VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Rusija pozvala SAD da ne šalje oružje Ukrajini

    Rusija pozvala SAD da ne šalje oružje Ukrajini

    Zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergey Ryabkov izjavio je da je neophodno da Sjedinjene Američke Države (SAD) okončaju vojnu pomoć Ukrajini koja se ogleda u slanju naoružanja.

    Ryabkov je na forumu u Moskvi komentarisao stavove i aktivnosti SAD-a u kontekstu krize u Ukrajini.

    “Zaista, situacija u Evropi na polju sigurnosti je kritična. To se dogodilo jer su Washington i NATO koristili Ukrajinu kao polugu jačanja pritiska na Rusiju“, kazao je Ryabkov.

    Navodeći da SAD pružaju vojnu podršku Ukrajini, Rjabkov je rekao da Rusija neće poduzimati akcije koje će ugroziti Ukrajinu.

    “Mi samo organiziramo vježbe na sopstvenim teritorijama, redovno premještamo naše vojne jedinice. To ćemo nastaviti da radimo i u budućnosti“, kazao je Ryabkov.

    Navodeći da ne postoji opasnost od rata velikih razmjera u Evropi ili drugdje, Ryabkov je rekao da Rusija nema namjeru da napadne Ukrajinu.

    On je takođe kazao da SAD treba primorati Ukrajinu na poštivanje Sporazuma iz Minska.

  • Rjabkov: Evropska bezbjednost u kritičnoj situaciji

    Rjabkov: Evropska bezbjednost u kritičnoj situaciji

    Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov izjavio je danas da je evropska bezbjednost u kritičnoj situaciji i za to optužio SAD i NATO.

    “Istina je da je situacija u vezi sa evropskom bezbjednošću kritična. Do toga je došlo jer Vašington i NATO, između ostalog, koriste Ukrajinu kao polugu protiv Rusije”, rekao je Rjabkov u diskusiji u klubu Valdaj.

    Rjabkov je istakao da je Rusija predložila Americi i ostalim zapadnim zemljama realnu opciju za izlazak iz ove situacije, prenio je TASS.

    On je dodao da je ruska delegacija imala produktivne razgovore o ovom pitanju u Ženevi, Briselu i OEBS-u prošle sedmice i da su sastanci omogućili bolje razumijevanje stavova dvije strane.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je 17. decembra 2021. godine objavilo nacrt sporazuma o bezbjednosnim garancijama između Rusije i SAD i nacrt sporazuma kojim se osigurava bezbjednost Rusije i članica NATO saveza.

  • Makron: Zapadni Balkan ne može u EU po sadašnjim pravilima

    Makron: Zapadni Balkan ne može u EU po sadašnjim pravilima

    Zapadni Balkan ima svoje mjesto u EU, ali to ne može funkcionisati ako EU ostane sa sadašnjim pravilima, rekao je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, u Evropskom parlamentu povodom preuzimanja predsjedavanja te zemlje EU.

    On je istakao da su Evropa i zapadni Balkan međusobno povezani i istorijom i zajedničkom budućnošću, te da je potrebno da EU ponovo razmisli o odnosima sa zemljama zapadnog Balkana koje znači pružanje jasne i prepoznatljive perspektive za članstvo u EU.

    “To znači pristup projektima s jasnim rokovima. Modernizovali smo proteklih mjeseci metodologiju prisutpanja, ali mi moramo jasno i konkretno reći da u sadašnjem obliku EU ne može funkcionisati sa 31 ili 32 zemlje. To jednostavno nije moguće. Mi imamo zadatak da preispitamo pravila unutar EU da možemo brže da donosimo odluke. To je Evropa u kojoj zapadni Balkan ima svoje mjesto”, rekao je Makron i dodao da je to tema koju će Francuska pokrenuti na konferenciji EU sa zemljama zapadnog Balkanam, koja je planirana za maj mjesec ove godine.

  • Ukrajina upozorila: Rusi pri kraju s gomilanjem snaga

    Ukrajina upozorila: Rusi pri kraju s gomilanjem snaga

    Ukrajina je upozorila da je Rusija “gotovo završila” s gomilanjem vojske na granici. Širi se strah da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao pokrenuti invaziju u bilo kojem trenutku, piše CNN.

    Sudeći prema posljednjem obavještajnom izvještaju ukrajinskog Ministarstva odbrane, do kojeg je danas došao CNN, Rusija je na granici nagomilala čak 127.000 pripadnika vojske, mornarice i ratnog vazduhoplovstva.

    “Ruska kopnena vojska je na granici nagomilala više od 106.000 vojnika. Kad se tome dodaju mornarička i vazdušna komponenta, ukupan broj angažovanih pripadnika oružanih snaga Rusije je veći od 127.000”, stoji u izvještaju.

    U izvještaju se navodi da je situacija “teška” te da Ukrajina vjeruje kako Rusija “pokušava podijeliti i oslabiti Evropsku uniju i NATO”. Potezu Rusije su takođe “usmjereni prema ograničavanju mogućnosti SAD da osigura bezbjednost na evropskom kontinentu”, navodi se u izvještaju.

    “To potvrđuje da spremaju napad”
    Izvještaj ukrajinskog Ministarstva odbrane procurio je u medije nakon tronedjeljnih diplomatskih pregovora između Rusije i Zapada, kojima je cilj bio deeskaliratu krizu, ali bez uspjeha.

    Vendi Šerman, zamjernica američkog državnog sekretara, nedavno je rekla kako je nejasno planira li Moskva koristiti pregovore kao izgovor za tezu da diplomatija nije uspjela pronaći rješenje.

    Ukrajinska vojna obavještajna služba poručuje da su Rusi “trajno” angažovali vojsku iz svojih centralnih i istočnih regija uz zapadnu granicu s Ukrajinom. Krajem decembra i u januaru Rusija je, navodi se u izvještaju, “prebacila velike količine municija, vojnih mobilnih bolnica i bezbjednosnih snaga” do granice. To, tvrde Ukrajinci, “potvrđuje da se pripremaju ofanzivne operacije”.

    Podrška proruskim pobunjenicima u istočnoj Ukrajini
    Prema novom izvještaju ukrajinskog Ministarstva odbrane, Rusija pruža podršku pobunjenicima u istočnoj Ukrajini, čiji broj se procjenjuje na oko 35.000. Procjenjuju da se na teritoriji koju kontrolišu pobunjenici nalazi i oko 3.000 pripadnika ruske vojske. Moskva demantujr da ima ikakve snage u istočnoj Ukrajini, podsjeća CNN, prenosi Index.

    U izvještaju se navodi i da je porastao intenzitet ruskih obavještajnih aktivnosti protiv Ukrajine. Bilježi se porast jedinica specijalizovanih za radio i satelitsku komunikaciju u blizini granice, a broj izviđačkih letova u granicu se utrostručio u odnosu na isti period prošle godine, stoji u izvještaju.

    Nagomilali i lansere raketa koje mogu dosegnuti Kijev?
    Ukrajinci navode da bi Rusija mogla koristiti projektile srednjeg dometa kako bi “uništila vitalne objekte”, dodajući kako su Rusi uz granicu razmjestili niz taktičkih grupa naoružanih projektilima tipa iskander. Sredinom januara Ukrajinci su zabilježili 36 lansera projektila tipa iskander uz granicu, navodi se u izvještaju.

    Radi se o projektilima koji mogu lansirati rakete na mete udaljene 500-700 kilometara, što znači da bi mogli gađati i mete u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, stoji u izvještaju.

    Bijela kuća: Situacija je ekstremno opasna
    “Ovo je ekstremno opasna situacija. Rusija bi mogla pokrenuti invaziju Ukrajine u bilo kojem trenutku”, rekla je portparolka američkog predsjednika Džen Psaki na pres-konferenciji održanoj juče u Bijeloj kući.

    U Bajdenovoj administraciji su, navodi CNN pozivajući se na izvore upućene u razgovore u Bijeloj kući, prilično pesimistični nakon što prošlonedjeljni pregovori s ruskim zvaničnicima nisu dali nikakav rezultat.

    Viši američki zvaničnik potvrdio je CNN-u da se razmatra slanje dodatnih količina municije, minobacača, protivtenkovskih raketa Javelin i protivvazdušnih raketa.

    Vijesti o rastu tenzija dolaze uoči najavljenog sastanka američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, koji će u petak biti održan u Ženevi.

    Amerika sigurno neće slati vojnike u Ukrajinu
    Američki predsjednik Džoe Bajden potvrdio je da neće slati regularnu vojsku u Ukrajinu. Ali CNN navodi da su pripadnici američkih specijalnih snaga već u Ukrajini te pomažu s obukom ukrajinske vojske. U sve je uključena i američka obavještajna agencija CIA, potvrdio je CNN-u viši zvaničnik Bajdenove administracije.

    Direktor CIA Bil Barns prošlog sedmice je otputovao u Kijev kako bi se susreo s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim i razgovarao o rizicima koji prijete Ukrajini, dodao je zvaničnik.

    “Razmatramo niz opcija kojima bismo mogli pomoći u odbrani Ukrajine. Tu govorimo o nabavci oružja, savjetima i uopšteno pomaganju Ukrajini u borbi protiv značajnog prisustva ruske vojske”, rekao je viši zvaničnik Bajdenove administracije za CNN.

    Američki senatori Ukrajini obećali oružje: “Putin je napravio pogrešku karijere”
    Nedavno je dvostranačka grupa senatora Sjedinjenih Država obećala solidarnost i oružje prilikom posjete Kijevu, pritom upozorivši ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne pokreće novu vojnu ofanzivu na Ukrajinu.

    “Mislim da je Putin napravio najveću pogrešku u svojoj karijeri potcijenivši koliko će se narod Ukrajine hrabro boriti protiv njega ako izvrši invaziju”, rekao je senator Ričard Blumental novinarima.

    “Nametnućemo ozbiljne ekonomske sankcije, ali što je još važnije, daćemo narodu Ukrajine oružje, smrtonosno oružje koje mu je potrebno za odbranu života”, rekao je nakon sastanka delegacije s ukrajinskim predsjednikom Vldimirom Zelenskim.

    To oružje moglo bi uključivati ​​protutenkovske projektile Javelin, rakete Stinger, malokalibarsko oružje i čamce, rekao je. “Naša poruka je: biće posljedica ako on odluči da prekrši svetost ove demokratije”, dodala je senatorica Ejmi Klobučar.

  • “Zemlje EU da razgovaraju sa Rusijom”

    “Zemlje EU da razgovaraju sa Rusijom”

    Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je danas u Evropskom parlamentu da evropske države moraju da prazgovaraju sa Rusijom.

    “Zemlje Evropske unije moraju zajedno da rade na novom sporazumu o stabilnosti i bezbednosti o kojem bi potom mogle da razgovaraju sa Rusijom”,izjavio je Makron.

    Makron je u obraćanju Evropskom parlamentu u Strazburu povodom početka francuskog šestomesečnog predsedavanja EU, poručio da Evropa želi da pronađe politički odgovor na sukob u Ukrajini i pozvao Rusiju da se suzdrži od “napora za destabilizaciju” na kontinentu, prenosi agencija Rojters.

    “Bezbednost našeg kontinenta je nedeljiva”, istakao je Makron i dodao da Evropa mora da definiše sopstvene bezbednosne garancije.

    Takođe je dodao da Evropa mora da “bude u poziciji u kojoj bi se uverila da bezbednosne garancije mogu da budu i ispoštovane”.

    Dodao je da Francuska i Nemačka treba da nastave razgovore sa Ukrajinom i Rusijom u normandijskom formatu o ukrajinskoj krizi.

    Makron je pozvao i na “snažnu i nezavisnu Evropu” koja može da odgovori na klimatske, tehnološke, digitalne izazove.

    “Treba nam nezavisna Evropa koja će odlučivati sama o svojoj budućnosti i neće zavisiti od drugih sila”, rekao je Makron, prenosi Hina.

    Prioriteti francuskog predsedanja su i reforma šegenskog prostora, zaštita granica i borba protiv ilegalnih migracija, zelena i digitalna tranzicija, a Makron se založio i da EU i Velika Britanija pronađu put poverenja posle bregzita.

    “Demokratija, napredak i mir, obećanja na kojima počiva Evropa, dovedeni su u pitanje i potrebno je raditi na tome da se održe”, rekao je Makron.

    Francuski predsednik rekao je i da je “vladavina prava dragocena, a one zemlje koje to ne poštuju treba uveriti da to ponovno čine”, što se najviše odnosi na Mađarsku i Poljsku.

  • “Vladimir Putin da prizna”

    “Vladimir Putin da prizna”

    Poslanici Komunističke partije Rusije podneli su danas Državnoj dumi na razmatranje novi nacrt zakona.

    U nacrtu zakona apeluje se na predsednika Rusije Vladimira Putina da prizna samoproglašene narodne republike – Lugansku i Donjecku.

    “Poslanici Državne dume smatraju da je priznavanje Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike osnovano i moralno opravdano. Proteklih godina, na osnovu volje naroda, u republikama su formirani demokratski organi i države sa svim atributima legitimne vlasti”, navodi se u dokumentu.

    Nacrt odgovarajuće rezolucije predložilo je 11 poslanika Komunističke partije na čelu sa liderom stranke Genadijem Zjuganovom.

    Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov saopštio je da u Kremlju nisu upoznati sa nacrtom zakona poslanika.

  • Putin prekida tradiciju – neće zaroniti u hladnu vodu

    Putin prekida tradiciju – neće zaroniti u hladnu vodu

    Ruski predsjednik Vladimir Putin, zbog pandemije virusa korona, danas neće zaroniti u ledenu vodu na praznik Bogojavljenje, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je rekao da je predsjednik Rusije poslušao preporuke predstavnika crkve i da neće ići na Bogojavljensko kupanje, prenosi RIA Novosti.

    Putin tradicionalno na Bogojavljenje zaranja u ledenu vodu.

    Na Bogojavljenje vjernici obilježavaju dan krštenja Isusa Hrista u reci Jordan, a na taj praznik hiljade ljudi u Rusiji kupa se u hladnim rijekama i jezerima.

  • Ukrajinski ambasador u EU: Rusija treba prestati da sanja obnovu Sovjetskog saveza

    Ukrajinski ambasador u EU: Rusija treba prestati da sanja obnovu Sovjetskog saveza

    Rusija treba ići naprijed i prestati sanjati o obnovi Sovjetskog Saveza, rekao je istaknuti ukrajinski diplomata za CNBC dok napetosti s Moskvom eskaliraju.

    “Rusija se treba ponovno osmisliti kao moderna država i prestati se pridržavati, recimo, ideje rekonstrukcije Sovjetskog Saveza”, rekao je Vsevolod Čencov, ukrajinski ambasador pri EU.

    “To je već nestalo”, rekao je o sovjetskom bloku koji se raspao 1991. godine.

    Odnosi između Kremlja i njegovih evropskih kolega pali su na najniži nivo 2014. kada je Rusija anektirala ukrajinski Krim. I podržao je proruski ustanak na istoku zemlje gdje se od tada nastavljaju borbe na niskoj razini između ukrajinskih snaga i proruskih snaga.

    Sada, američki dužnosnici upozoravaju da bi Rusija mogla razmišljati o potencijalnoj invaziji na bivšu sovjetsku republiku Ukrajinu, s Kremljom koji će 100.000 vojnika premjestiti blizu granice. Geopolitički analitičari sugerišu da bi akcije Moskve, kao i svaki upad, bili pokušaj jačanja ruskog utjecaja u drugim dijelovima regije.

    Američki republikanski senator Mitt Romney rekao je da vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi ponovno uspostaviti “tip Sovjetskog Saveza” i “da se to ne može dopustiti”.

    Evolucija stava EU

    Drugi stručnjaci sugeriraju da Kremlj umjesto toga pokušava destabilizovati Evropsku uniju, blok s kojim dijeli nekoliko granica. Čencov, koji blisko surađuje s Briselom, rekao je da, ako je ovo Putinov plan, onda ne funkcionira.

    “Postoji više jedinstva među državama članicama i više razumijevanja ruskih akcija”, dodao je.

    “Svjedoci smo postupne evolucije stava EU-a prema Ukrajini, prema krizi”, rekao je, spominjući različite izjave i posjete europskih dužnosnika Kijevu.

    Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja je nedavno posjetila Ukrajinu, izjavila je u utorak u Moskvi da nema “nema razumljivog razloga” za jačanje ruske vojske u blizini Ukrajine.

    Dodala je kako je “teško” ovaj potez ne doživljavati kao “prijetnju”. U međuvremenu, ukrajinski dužnosnici žalili su se na nevoljkost Njemačke da pošalje obrambeno oružje u pomoć Kijevu.

    “Željeli bismo imati veću pomoć. Također materijalnu pomoć naših partnera poput Njemačke”, rekao je Čencov, dodajući da namjera nije napad na Rusiju, već da se zaštiti Ukrajina u slučaju daljnje vojne agresije.

    Na pitanje je li Kijev priznao da bi potencijalna njemačka odluka o slanju oružja Ukrajini mogla dodatno eskalirati napetosti s Rusijom, Čencov je rekao: “Ne dijelimo tu logiku da bi to pogoršalo situaciju.”

    Dodao je da se nada da će Berlin promjeniti stav.

    Govoreći u ponedjeljak u Kijevu, njemačka ministrica Baerbock umanjila je izglede da se Berlin predomisli, navodno rekavši da će njemačka vlada podržati Ukrajinu “na druge načine”.

    Njemački stav u suprotnosti je s najavom Velike Britanije u utorak u kojem se navodi da će Kijev opskrbljivati ​​obrambenim oružjem. Britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je da ovo oružje ima “kratki domet” i da ne predstavlja prijetnju Rusiji.

  • Kolaps u srcu Evrope – grad postao žarište virusa

    Kolaps u srcu Evrope – grad postao žarište virusa

    Dugački redovi pred centrima za testiranje, prazne prodavnice i uskoro manje autobusa i tramvaja?

    U njemačkom glavnom gradu eksplodiraju brojke novozaraženih koronom.

    Vjenčanje u Berlinu trenutno nije porodično slavlje. Na ceremoniji u gradskoj kući smije da bude samo sedam osoba. Zbog velikog broja zaraženih korona-virusom i u restoranima vladaju stroga ograničenja. A vremenske prilike su loše.

    Ipak, mnogi mladi ljudi se ne obeshrabruju: ispred gradske kuće u četvrti Berlin-Šarlotenburg sjede na klupi u debelim jaknama, s flašom šampanjca i malom svadbenom tortom. Čuje se glasan smijeh. Angela i Johanes upravo su se vjenčali – u pandemijskim uslovima.

    „Morali smo pisanim putem da se prijavimo, a za ceremoniju smo morali da budemo ili vakcinisani ili svježe testirani ili da dokažemo da smo preležali koronu“, priča mlada o ceremoniji koja je, kaže, trajala „10 do 15 minuta“.

    „Kada smo rekli ’da’ smijeli smo da skinemo maske i poljubimo se. S tako divnim prijateljima i mojim divnim suprugom sve je moguće.“ Novopečena supruga takođe ističe: „Svi smo vakcinisani i pridržavamo se propisa. Više od toga ionako ne možemo da uradimo.“

    Širi se omikron

    Dobro raspoloženje u Šarlotenburgu, loše u Krojcbergu. Tamo je proteklog tmurnog vikenda bilo neuobičajeno mirno. Subotom je obično uvijek živo u ulici s mnogim malim prodavnicama, restoranima i kafićima, a sada je tamo samo par prolaznika.

    Onaj ko želi da nešto kupi u nekom butiku, mora da pokaže potvrdu o vakcinisanju ili svježi test. Ali u većini prodavnica nema kupaca. Jedna prodavačica kaže da još nikada nisu imali tako slab promet: zbog velikog broja zaraženih, dodaje, niko se ne usuđuje da nepotrebno izlazi iz kuće.

    I zaista, brojke u Berlinu proteklih nekoliko dana drastično su porasle. Virus se prije svega širi u gusto naseljenim dijelovima grada, tamo gdje je incidencija i prije ovog vikenda bila daleko iznad 1.000.

    Soj omikron odavno je dominantan. Naučnici iz Centra Maks Delbrik proteklih nedjelja ispitivali su berlinske otpadne vode i zaključili: u roku mjesec dana omikron je prevladao i potpuno potisnuo deltu.

    Dugački redovi ispred centara za testiranje

    Zadnjih dana je zbog velikog broja zaraženih prava navala na 12 berlinskih centara za testiranje koje je organizovao grad. U četvrti Veding prošlog vikenda formirao se dugačak red, sve do paralelne ulice. Neki od onih koji stoje u redu žele da uradi PCR-test kako bi saznali da li su li se zarazili, drugima je potreban negativan test kako bi izašli iz karantina, a treći su dobili upozorenje od korona-aplikacije.

    Među njima je i jedan mladi par. Kažu da već sat vremena čekaju u redu i pretpostavljaju da će čekati još najmanje toliko. „Sami smo uradili dva brza testa koji su bili negativni. Ali bili smo u kontaktu sa zaraženom osobom i zato želimo da uradimo i PCR-test“, kažu.

    Antigenski ili PCR-test?

    Mnogo je manji red ispred privatnog centra za testiranje ponuđača „Coronatest.de“. Ta firma širom Njemačke ima 50 centara za testiranje i nudi brze i PCR-testove koji se analiziraju u njihovim laboratorijima, objašnjava za DW šef firme Benjamin Fekersberger.

    PCR-test tu košta između 14,99 i 120 evra u zavisnosti od toga za šta vam je potreban i koliko brzo želite rezultate.

    PCR-testovi su očigledno jedina mogućnost za pouzdano utvrđivanje zaraze omikronom. Privatni centri besplatno nude samo brze testove, jer im troškove za njih nadoknađuju gradske vlasti.

    Laboratorije za testiranje pred kolapsom

    “To je rasprava koju sve vrijeme pokušavam da vodim sa političarima“, kaže Fekersberger. „Ako uradimo PCR-test za 12 evra neto, a za antigenski brzi test od grada dobijemo 12,50 evra, onda je farsa da grad plaća te glupe brze testove. Umjesto toga, trebalo bi ulagati u PCR-kapacitete.“

    Fekersberger kaže da su u Berlinu dvije laboratorije ovlašćene za analizu testova iz gradskih centara za testiranje. Oni su, kaže, toliko preopterećeni da se ponekad na rezultat čeka tri pa i više dana.

    Dodatni problem predstavlja to što se mnogo zaposlenih takođe zarazilo, pa nedostaju na radnom mjestu.

    Isti problem pogađa i sve one koji su zaduženi za snabdijevanje stanovništva. Još uvijek su u Berlinu police u prodavnicama pune, ali javni prevoz je već najavio da ove nedjelje ograničava promet na pojedinim linijama – zbog bolesti vozača.

  • Merkelovoj ponuđen posao iz Njujorka

    Merkelovoj ponuđen posao iz Njujorka

    Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je 16 godina obilježila ne samo razvoj njene zemlje, već i Evrope, dobila je ponudu za posao iz Njujorka.

    Generalni sekretar UN Antonio Guteres ponudio je Merkelovoj da bude dio visokog savjetničkog tima u svjetskoj organizaciji.

    Agencija DPA, pozivajući se na diplomatske izvore u UN, kako prenose njemački mediji, ponudio je Merkelovoj predsjedavanje tijelom o globalnim javnim dobrima, koja potencijalno treba da koriste svim građanima svijeta.

    Guteres je ponudu Merkelovoj uputio pismom.

    U sjedištu UN u Njujorku, međutim, procjenjuju da su male šanse da će Merkelova prihvatiti ponudu.

    Merkelova do sada nije odgovorila, a o ponudi predstavnici UN ne žele zvanično da se izjašnjavaju.

    Tijelo o globalnim javnim dobrima je Guteresov projekat koji je dio reforme UN.

    U svom izvještaju o reformi UN od prošle godine on je najavio da će pozvati bivše šefove država i vlada da uspostave globalnu listu javnih dobara, i druge oblasti od zajedničkog interesa gdje je potrebno poboljšati upravljanje.