VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Rusija otkrila planove za digitalnu rublju, domaći sistem plaćanja

    Rusija otkrila planove za digitalnu rublju, domaći sistem plaćanja

    Ruska centralna banka planira pokrenuti digitalnu rublju do 2023. godine i proširiti mogućnosti korištenja svoje Mir kartice za plaćanje.

    Prema planu, digitalna rublja bi trebala biti spremna do slejdeće godine i omogućiti međunarodno plaćanje, a cilj je proširiti broj zemalja koje prihvataju rusku Mir bankovnu karticu.

    “Digitalna rublja je među prioritetnim projektima. Brzo smo kreirali prototip, a sada vršimo testove s bankama i sljedeće godine ćemo postepeno obavljati prve transakcije”, saopćeno je.

    Koncept nacionalne digitalne valute je Banka Rusije predstavila krajem 2020. godine. Očekuje se da će nova forma novca koegzistirati s gotovinom i bezgotovinskom rubljom. Za razliku od virtuelnih valuta poput bitcoina, digitalna rublja je osmišljena tako da predstavlja minimalni rizik jer će je lansirati državni monetarni regulator, a podržana je i tradicionalnim novcem.

    Moskva želi povećati broj zemalja koje prihvataju Mir bankovne kartice nakon što su se međunarodne korporacije Visa i MasterCard pridružile sankcijama i prekinule svoje operacije u Rusiji. Nacionalni sistem plaćanja Mir lansiran je 2015. godine.

  • Stav Kine o ratu u Ukrajini mogao bi za EU biti kap koja je prelila čašu

    Stav Kine o ratu u Ukrajini mogao bi za EU biti kap koja je prelila čašu

    Kritikovana od strane zapadnih lidera zbog svog neutralnog stava prema agresiji Rusije na Ukrajinu, Kina je ove sedmice pokušala ograničiti štetu koju takav stav pravi u odnosu sa zemljama centralne i istočne Evrope, ali je možda već prekasno.

    Huo Yuzhen, specijalni predstavnik Pekinga u Fondu za investicionu saradnju Kine, centralne i istočne Evrope (CEEC), ove sedmice je obišao osam zemalja – Češku Republiku, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Sloveniju, Estoniju, Letoniju i Poljsku.

    Navodno, putovanje je trebalo da promoviše dalju saradnju, no događa se nakon što je Peking odbio okarakterisati prirodu rata u Ukrajini i potvrdio svoju neutralnost. Osuda Moskve od strane Kine za sada izostaje kao i provedba bilo kakvih sankcija.

    Američki obavještajci tvrde da je Rusija zatražila od Kine vojnu i ekonomsku pomoć, što je navelo zapadne zemlje koje su Rusiji za sada uvele pet rundi sankcija, da izdaju upozorenja protiv takvih mogućih scenarija.

    Samit EU i Kine održan ranije ovog mjeseca, predsjednica Evorpske komisije Ursula von der Leyen iskoristila je kako bi naglasila događaje u Ukrajini.

    “Ovo nije samo odlučujući trenutak za naš kontinent, već je to i odlučujući trenutak za naš odnos sa ostatkom svijeta”, rekla je Von der Leyen tom prilikom.

    Ona je dodala da kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, Kina ima posebnu odgovornost i da bi svaka podrška sposobnosti Rusije da vodi rat dovela do velike štete po ugled Kine u Evropi.

  • Boris Johnson: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati do kraja naredne godine

    Boris Johnson: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati do kraja naredne godine

    Britanski premijer Boris Johnson rekao je na konferenciji u Nju Delhiju da je bi rat u Ukrajini mogao trajati do kraja naredne godine.

    Upitan o tome slaže li se s obavještajnim podacima koji sugeriraju da bi se rusko bombardiranje Ukrajine moglo nastaviti do kraja sljedeće godine, on je rekao da je to “realna mogućnost”.

    “Putin ima ogromnu vojsku. Ima vrlo tešku političku poziciju jer je napravio katastrofalan kiks. Jedina opcija koju sada ima, zapravo, je nastaviti pokušavati koristiti svoj užasan pristup, pokušavajući smrviti Ukrajince”, rekao je Johnson.

    Britanski premijer dodao je da “bez obzira” na vojnu superiornost koju Vladimir Putin može imati tokom sljedećih nekoliko mjeseci, “neće moći slomiti duh ukrajinskog naroda”.

  • Generalni sekretar UN-a sastaće se s Putinom u Moskvi 26. aprila

    Generalni sekretar UN-a sastaće se s Putinom u Moskvi 26. aprila

    Antonio Guterres, sekretar UN-a održaće sastanak sa ruskim predsjednikom Vladinirom Putinom 26. aprila. Sastanku će prisustvovati i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    Riječ je o radnom sastanku iza kojega će slijediti ručak, potvrdili su iz UN-a.

    Sastanak dolazi nakon izjava Lavrova da je došlo do zastoja u pregovorima sa Ukrajinom oko uslova potpisivanja mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat.

    Za sada nema više objavljenih detalja sastanka koji će se održati u utorak.

  • Ukrajinska kriza bogato se isplaćuje američkim proizvođačima oružja

    Ukrajinska kriza bogato se isplaćuje američkim proizvođačima oružja

    Američki proizvođači oružja ostvarili su ogroman profit od krize u Ukrajini, ali računaju na još veće benefite zbog evropskog trenda militarizacije, piše list “Indipendent”.

    List navodi da Vašington direktno savjetuju kompanije koje prodaju navođene rakete, protivvazdušne sisteme odbrane, dronove i satelite.

    -Cijena akcija kompanija kao što je Rejtion tehnolodžiz porasla je za 15 odsto u posljednjih šest mjeseci dok su oni i drugi proizvođači oružja učestvovali u tajnim sastancima sa Pentagonom kako bi procijenili kako mogu da iskoriste Ukrajinu i želju njenog predsjednika Vladimira Zelenskog da se naoruža – piše list.

    Ekspert za globalnu trgovinu oružjem Vilijam Hartung rekao je da je sada riječ samo o početnoj prodaji, te da najveći profit za američki vojnoindustrijski kompleks tek predstoji.

    Bajdenova administracija je potrošila više od tri milijarde dolara za pomoć u oružju Ukrajini. I dok većina ovog iznosa dolazi iz trenutnih zaliha, sve će biti popunjene prema ugovorima sa Pentagonom. Oni, takođe, mogu zamijeniti nešto od oružja koje su isporučili saveznici. A kada Evropa počne da troši više, američke kompanije će imati koristi od toga – naveo je on.

    Hartung je kritikovao šefa kompanije “Rejtion tehnolodžiz” Gregorija Hejsa, koji smatra da američko oružje štiti demokratiju.

    “Indipendent”, takođe, skreće pažnju na pokušaje Pentagona da umanji svoju ulogu u globalnoj militarizaciji. List navodi da je Pentagon održao tajni sastanak sa visokim zvaničnicima osam najvećih proizvođača oružja, uključujući, između ostalih kompanije kao što su “Boing difens”, “Spejs end sekjuriti” i “Lokid Martin”, te “Rejtion tehnolodžiz”.

    Na brifingu, portparol američkog Ministarstva odbrane Džon Kirbi nazvao je ovaj sastanak “redovnim planiranim rutinskim razgovorom”, piše list.

    Na pitanje “Indipendenta” o dnevnom redu sastanka zamjenice ministra odbrane Ketlin Hiks i vodećih kompanija za proizvodnju oružja, iz Pentagona je rečeno da administracija američkog predsjednika DŽozefa Bajdena radi danonoćno na ispunjavanju prioritetnih zahtjeva Ukrajine za bezbjednosnu pomoć, povlačenje oružja iz američkih zaliha kada je dostupno, kupovini direktno od industrije radi brze isporuke Ukrajini i olakšavanju prenosa oružja od saveznika i partnera kada njihovi sistemi bolje odgovaraju potrebama Kijeva.

    Ranije je Bajden rekao da će SAD izdvojiti dodatnih 800 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini. Novi paket američke vojne pomoći uključuje desetine haubica i taktičkih bespilotnih letjelica.

  • Najavljena “operacija Poljska”

    Najavljena “operacija Poljska”

    U Velikoj Britaniji vodi se rasprava o slanju tenkova Kijevu za odbranu od ruske operacije, a u središtu rasprave je i Poljska.

    Kako je rekao jedan viši pripadnik britanske vojske, to bi na još viši nivo podiglo izraz predanosti Ujedinjene Kraljevine Ukrajini, ali bi i povećalo opasnost da London, što znači i NATO, postanu strana u ratu u Ukrajini.

    Britansko ministarstvo odbrane navodi da će borbeni tenkovi čelendžer 2 biti poslati u Poljsku ukoliko taj potez dobije “zeleno svetlo”. Oni bi bili dopuna tenkovima T72 koje Poljska direktno šalje Ukrajini, ali BBC ističe kako u Londonu ne planiraju direktno da šalju tenkove kao ni britanske posade tenkova u Ukrajinu.

    Sve zemlje NATO su donedavno oklevale isporučivati teško naoružanje Ukrajincima iz straha da će suprotstavljanjem isprovocirati ruskog predsednika Vladimira Putina i riskirati sveopšti evropski rat koji bi doveo NATO snage u direktan sukob s Rusijom.

    Ali sa “svakim prijavljenim ruskim zverstvom koje se otkrije tokom invazije u Ukrajini, kao što je bilo ono u Buči”, piše BBC, ovi zapadnjački principi su se istopili.

    Otklon od prvobitnih planova

    Ranije je objavljena informacija da Velika Britanija šalje tenkove čelendžer 2 u Poljsku kao dopunu tenkovima T-72 iz doba SSSR-a koje će Varšava poslati Ukrajini.

    Ali britansko ministarstvo odbrane naknadno je napravilo određeni otklon od tih planova, potvrdivši da “razmatra” slanje tenkova u Poljsku.

    To su iste reči koje je britanski premijer Boris Džonson upotrebio kada je spomenuo plan tokom jutrošnje konferencije za novinare u Nju Delhiju.

    Džonson je dodao da Ujedinjeno Kraljevstvo “takođe pojačano razmatra šta može učiniti za dopunu u zemljama poput Poljske koje bi možda želele poslati teže naoružanje za odbranu Ukrajinaca”.

    Očekuje se da bi se od britanskog ministra obrane Bena Volasa uskoro moglo saznati više informacija o britanskim namerama i odlukama.

  • Makron: Neophodno nastaviti pregovore sa Putinom

    Makron: Neophodno nastaviti pregovore sa Putinom

    Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je neophodno nastaviti pregovore sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Mislim da je naša dužnost da nastavimo pregovore sa predsjednikom Putinom. Postoji samo jedan kanal komunikacije i treba ga održavati – rekao je Makron za radio-stanicu “Frans inter”.

    Prema njegovom mišljenju, nastavak pregovora “će pomoći da se spasu životi”.

    On je, takođe, napomenuo da ako Francuska ne bude vodila dijalog sa ruskim liderom, onda će “Kina i Turska postati strane u pregovorima”.

    Putin je 24. februara, kao odgovor na zahtjev za pomoć šefova republika Donbasa, najavio specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini. Nakon toga su SAD, EU, Velika Britanija i niz drugih država najavile da će uvesti sankcije ruskim pravnim i fizičkim licima, podsjeća TASS

  • Zaharova: Kijev zabranjuje ljudima da napuste Azovstal

    Zaharova: Kijev zabranjuje ljudima da napuste Azovstal

    Vlasti u Kijevu zabranjuju ljudima da napuste čeličanu “Azovstal” i da koriste humanitarne koridore koje su obezbijedile ruske snage, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je na “Telegramu” komentarisala izjave zamjenika ukrajinskog premijera Irine Vereščuk, koja je optužila Rusiju da uskraćuje humanitarni koridor za evakuaciju civila.

    “Irina Vereščuk lično i oni koji njoj naređuju zabranjuju ljudima da napuste ‘Azovstal’, prijete im i ucjenjuju ih. Želite li da ljudi izađu? Nemojte ih držati. Spasićete njihove živote”, poručila je Zaharova.

    Zaharova je istakla da se Vereščukova cinično pretvara da ne razumije razliku između humanitarnog koridora za predaju i za spasavanje konkretnih ljudi u konkretnoj situaciji, javio je TASS.

    “Ona sve razumije, samo želi da na ovaj način pojača pritisak na naše snage”, naglasila je Zaharova.

    Šef ruskog Centra za kontrolu državne odbrane Mihail Mizincev izjavio je danas da je Rusija spremna da u bilo kom trenutku proglasi humanitarnu pauzu za evakuaciju civila, ukoliko ih ima u čeličani “Azovstal”, i za predaju ukrajinskih vojnika i militanata nacionalističkog bataljona.

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je juče predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu da su humanitarni koridori spremni za civile koji se možda i dalje nalaze u čeličani “Azovstal”, ali da ih niko ne koristi. On je dodao da su ruske snage evakuisale više od 100 ljudi iz okoline u roku od nekoliko dana.

    Portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov saopštio je ranije da grupa od oko 2.500 vojnika blokira čeličanu, a da je ostatak grada “potpuno očišćen”.

    Prema njegovim riječima, među borcima u “Azovstalu” su pripadnici Oružanih snaga Ukrajine, nacionalističkog bataljona “Azov” i ruske snage ih konstantno pozivaju da se predaju.

  • Lavrov: “Kijev nije odgovorio na najnovije diplomatske prijedloge”

    Lavrov: “Kijev nije odgovorio na najnovije diplomatske prijedloge”

    Mirovni pregovori Rusije i Ukrajine su u zastoju, jer Moskva nije primila bilo kakav odgovor od Kijeva kada se radi o najnovijim ruskim diplomatskim prijedlozima, izjavio je ruski minstar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je procijenio da izjave i saopštenja Kijeva nagovještavaju nedostatak interesa Ukrajine za pregovore sa Moskvom.

    Lavrov je podsjetio da je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski, kada su ga pitali da prokomentariše još jednu verziju ruskih prijedloga, rekao da “nije ništa primio”.

    -Nije moje da sudim u kojoj mjeri on (Zelenski) kontroliše situaciju, ali je to baš jasna karakteristika toga gdje se sada nalazi taj proces koji zovemo pregovori”, rekao je šef ruske diplomatije.

    Lavrov je istakao da Rusija ne razgovara ni sa kim o pregovorima u vezi sa bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, ali je naglasio da se Moskva ne protivi izboru Kijeva kada se radi o zemljama garantima, javio je “Sputnjik”.

  • Erdogan ima plan: U narednih par dana

    Erdogan ima plan: U narednih par dana

    Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da planira da narednih dana obavi telefonske razgovore sa ruskim i ukrajinskim predsednikom.

    Dodao je da se nada da bi ti pozivi mogli da dovedu do njihovog sastanka u Turskoj u cilju okončanja rusko-ukrajinskog sukoba.

    “Pozivima planiramo da proces u Istanbulu podignemo na nivo predsednika”, naveo je Erdogan, prenosi Rojters.

    Članica NATO-a Turska deli pomorsku granicu sa Ukrajinom i Rusijom, održava dobre veze sa tim zemljama, a preuzela je i posredničku ulogu u njihovom dijalogu, prenosi Rojters.

    Turska je bila domaćin razgovora između ukrajinskog i ruskog ministra spoljnih poslova u Antaliji i pregovarača obe zemlje u Istanbulu, a uporno se zalaže da se sastanu i predsednici dveju zemalja, navodi britanska agencija.