VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Rojters: Ništa dobro za Rio Tinto poslije odluke Vlade Srbije

    Rojters: Ništa dobro za Rio Tinto poslije odluke Vlade Srbije

    Kompanija Rio Tinto ima samo loše opcije dok pokušava da spasi projekat iskopavanja litijuma u Srbiji vrijedan 2,4 milijardi dolara koji je Vlada Srbije suočena sa ekološkim protestima otkazala prošle nedjelje, ocjenjuje agencija Rojters, navodeći da anglo-australijski rudarski gigant ima malo iskustva kada je riječ o skiciranju putanje kuda dalje.

    U Rio Tintu kažu, prenosi Rojters, da iako su svjesni političkih tenzija oko projekta, odluka srpske Vlade da obustavi projekat predstavlja iznenađenje zbog kojeg kompanija žuri da pronađe strategiju kako dalje.

    S obzirom na predstojeće izbore Beograd je obustavio projekat nakon velikih protesta protiv rudarenja, čime je raspršio nade Rio Tinta da će postati jedan od prvih 10 proizvođača litijuma na svijetu.

    Kompanija koja tvrdi da je uvijek poštovala zakone Srbije, procjenjuje pravne osnove za odluku srpskih vlasti.

    Rio Tinto bi mogao da tuži srpsku Vladu prema bilateralnom sporazumu o investicijama između Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva zbog kršenja odredbi o fer i ravnopravnom tretmanu, ako Vlada nastavi i formalno okonča dozvolu bez valjanog razloga, rekli su za Rojters advokati specijalizovani za sporove u oblasti međunarodne trgovine.

    Međutim, malo je vjeravotno da bi arbitražni sud natjerao srpsku Vladu da ponovo izda dozvolu, dok bi to nanijelo štetu Rio Tintu jer bi odnosi dvije strane postali nepopravljivi, kažu pravnici.

    “Veoma je neuobičajeno da jedna velika rudarska kompanija tuži državu. Tužba po bilateralnom sporazumu je uvijek posljednja opcija, ali ne i prva”, kaže Piter Leon, partner advokatske firme Herbert Smit Frihils.

    Iz Rio Tinta je, kako piše Rojters, rečeno da neće davati nove komentare o ovom pitanju.

    Ako nova srpska vlada podrži ovu odluku to bi navelo Rio Tinto da ode bez preduzimanja dalje akcije, kažu takođe pravni eksperti.

    Agencija konstatuje da je kompanija već potrošila 450 miliona dolara na razne studije, a uložila je godine razvijajući tehnologiju za ekonomsko vađenje litijuma iz jadarita, minerala koji je dosad pronađen samo u dolini Jadra.

    Prošle godine kompanija je dopremila pilot postrojenje za preradu litijuma u četiri kontejnera duga 12 metara u Srbiju.

    Bilo je predviđeno da ovaj projekat u Srbiji bude najveći rudnik litijuma u Evropi, da proizvodi godišnje 58.000 tona rafinisanog litijum-karbonata od kojeg se prave baterije, što je dovoljno za napajanje milion električnih vozila, dodaje Rojters.

    U Srbiji bi najbolji scenario za Rio Tinto bio da ponovo dobije dozvole za iskopavanje litijuma poslije izbora u aprilu, navodi dalje Rojters, uz ocjenu da “populistička vladajuća koalicija predvođena Srpskom naprednom strankom doživljava pad podrške stečene na izborima 2020. godine zbog podrške rudarenju u Srbiji”.

    “Ovo bi bio slučaj gdje će Rio Tinto morati da ponovo pregovara o uslovima dozvole sa vladom koja bi tražila dodatne naknade, veće raspodjele vrijednosti ili poboljšanja kada je riječ o ekološkim pitanjima”, rekao je za Rojters londonski advokat specijalizovan za međunarodne sporove.

    Srbija nije jedina koja zadaje glavobolje kompaniji Rio Tinto, dodaje agencija.

    Rio Tinto čeka odluku američkog apelacionog suda o tome da li će dobiti pristup državnoj zemlji u Arizoni koja joj je potrebna da izgradi jednu od najvećih rudnika bakra, a čemu se protivi starosedelačko američko stanovništvo.

    Takođe, poslije višegodišnjih rasprava i neslaganja sa vladom Mongolije Rio Tinto je u decembru, kako navodi Rojters, “pokrenuo ofanzivu šarma” sa ciljem razvoja rudnika bakra i zlata Oju Tolgou i ponudio da otpiše preostali vladin dug od 2,3 milijardi dolara za njen udio u projektu.

  • Pentagon: U slučaju potrebe 8.500 vojnika će biti raspoređeno u Evropi

    Pentagon: U slučaju potrebe 8.500 vojnika će biti raspoređeno u Evropi

    Američka vojska stavila je 8.500 vojnika pod borbenu gotovost da, u slučaju potrebe, budu spremni za raspoređenje u Evropu, saopšteno je danas iz Pentagona.

    Portparol Pentagona John Kirby rekao je da je većina od 8.500 vojnika obaviještena da budu spremni za raspoređenje kako bi mogli da uđu u sastav snaga NATO za brzo reagovanje ukoliko ih Alijansa pozove.

    Međutim, Kirby je istakao da je ministar odbrane Loyd Austin izrazio želju da određeni broj vojnika “bude spreman i za neku drugu mogućnost”.

    Među američkim vojnicima koji su pod borbenom gotovosti su i dodatni borbeni timovi, logistika, medicinska i vazdušna podrška te pripadnici obavještajnih i izviđačkih jedinica.

    Napetosti svakog dana rastu na istoku Evrope na granici Ukrajine i Rusije.

  • Gazprom: Rezerve gasa u Evropi i Ukrajini su na minimalnom nivou

    Gazprom: Rezerve gasa u Evropi i Ukrajini su na minimalnom nivou

    Rezerve gasa u podzemnim skladištima Evrope i Ukrajine rekordno su niske, saopšteno je danas iz ruske energetske kompanije Gazprom.

    “Nivo rezervi u evropskim skladištima gasa je na rekordnom minimumu od 11. januara”, navodi se u saopštenju, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    Prema podacima Gazproma, do 22. januara aktivna količina gasa u evropskim skladištima bila je za 26 posto niža nego u istom periodu prošle godine.

    U saopštenju se ističe da su i skladišta gasa u Ukrajini na minimalnim nivoima.

  • Poslanici EP: Dodiku sankcije ako radikalno ne promijeni kurs

    Poslanici EP: Dodiku sankcije ako radikalno ne promijeni kurs

    • Poslanici četiri najveće grupe u Evropskom parlamentu osudili su, kako su naveli, “opasne aktivnosti na podjelama” srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, i pozvali EU da slijedi primjer SAD i uvede sankcije Dodiku ukoliko “radikalno ne promijeni kurs”.

    “Mi, poslanici u Evropskom parlamentu, oštro osuđujemo opasne aktivnosti na podjelama srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorda Dodika, koje predstavljaju namjerni pokušaj podrivanja i suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ustavnog poretka i drugih odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi se u zajedničkom saopštenju.

    Poslanci Evropske narodne partije, Socijalisti i Demokrate, Liberali i Zeleni pozvali su na temeljno preispitivanje i moguće zamrzavanje svih projekata i pomoći koje finansira EU “za i unutar Republike Srpske”, uključujući makrofinansijsku pomoć i finansiranje iz IPA III.

    Evropski poslanici pozivaju na slobodne i poštene izbore u BiH koji bi trebalo da se održe u oktobru 2022. godine i pružaju punu podršku mandatu Viskog predstavnika u BiH, koga, kako kažu, odlučno brane od javnih napada od strane Milorada Dodika, Srbije, Ruske Federacije i drugih aktera.

    “Krajnje je vrijeme za čvršći, jasniji i kredibilniji pristup, zasnovan na demokratiji, vladavini prava, kao i 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba da ispuni kako bi bila preporučena za otvaranje pregovora o pristupanju EU”, zaključuje se u zajedničkom saopštenju poslaničkih grupa EP.

  • Zaustavljen tranzit ruskog gasa

    Zaustavljen tranzit ruskog gasa

    Od 19. januara kroz ukrajinske gasovode ne protiče ruski gas za Poljsku, saopšteno je danas iz ukrajinske kompanije za ditribuciju gasa.Na mernoj stanici Droždoviči poslednja očitavanja su zaustavljena 17. januara na 3,77 miliona kubnih metara, plus dodatnih 241.000 kubnih metara do 19. januara i nakon toga više nije bilo protoka ruskog gasa, prenosi Tas.Moskva i Kijev su u decembru 2019. godine pregovarali o produženju tranzita gasa preko Ukrajine za period od 2020. do 2024. godine sa mogućnošću obnavljanja ugovora na još deset godina.

    Ugovorom je predviđen tranzit 40 milijardi kubnih metara gasa godišnje od 2021. do 2024.

  • Vitalij Kličko poručio: Njemačka je izdala Ukrajinu

    Vitalij Kličko poručio: Njemačka je izdala Ukrajinu

    Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je u intervjuu za list Bild optužio njemačku vladu za “izdaju prijatelja” zbog njenog odbijanja da isporuči oružje Ukrajini. SAD i Velika Britanija povlače dio osoblja iz Kijeva.

    Milijarde, koje je Rusija investirala u lobiste, bivše političare i njemačke koncerne, su se isplatile Vladimiru Putinu (69), piše Bild, citirajući bivšeg prvaka u boksu, a sada gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička (50). Najtiražniji njemački list navodi kako Ukrajina nije samo razočarana odbijanjem isporuka oružja već i time što “njemačka vlada i dalje podržava projekat Sjeverni tok 2, a istovremeno nastoji odvratiti i zemlje poput Estonije da Ukrajini isporučuje oružje”. Kličko, koji je jako poznat u Njemačkoj, gdje je napravio veliku sportsku karijeru, u intervjuu za Bild nije krio svoje razočaranje popustlljivošću njemačke vlade prema Rusiji.

    “To je odbijanje ukazivanja prve pomoći i izdaja prijatelja u dramatičnoj situaciji, u kojoj su naše granice ugrožene prisustvom ruskih trupa”, rekao je Kličko i dodao: “Mnogi se pitaju na čijoj je zapravo strani njemačka vlada? Na strani slobode, a time i Ukrajine ili na strani agresora?”, piše DW.

    Njemačka bi se, nastavio je Kličko, trebala pobrinuti da se “zakonski zabrani” da lobisti poput bivšeg socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schrödera (77) rade za ruski režim. I neshvatljive izjave njemačkog vice-admirala o Rusiji i Putinu na žalost pokazuju kako i drugi nosioci važnih funkcija u Njemačkoj pate od “totalnog nedostatka osjećaja za realnost”, rekao je Kličko.

    “Boli me razumijevanje za Putina”

    “Posebno me boli, kada vidim kako su oni, koji u Njemačkoj iskazuju razumijevanje za Putina, u mnogim važnim političkim pitanjima preuzeli kontrolu”, kaže Kličko.

    Bild pojašnjava kako je komandant njemačke mornarice i vice admiral Kay Achim Schönbach u govoru na jednoj manifestaciji u Indiji “zbog pledoajea u korist Putina” morao podnijeti ostavku. On je izjavio kako je strah Zapada od ulaska ruskih trupa u Ukrajinu “koještarija” i da je ono što Putin istinski želi “respekt i odnos na istoj ravni”. “Nije teško dati Putinu respekt koji očekuje i koji je vjerovatno zaslužio”, moglo se još čuti na snimci govora koja je dospjela u internet. Schönbach se nakon toga izvinio i rekao da je to bila velika greška, ali nije mogao izbjeći ostavku.

    Kličko, koji je od 2014. gradonačelnik Kijeva, je u intervjuu listu Bild istakao i kako Ukrajina jedino “želi da bude samostalna i demokratska zemlja i da je zbog toga njen narod 2014. demonstrirao na Majdanu”.

    On je dodao i da bi Njemačka trebala shvatiti kako je situacija veoma ozbiljna jer je Putin stacionirao više od 100.000 ruskih vojnika na granicu sa Ukrajinom.

    “Sada čujem kako neki političari izjavljuju kako Putin neće napasti Ukrajinu i da se radi samo o prijetnjama i političkoj igri. To me podsjeća na diskusiju koja je prethodila invaziji Krima 2014. godine. I tada su svi međunarodni posmatrači jedan takav korak smatrali nemogućim”.

    Stoga je, kako primjećuje Kličko, “neshvatlljivo da se Njemačka može oduprijeti odluci NATO-a o pružanju pomoći Ukrajini, tim prije što se Ukrajina nalazi u srcu Evrope i što je okružena članicama EU”.

    SAD iz Kijeva povlače dio osoblja i njihove porodice

    Istovremeno, Sjedinjene Američke Države odlučile su da zbog rastućih napetosti povuku porodice američkih diplomata iz Kijeva. State Department donio je naredbu po kojoj oni moraju napustiti Ukrajinu. Ovu državu bi mogli napustiti i saradnici američke ambasade koji nisu na ključnim funkcijama.

    I ostali američki građani koji žive u Ukrajini trebali bi “sada razmisliti o napuštanju zemlje”, navodi se u odluci State Departmenta. U tu svrhu oni trenutno mogu koristiti komercijalne letove.

    “Vjerujemo da bi se ruska invazija u Ukrajini mogla dogoditi svakog trenutka”, rekao je jedan visoki američki dužnosnik novinarima.

    Istovremeno se državljanima SAD-a “hitno preporučuje” da ne putuju u Rusiju. Moglo bi doći do “šikaniranja” od strane policije, uključujući “proizvoljnu primjenu zakona”. Posebno se odvraća od putovanja u rusko-ukrajinsku pograničnu oblast. Tamo je situacija “nepredvidljiva” s obzirom na povećanje broja ruskih vojnika i vojnih vježbi na tom području.

    I Velika Britanija je, kao odgovor na rastuću prijetnju iz Rusije, odlučila da povuče jedan broj zaposlenih u Britanskoj ambasadi, ali i članove njihovih familija iz Kijeva, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Londonu.

    EU ne vidi razlog za povlačenje diplomata iz Kijeva

    S druge strane, Evropska unija trenutno ne vidi razlog da traži povlačenje osoblja ambasada zemalja članica EU.

    “Ne trebamo dramatizirati”, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsko-politička pitanja Josep Borrell na rubu sastanka ministara vanjskih poslova EU u Briselu.

    Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu već je u subotu izjavilo da neće smanjiti broj zaposlenih u Ambasadi SR Njemačke u Kijevu.

    “Pomno pratimo sigurnosnu situaciju kada je u pitanju naše osoblje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Ukrajini, a također smo u bliskom kontaktu s našim evropskim i međunarodnim partnerima”, rekli su.

    SAD i većina zemalja Zapada strahuje da Kremlj planira invaziju na susjednu zemlju što Moskva oštro poriče. Politički posmatrači smatraju da Rusija najvjerovatnije samo želi potaknuti strah kako bi ubijedila zemlje NATO-a na ustupke u pogledu sigurnosnih garancija. Deklarisani cilj Kremlja je da se zapadni vojni savez suzdrži i odustane od daljnjeg širenja na istok i da povuče svoje oružane snage iz država članica sa istoka Evrope. NATO, SAD i EU to odbacuju kao neprihvatljivo.

  • Pucnjava na Univerzitetu u Njemačkoj, ubijen napadač

    Pucnjava na Univerzitetu u Njemačkoj, ubijen napadač

    Nekoliko osoba je povrijeđeno u pucnjavi koja se se dogodilo danas na Univerzitetu u Hajdlebergu.

    Prema navodima policije, napadač je sada mrtav.

    Kako prenosi SVR, univerzitet je mejlom zamolio studente da ne dolaze u kampus.

    Policija je na licu mjesta, a područje je ograđeno zbog velike akcije.

    “Policija i spasioci sa jakim snagama su na licu mjesta. Jedan počinilac je oružjem ranio nekoliko ljudi u sali za predavanja. Napadač je mrtav”, navodi policija.

    Policija je pozvala građane da zaobilaze ovaj dio grada, u kojem se nalaze fakultet za prirodne nauke, kao i klinika univerziteta Hajdelberg, prenosi B92.

  • Bivši papa priznao lažnu izjavu tokom istrage o seksualnom zlostavljanju

    Bivši papa priznao lažnu izjavu tokom istrage o seksualnom zlostavljanju

    Bivši papa Benedikt XVI priznao je da je tokom istrage o seksualnom zlostavljanju počinjenom u minhenskoj nadbiskupiji, dok je bio na njenom čelu, dao lažnu izjavu.

    Bivši poglavar Rimokatoličke crkve, za razliku od ranijih izjava, priznao je da je prisustvovao spornoj sjednici Ordinarijata u januaru 1980. godine.

    U saopštenju, koju je izdao njegov lični sekretar nadbiskup Georg Gansvajn, on je sada ispravio svoju izjavu.

    “Od četvrtka poslije podne bivši papa dobio je u PDF formatu izvještaj. Trenutno on čita s velikom pažnjom iznesene navode, koji njegovo srce ispunjavaju stidom i bolom, zbog patnji žrtava”, navodi se u saopštenju koje je objavila crkvena agencija Katpres.

    Iako se trudi da brzo pročita izvještaj, on, kaže se dalje u saopštenju, moli za razumijevanje da zbog svoje starosti i bolesti, treba još vremena i da će potom iznijeti svoj stav.

    Međutim, već sada, dodaje se, on želi da pojasni da je, suprotno ranijim tvrdnjama, prisustvovao sjednici Ordinarijata 15. januara 1980. godine.

    Rekao je da lažnu izjavu ranije nije dao iz loše namjere, već kao posljedica greške u obradi njegove izjave.

    Istovremeno naglašava da na toj sjednici svakako nije bilo riječi o svešteniku, koji se pominje u vezi sa zlostavljanje,.

    Inače riječ je o izvještaju, koji je u četvrtak predstavljen, koji razmatra slučajeve seksualnog zlostavljanja koje su počinili sveštenici u minhenskoj nadbiskupiji u periodu od 1945. do 2019. godine.

    Bivši papa Benedikt XVI, Jozef Racinger, bio je u Minhenu nadbiskup od 1977. do 1985. godine.

    Njega u izvještaju optužuju da nije postupio u četiri slučaja zlostavljanja.

  • Oglasila se Rusija – “Uzvratićemo”

    Oglasila se Rusija – “Uzvratićemo”

    Raspoređivanje američkih trupa u baltičkim državama i istočnoj Evropi moglo bi dovesti do jačanja napetosti, kaže šef Državne dume za odbranu Andrej Kartapolov.

    Njujork tajms je 23. januara objavio, pozivajući se na izvore u američkoj administraciji, da predsednik SAD Džozef Bajden razmišlja o raspoređivanju američkih trupa, borbenih aviona i ratnih brodova u batičkim državama u istočnoj Evropi.

    Kako je list naveo, američka administracija razmatra slanje “nekoliko hiljada” američkih vojnika.

    “Upravo ovo preraspoređivanje trupa i vojno jačanje će biti uzrok eskalacije napetosti u regionu. Sada je jasno ko je zainteresovan za eskalaciju situacije, a ko nastavlja da je destabilizuje – to su SAD. Za nas je ovo naravno, alarmntna situacija”, rekao je on novinarima.

    Kako je naglasio, Rusija neće ostaviti ove akcije bez odgovora i preduzeće adekvatne mere da odgovori na sve veće pretnje.

    Rusija ne odustaje od svojih zahteva za NATO
    Kako je potvrdila portparolka ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova, Moskva ne menja svoje zahteve koje je već iznela Zapadu.

    “Ovo je naš stav i taj stav ostaje nepromenjen”, rekla je ona odgovarajući na pitanja novinara.

    Kako je navela, Moskva je odlučila da objavi nacrte sporazuma koje je predala SAD i NATO, jer je, kako je navela, u prošlosti Rusija nailazila na “izmišljene priče”, kao i na “promene u pozicijama, kao i drugim nijansama”.

    Podsetimo, Moskva je tražila pravno obavezujuće garancije NATO da će blok prestati da se širi na istok i da će se vratiti na granice iz 1979. godine.

    Na pitanje šta to znači za Bugarsku i Rumuniju, koje su se pridružile NATO posle 1997. godine, ministarstvo navodi da Rusija želi da se sva strana oprema i vojska povuku iz tih zemalja, dodaje Rojters.

    “Radi se o povlačenju stranih trupa, opreme i naoružanja, kao i o drugim koracima sa ciljem vraćanja situacije na stanje iz 1997. godine u zemljama koje nisu bile članice NATO u to vreme. To uključuje i Bugarsku i Rumuniju”, istakao je Lavrov.

    NATO je sve te zahteve odbio i poslao novo naoružanje i vojsku za Ukrajinu.

  • Lukašenko: SAD guraju Bjelorusiju u rat

    Lukašenko: SAD guraju Bjelorusiju u rat

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da Bjelorusiji nije potreban rat, ali da je na to guraju Amerikanci sami, ali i preko Poljske i Letonije.

    “Donosili smo bezbjednost regionu. Uvijek smo bili cijenjeni zbog toga”, rekao je Lukašenko, prenosi RIA Novosti.

    On je postavio pitanje zašto Bjelorusiju predstavljaju kao “agresora” i ocijenio da pokušaji pritiska i prijetnji iz Sjedinjenih Država pokazuju “mentorski ton” Vašingtona prema Minsku.

    “Bukvalno prije jednog dana skrenuta mi je pažnja na prijeteći stav američkog Stejt departmenta. Došli su kod naših diplomata u Njujork i zaprijetili nam: Ako dozvolite to Putinu i Rusiji, onda ćemo uvesti sankcije. Ako vratite nuklearno oružje Bjelorusiju, biće ovo i ono”, rekao je Lukašenko.

    Odnosi Bjelorusije i zapadnih zemalja naglo su se pogoršali nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji u avgustu 2020. godine, na kojima je, prema podacima CIK-a, Lukašenko osvojio 80,1 odsto glasova.

    U Bjelorusiji su potom održani masovni protesti opozicije, a vlasti su više puta izjavljivale da se protesti u zemlji koordiniraju iz inostranstva. Lukašenko je optužio Zapad za direktno miješanje u unutrašnje stvari Bjelorusije.