351 ruski vojnik ubijen, dok je 3.825 njih ranjeno, navodi britanska agencija uz napomenu da nije mogla nezavisno da provjeri brojeve bilo koje strane.

    Zelenski je poručio i da je vojna situacija na jugu i istoku zemlje “i dalje veoma teška“ i pohvalio uspjehe ukrajinskih oružanih snaga.

    “Uspijesi naše vojske na bojnom polju su zaista značajni, istorijski značajni. Ali još uvijek nisu dovoljni da očistimo našu zemlju od okupatora. Još ćemo ih tući”, rekao je ukrajinski predsjednik u noćašnjem video obraćanju, uz ponovljeni poziv saveznicima da pošalju teže naoružanje i uvedu međunarodni embargo na rusku naftu, prenosi Rojters.