VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zaharova: Očekujemo vojnu provokaciju uoči Olimpijade u Kini

    Zaharova: Očekujemo vojnu provokaciju uoči Olimpijade u Kini

    Portparolka ruskog Ministasrtva inostranih poslva Marija Zaharova izjavila je da postoji opasnost od provokacija od strane SAD i Ukrajine uoči predstojećih Olimpijskih igara.
    Zaharova je, naime, tim riječima odgovorila na saopštenje „Blumberga“ da je predsjednik Kine Si Đinping, navodno, zamolio ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne napadne Ukrajinu za vrijeme trajanja Olimpijade, koja se održava u Kini od 4. do 20. februara.

    „To su lažne vijesti, to je specijalna operacija američkih službi koje koriste medije“, kazale je ona.

    Zaharova je navela i da „Blumberg“ nije precizirao u svojoj objavi ni izvor kako ruskih, tako i kineeskh zvaničnika, samim tim, kako je dodala, u pitanju je provokacija koja nije potvrđena nikakvim dokazima.

    „Razumijem američke medije. Rusija je već odavno đavo u cijeloj priči. Ovo je veoma dobar trenutak. Olimpijada u Kini koju američki mediji pljuju od prvog dana. Blumberg spaja dvije teme ali griješi“, navela je ona na Telegramu.

  • Donacija SAD vrijedna 200 miliona dolara: “Smrtonosno oružje” stiglo u Ukrajinu

    Donacija SAD vrijedna 200 miliona dolara: “Smrtonosno oružje” stiglo u Ukrajinu

    Prva pošiljka paketa bezbjednosne podrške Ukrajini vrednog 200 miliona dolara stigla je u Kijev, saopštila je danas Ambasada SAD.

    Isporuka je uslijedila nakon posjete američkog državnog sekretara Antonija Blinkena Kijevu ove nedjelje usred zabrinutosti Kijeva i njegovih zapadnih saveznika zbog desetina hiljada ruskih vojnika na granici sa Ukrajinom.

    Rusija poriče planiranje nove vojne ofanzive.

    Paket pomoći od 200 miliona dolara odobrio je Vašington u decembru.

    “Sjedinjene Države će nastaviti da pružaju takvu pomoć kako bi podržale ukrajinske oružane snage u njihovim stalnim naporima da odbrane suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine od ruske agresije”, navodi se.

    U saopštenju se takođe navodi da pošiljka sadrži “smrtonosnu bezbjednosnu pomoć i municiju namijenjenu ukrajinskim braniocima”.

    Ukrajinski ministar odbrane zahvalio je Sjedinjenim Državama na pomoći.

    “Kao što je predsjednik Bajden rekao predsjedniku Putinu, u slučaju ruske invazije na Ukrajinu, SAD će pružiti pomoć Ukrajini i poslati joj još više odbrane”, navodi se u saopštenju ambasade SAD u Kijevu.

    Ukrajinski predsjednik Valodimir Zelenski rekao je juče u tvitu da je zahvalan predsjedniku SAD Džou Bajdenu na diplomatskoj i vojnoj pomoći bez presedana.

    Sjedinjene Države su posljednjih nedjelja bile angažovane u diplomatskim aktivnostima sa Rusijom po pitanju Ukrajine.

    Zapadne zemlje strahuju da Moskva planira novi napad na Ukrajinu, koju je izvršila invaziju 2014. godine i pripojila Krim.

    Rusija to poriče, ali kaže da bi mogla da preduzme vojnu akciju na neodređeno vrijeme ako se ne ispune bezbjednosni zahtjevi.

    Istovremeno, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba rekao je da je ove nedjelje razgovarao sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom o razgovorima sa Rusijom.

    “Dobro je znati da diplomatski put kontakata sa Rusijom ostaje aktivan”, napisao je Kuleba u tvitu

  • Stigla naredba – pakujte kofere; “Budite svjesni, Rusija planira vojnu akciju”, oglasila se i Njemačka

    Stigla naredba – pakujte kofere; “Budite svjesni, Rusija planira vojnu akciju”, oglasila se i Njemačka

    Ranije tokom dana, Foks Njuz je izvestio da je porodicama osoblja američke ambasade u Kijevu naređeno da počnu da napuštaju zemlju već u ponedeljak.

    Američki Stejt department to nije potvrdio, iako mediji tvrde da prvi avion sa članovima porodice američkih diplomata uzleće već u ponedeljak.

    Portparol Stejt departmenta rekao je za Sputnjik da je za Ukrajinu već na snazi “savet o putovanju nivoa četiri” zbog pandemije koronavirusa, a građani SAD “treba da budu svesni izveštaja da Rusija planira značajnu vojnu akciju protiv Ukrajine”.

    “Ako dođe do odluke da promenimo naš stav prema američkim diplomatama i njihovim porodicama, američki građani ne bi trebalo da očekuju da će biti evakuacija koje sponzoriše američka vlada. Trenutno su dostupni komercijalni letovi”, rekao je portparol za Sputnjik.

    Saopštenje je usledilo ubrzo nakon što je izveštač Foks njuza objavio na Tviteru u subotu, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, da Stejt department “naređuje porodicama osoblja američke ambasade u Ukrajini da počnu da napuštaju zemlju od ponedeljka”.

    Prema Foks njuzu, takođe se očekuje da će Stejt department ohrabriti Amerikance da počnu da napuštaju Ukrajinu komercijalnim letovima, “dok su oni još dostupni”.

    Si-En-En je u petak izvestio da se američka ambasada u Ukrajini obratila Stejt departmentu sa zahtevom da dozvoli sekundarnom osoblju da napusti zemlju.

    I Berlin razmatra istu opciju
    Nakon što su američki mediji saopštili da Vašington namerava da evakuiše porodice diplomata iz Ukrajine oglasio se i nemački list “Bild” koji tvrdi, pozivajući se na sopstvene izvore, da zvanični Berlin takođe razmatra tu opciju. Kako saopštava list, ova odluka doneta bi bila u slučaju da se situacija u Ukrajini u narednom periodu pogorša.

  • Amerika moli Rusiju? “Putin donosi ključnu odluku”

    Amerika moli Rusiju? “Putin donosi ključnu odluku”

    Američka strana zamolila je Moskvu da ne objavljuje njihov odgovor na ruske predloge o garancijama bezbednosti, piše “Vašington post”.

    Američki državni sekretara Entoni Blinken rekao je juče posle sastanka sa šefom ruske diplomatije da se američki odgovor u pisanoj formi može očekivati naredne nedelje, a portparolka Bele kuće Džen Paki je izrazila nadu da će posle toga uslediti još jedan susret dvojice zvaničnika.

    “Američki zvaničnici su zamolili ruske kolege da dokument ostane u tajnosti”, piše američki dnevnik.

    Izvor lista iz Stejt departmenta priznaje da bi Moskva mogla da postupi i drugačije.

    Kako se navodi, odgovor Vašingtona neće zadovoljiti ruske zahteve po pitanju politike “otvorenih vrata” NATO ali “ima smisla” uputiti pismo sa kojim će se upoznati predsednik Rusije.

    “Jedna osoba u Rusiji donosi ključne odluke i to je Vladimir Putin. Ukoliko odgovor omogući da razmotri te ideje i donese odluku da li da se ide napred ili ne, onda je to u našem interesu”, rekao je izvor iz administracije predsednika SAD.

    Podsetimo, Moskva je uputila Vašingtonu nacrt sporazuma o bezbednosnim garancijama u decembru. Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.

    Rusija je u više navrata odbacivala optužbe Zapada i Ukrajine za “agresivna dejstva”, navodeći da nikome ne preti i nikoga ne namerava da napada, a izjave o “ruskoj agresiji” koriste se kao izgovor da se još više vojne tehnike NATO-a prebaci u blizini ruske granice.

  • Njemačka blokirala estonsku isporuku oružja Ukrajini jer bi to “ugrozilo pregovore”

    Njemačka blokirala estonsku isporuku oružja Ukrajini jer bi to “ugrozilo pregovore”

    Njemačka je odbila dozvoliti Estoniji da isporuči svoje oružje njemačke proizvodnje u Ukrajinu jer smatraju da bi to podiglo tenzije. Estonija, Latvija i Litvanija obećale su podršku Kijevu protiv moguće ruske agresije.

    Navodi se da Njemačka blokira Estoniju u pružanju vojne podrške, objavio je u petak američki list The Wall Street Journal (WSJ).

    Izvještaj dolazi nakon što je američki State Department dao Estoniji zeleno svjetlo za slanje američkog oružja u Ukrajinu. Prema izvještaju, Berlin je odbio izdati dozvole kako bi oružje moglo biti izvezeno u Kijev.

    Sve dolazi u trenutku kada Evropa i SAD strahuju da se Moskva sprema za invaziju na Ukrajinu, nakon što je okupila 100.000 vojnika na granici. Rusija je negirala da planira napad, ali kaže da bi mo se ne ispuni lista njenih zahogla poduzeti neodređenu vojnu akciju aktjeva.

    Iako su se i drugi saveznici u NATO-u, uključujući Britaniju i Poljsku, također složili da izvoze oružje direktno u Ukrajinu, njemačka vlada je do sada to odbijala.

    “Njemačka nije podržavala izvoz smrtonosnog oružja posljednjih godina”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz na konferenciji za novinare u petak.

    Pozivajući se na estonske i njemačke zvaničnike, WSJ je izvijestio da Berlin primjenjuje isti princip na estonski arsenal jer potiče iz Njemačke.

    “Nadajmo se da ćemo dobiti odobrenje od Njemačke”, rekao je Kristo Enn Vaga, savjetnik estonskog ministra odbrane. “Estonija je pokazala da želimo pomoći Ukrajini u praktičnom smislu na bilo koji način”

    Zvaničnici njemačke vlade izjavili su da se protive slanju oružja Ukrajini jer strahuju da bi takve isporuke mogle povećati tenzije i otežati pregovore. Njemačka je jedan od vodećih svjetskih proizvođača i izvoznika oružja, s porastom prodaje od 21 posto od 2016. do 2020. godine, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira.

    Sve tri baltičke države, Estonija, Letonija i Litvanija, navele su u saopćenju da će poslati svoje rakete Javelin i Stinger američke proizvodnje.

    “U svjetlu povećanja vojnog pritiska Rusije u Ukrajini i oko nje, baltičke države su odlučile odgovoriti ukrajinskim potrebama i pružiti dodatnu pomoć u vezi s odbrambenim snagama”, navodi se u saopćenju.

    “Ova pomoć će dodatno poboljšati sposobnost Ukrajine da brani svoju teritoriju i stanovništvo u slučaju moguće ruske agresije”, dodaje se.

  • Požar u Mumbaju: Šest osoba stradalo, 15 povrijeđeno

    Požar u Mumbaju: Šest osoba stradalo, 15 povrijeđeno

    U požaru koji je danas izbio u zgradi sa 19 spratova u Mumbaju, finansijskm centru Indije, poginulo je najmanje šest osoba, a povrijeđeno 15, saopštili su zvaničnici.

    Četvoro povrijeđenih je u kritičnom stanju, prenosi AP.

    Do požara je došlo zbog kratkog spoja u klima uređaju u jednom stanu, izjavio je gradonačelnik Kišori Pednekar.

    Stanovnici zgrade su rekli da je požar izbio na 15. spratu i da je veliki stub crnog dima ubrzo obavio zgradu. Više od 90 ljudi uspjelo je da pobjegne iz zgrade.

    Vatrogasci sa dvadesetak vozila uspjeli su poslije dva sata borbe da stave vatru pod kontrolu.

  • Najmanje 70 ljudi poginulo u Jemenu nakon zračnih napada koalicije predvođene Saudijskom Arabijom

    Najmanje 70 ljudi poginulo u Jemenu nakon zračnih napada koalicije predvođene Saudijskom Arabijom

    Najmanje 70 ljudi je ubijeno u zračnom napadu na zatvor u Saadi koji je služio kao migrantski centar, a najmanje troje djece je poginulo u odvojenom bombardovanju.

    Južnije, u lučkom gradu Hodeidi, djeca su stradala kada su zračni napadi koalicije predvođene Saudijskom Arabijom pogodili telekomunikacioni objekat dok su se igrali u blizini. Jemen je također pretrpio nestanak interneta širom zemlje.

    “Djeca su se navodno igrala na obližnjem fudbalskom igralištu kada su projektili pali”, rekli su iz Save the Children.

    Iz kancelarije UN-a za ljudska prava saopćili su da su izvještaji o intenziviranju koalicionih zračnih napada na naseljena područja “duboko šokantni”.

    Osam humanitarnih agencija koje djeluju u Jemenu navelo je u zajedničkom priopćenju da su “užasnuti vijestima da je više od 70 ljudi, uključujući migrante, žene i djecu, ubijeno u očiglednom zanemarivanju života civila”.

    Rekli su da je zatvor u Saadi korišten kao centar za zadržavanje migranata, među kojima je mnogo stradalih. Međutim Ujedinjeni Arapski Emirati insistiraju da su oni i drugi članovi koalicije ostali posvećeni “proporcionalnim” odgovorima na napade Hutija.

    “Koalicija se obavezuje da će se pridržavati međunarodnog prava i proporcionalnog odgovora u svim svojim vojnim operacijama”, rekla je ambasadorica UAE pri Ujedinjenim narodima Lana Nusseibeh.

    Napadi su uslijedili nakon što su Huti uveli sedmogodišnji rat u novu fazu tvrdeći da su u ponedjeljak na Abu Dabiju ubili tri osobe. Državna novinska agencija Saudijske Arabije saopćila je da je koalicija izvela “precizne zračne napade kako bi uništila kapacitete Huti milicije u Hodeidi”.

    Građanski rat u Jemenu bio je katastrofa za milione njegovih građana koji su napustili svoje domove, a mnogi su na ivici gladi u, kako UN nazivaju najgorom humanitarnom krizom na svijetu.

  • Konflikt sa Rusijom – zabrinutost sve veća

    Konflikt sa Rusijom – zabrinutost sve veća

    Ruski vojni manevri ne održavaju se samo na granici sa Ukrajinom, već i u Baltičkom moru.

    U glavnim gradovima skandinavskih zemalja vlada velika zabrinutost.

    Raspoređivanje ruskih jedinica na granicu sa Ukrajinom dospelo je poslednjih dana na naslovne strane mnogih svetskih medija. Istovremeno, to što su tri broda Ruske mornarice iz Severnog mora kroz moreuz Veliki pojas u Danskoj ušla u Baltičko more, u mnogim zemljama prošla je gotovo nezapaženo. Ali ne i u susednim, skandinavskim zemljama. Njihove vlade su sve nervoznije zbog sve većih ruskih vojnih manevara.

    Švedska

    Vlada u Stokholmu reagovala je brzo i s velikim publicitetom. Istovremeno, ona je krajem prošle nedelja na ostrvo Gotland u Baltičkom moru poslala veći broj oklopnih vozila. Otada ulicama patroliraju vojnici.

    Na Gotlandu, u centralnom Baltiku, koji je samo oko 350 kilometara vazdušne linije udaljen od ruske eksklave Kalinjigrad, živi oko 60.000 ljudi. Vojska je sada veoma uočljiva, naročito u pitoresknom lučkom gradu Visbi, glavnom mestu na ostrvu.

    Odgovorni u glavnom gradu Švedske pred sobom imaju sledeći, najgori mogući scenario: Rusija bi narednih dana ili nedelja mogla ne samo da pruži pipke ka Ukrajini, već i prema baltičkim zemljama, Estoniji, Letoniji i Litvaniji. I tako se opasno približi suverenoj teritoriji Švedske.

    Švedska nije članica NATO, ali tesno sarađuje s Alijansom. Otkako je Rusija 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, Stokholm je ponovo pojačao odbranu. Švedska je 2017. ponovo uvela obavezni vojni rok.

    Finska

    Sa svojom 1.300 kilometara dugom granicom sa Rusijom, Finska je toliko blizu Rusiji, kao nijedna druga evropska zemlja. Ni Finska nije članica NATO, i slično kao i u Švedskoj nema potrebne većine da zemlja pristupi zapadnom vojnom savezu. S obzirom na to da je vlada u Helsinkiju dugo važila za pragmatičnu u odnosima sa Moskvom, ona sada ne može da sakrije rastuće nepoverenje.

    Dugi niz godina u političkim programima stoji opcija pristupanja NATO, ali najjasniji znak odvraćanja Finske od Rusije dogodio se u decembru prošle godine. Premijerka Sana Marin okončala je dugogodišnji spor o nabavci novih borbenih aviona i poručila 64 najmodernija aviona F-35 od firme “Lokid Martin”iz Sjedinjenih Država. To je ugovor vredan 8,4 milijarde evra.

    Nakon što je Rusija krajem decembra zahtevala da nijedna nova zemlja ne sme da pristupi NATO, Marin je napravila još jedan korak. Početkom januara je u jednom televizijskom intervjuu uputila poruku Moskvi: “Nećemo dozvoliti da nas ucenjuju”.

    Danska

    Vlada u Kopenhagenu u odnosu sa Moskvom u ovom trenutku sledi dvostruku strategiju. S jedne strane je, kao i Švedska, pojačala svoje vojno prisustvo u Baltičkom moru. Ona je, naime, u Baltik poslala jednu fregatu, veći broj borbenih aviona F-15 i oko 200 vojnika.

    Danska je jedna od osnivačica NATO, i samim tim je intervencija pod vrhovnom komandom Zapadne vojne alijanse. S druge strane, Danska je odlučila da Ukrajinu podrži sa oko 22 miliona evra.

    Od aprila 2014. ukrajinske vojne snage ratuju na istoku zemlje protiv separatista koje podržava Rusija. Mirovni plan koji je dogovoren uz posredovanje Nemačke i Francuske je na ledu. Nakon posete konfliktnoj oblasti na istoku Ukrajine, ministar spoljnih poslova Danske Jepe Kofod izrazio je zabrinutost zbog kibernetičkih napada na internet-stranice ukrajinske vlade.

    Norveška

    Kao još jedna od osnivačica NATO, Norveška je od 1949. njegov sastavni deo i nalazi se na spoljnim, severnim granicama. Odbrambena politika igra veoma veliku ulogu u samopouzdanju te zemlje. Oko 8.000 mladića i devojaka godišnje odsluži obavezni vojni rok. Norveška sa Rusijom deli oko 200 kilometara dugu granicu, a obe zemlje su pri tom konkurenti kada se radi o sferi uticaja na Arktiku. To je još jedan od razloga zašto se ovih dana ulažu napori da se pokaže vojna spremnost.

    Vlada u Oslu tek nedavno je sklopila novi vojni sporazum sa SAD, prema kojem Norvežani Amerikancima, u slučaju rata, dozvoljavaju pristup u četiri svoje vojne baze. Trebalo bi takođe napomenuti da će se na norveškoj teritoriji u martu i aprilu, održati jedna od najvećih vojnih vežbi NATO još od kraja Hladnog rata. Na manevrima pod imenom “Hladni odgovor”(Cold Response) učestvovaće 35.000 vojnika iz 28 članica NATO, ali i drugih partnerskih zemalja.

    Vlada u Oslu je, pored ruskih vojnih manevara, zabrinuta i zbog ruskih hakerskih napada. U intervjuu jednom listu premijer Norveške Jonas Gar Store izjavio je da hakeri koje podržava Rusija imaju na nišanu centralne norveške institucije, poput parlamenta i vlade.

  • Bajden će tokom vikenda u Camp Davidu razmatrati pitanje Rusije i Ukrajine

    Bajden će tokom vikenda u Camp Davidu razmatrati pitanje Rusije i Ukrajine

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden (Joe Biden)će ovog vikenda boraviti u odmaralištu Camp David kod Vašingtona i sa timom za nacionalnu sigurnost razmotriti sve aspekte rusko-ukrajinske krize, javlja Anadolu Agency (AA).

    Potparol Bijele kuće Džen Psaki (Jen) podsjetila je da se američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony) sastao sa ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovom u Ženevi te je dodala da mu je predsjednik Bajden ranije kazao da prelazak jednog ili hiljadu ruskih vojnika preko ukrajinske granice predstavlja napad na tu zemlju.

    • Tokom vikenda će biti razgovori u Camp Davidu. Naredne sedmice ćemo Rusiji poslati pisani odgovor. Neće to biti samo u formatu pitanje-odgovor, već ćemo dodati i naše bojazni – kazala je Psaki.

    Ističući kako će Biden tokom boravka u Camp Davidu razgovarati i sa nekim saveznicima i partnerima, Psaki je kazala da će tako biti donesena odluka o najadekvatnijim budućim koracima.

    • Predsjednik Bajden je uvijek spreman sjesti za pregovarački stol – poručila je Psaki.

    Psaki je također kazala da SAD u posljednje vrijeme povećava sigurnosnu podršku Ukrajini te je dodala da je Bijela kuća informirala Kongres i o namjeri davanja helikoptera Mi-17 Ukrajini.

  • Psaki: Nismo dali “zeleno svjetlo” Rusiji da napadne Ukrajinu

    Psaki: Nismo dali “zeleno svjetlo” Rusiji da napadne Ukrajinu

    Američki predsjednik Džozef Bajden, kada je govorio o navodnom ruskom “manjem upadu” u Ukrajinu, nije dao “zeleno svjetlo” Moskvi da to i učini, izjavila je sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki.

    Na pitanje voditeljke CNN-a da li Bajdenove izjave na konferenciji za novinare u srijedu, znače da SAD daju Rusiji “zeleno svjetlo” da izvrši “manji upad” u Ukrajinu, Psaki je odgovorila:

    “To apsolutno nije ono što je bila naša namjera, i nije poruka koju je predsjednik poslao predsjedniku Putinu”, navela je ona u odgovoru, a prenosi ruska agencija TAS S.

    Prema njenim riječima, ukrajinsko rukovodstvo zna na kakvim pozicijama stoji američki predsjednik.

    “Ako Rusi uđu u Ukrajinu, ako uđu vojno u Ukrajinu, biće teških posljedica”, izjavila je Psaki.

    Bajden je u srijedu izjavio da bi “manji upad” Rusije u Ukrajinu mogao izazvati uzdržaniju reakciju SAD i njenih saveznika nego što bi bila reakcija na invaziju u punom obimu.

    Nakon ove izjave, Bijela kuća je izdala odvojeno saopštenje navodeći da će SAD svaki prelazak ukrajinske granice od strane ruskih trupa smatrati invazijom.