VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Eskalacija sukoba – pucnjava na granici

    Eskalacija sukoba – pucnjava na granici

    Na granici Kirgistana i Tadžikistana došlo je do razmene vatre usred zastoja zbog blokiranog puta.

    To je, prenosi Rojters, još jedna eskalacija sukoba između bivših sovjetskih suseda nakon što je u sličnom graničnom sukobu prošle godine poginulo na desetine ljudi.

    Granica između dve zemlje, u kojima se nalaze ruske vojne baze i koje imaju bliske odnose sa Moskvom je slabo razgraničena.

    Vlasti Kirgizije saopštile su da su građani Tadžikistana blokirali put između pokrajinskog centra Batken i kirgiskog sela Isfana. Graničari su uspeli da odblokiraju put, ali je onda izbila pucnjava.

    Pokrajinska vlada je saopštila da nema žrtava, dok tadžikistanska granična služba nije dala komentar.

    Zvaničnik lokalne uprave Tadžikistana u pograničnom gradu Isfara napisao je na Fejsbuku da su Kirgizi blokirali put.

    Najmanje 49 ljudi je poginulo u sukobima prošlog aprila zbog borbe za rezervoare za vodu i pumpe smeštene na reci Isfara, za koju obe zemlje tvrde da je njihova.

  • Njemačka sve bliža odluci o obaveznom vakcinisanju

    Njemačka sve bliža odluci o obaveznom vakcinisanju

    Za mnoge je to izlaz iz pandemije, za druge lišavanje slobode. O uvođenju obavezne vakcinacije žestoko se diskutuje u Nkemačkoj, a od ove nedkelje i Bundestagu. I više je onih koji su za, nego onih koji su protiv.

    Plenarna sala Bundestaga bila je puna, barem na početku rasprave koja je trajala četiri sata. Bili su tu i kancelar Olaf Šolc (SPD), ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Zeleni), kao i ministar zdravlja Karl Lauterbah (SPD). Raspoloženje je bilo prilično napeto, ispred Bundestaga se protestovalo, a zgradu su nadlijetali helikopteri, piše DW.

    Na početku, predsjednica parlamenta Berbel Bas (SPD) pozvala je na objektivnu raspravu. Ljudi su iscrpljeni zbog korone, rekla je i upozorila: “Imajmo na umu da u ovim napetim vremenima ljudi od nas prije svega očekuju orijentaciju.”

    Dugo je većina političara u Njemačkoj odbacivala ideju o obaveznom vakcinisanju, ali nova vlada pod kancelarom Šolcom sada je za to. Do sada se nije dovoljno građana dobrovoljno vakcinisalo, samo 73,6 odsto, bez buster doze.

    Oslobođeni “partijske discipline”
    Problem s izglasavanjem obavezne vakcinacije u Bundestagu je sljedeći: nisu svi poslanici vladajućih SPD, Zelenih i Liberala (FDP) za to. Nova vlada, koja je na vlasti tek od decembra, uopšte nije sigurna da po tom pitanju ima većinu u parlamentu.

    Zbog toga je kabinet predložio da se poslanici oslobode ograničenja tzv. partijske discipline u okviru poslaničkih grupa, kako bi se okupile mješovite grupe na osnovu toga ko je za, a ko protiv obavezne vakcinacije. To znači da glasanja na osnovu pripadnosti nekoj poslaničkoj grupi neće biti.

    Poslanik opozicione CDU Tino Zorge bio je međutim protiv toga: “Volio bih da smo bar imali nacrt toga kako da vodimo ovu raspravu. Nažalost, to se nije dogodilo.” Andrea Lindhoc iz takođe opozicione, bavarske CSU bila je još oštrija – rekla je da vlada po tom pitanju odbija da radi svoj posao.

    Mješovite grupacije – kako to funkcioniše?
    Partijska disciplina? Naravno, da je svaki poslanik slobodan da donese svoju odluku. Ali, prilikom najvećeg broja glasanja očekuje se će se oni pridržavati planova svoje poslaničke grupe, a to obično tako i bude.

    Međutim, u njemačkom Bundestagu do sada je često i rasprava kada je taj neformalni pritisak uklonjen. Poslanici su zvanično ohrabrivani na otvorenu raspravu i na to da saveznike za svoj stav potraže u drugim poslaničkim grupama. To je bio slučaj, recimo, prilikom glasanja o eutanaziji ili o pobačaju – dakle o nekim pitanjima koja se tiču savjesti. Tada se najprije formiraju grupacije, a one kasnije ispostavljaju svoje prijedloge, piše DW

    Ko je protiv obaveznog vakcinisanja?
    U Bundestagu se trenutno naziru tri takve grupe, pri čemu je, mora se reći, situacija nepregledna. Uz to poslanička grupa opozicione Alternative za Njemačku (AfD) kategorički je ne samo protiv obaveznog vakcinisanja, već i protiv svih ograničenja zbog korone.

    Lider stranke Tino Krupala žestoko se obrušio na sve druge stranke: “Došli smo do tačke u kojoj vakcine gotovo da dobijaju religiozni status. One bi trebalo da budu element koji povezuje građane kako bi oni mogli da budu dio društva.” Obavezno vakcinisanje kao instrument podjele društva? Alis Vajdel, šefica poslaničke grupe AfD, provokativno je govorila “autoritarnom masovnom ubistvu”.

    Protiv obaveznog vakcinisanja je i liberal Volfgang Kubicki (FDP), inače potpredsjednik Bundestaga. Ali on je protiv iz sasvim drugih razloga od AfD. Kubicki naglašava da je i sam vakcinisan, zahvaljuje proizvođačima vakcine, ali podsjeća da su dugo gotovo svi bili protiv obaveznog vakcinisanja: “Suštinska ideja je bila sljedeće: državna intervencija mora da se završi u trenutku kada svi budu dobili ponudu da se vakcinišu. I da svako snosi individualni rizik za svoj život.”

    Obavezno vakcinisanje za sve od 18 godina?
    Preostale dvije grupe zalažu se za obavezno vakcinisanje i čini se da većina poslanika koji su bili za govornicom naginje nekoj od njih. Jedna predlaže da se vakcinišu svi stariji od 18 godina. To mišljenje dijele i ministar zdravlja Karl Lauterbah, kao i kancelar Olaf Šolc.

    Lauterbah upozorava da je potrebno brzo djelati i kaže: “Nećemo napredovati tako što ćemo odgurnuti problem. Potrebno nam je najmanje pet do šest mjeseci da sprovedemo obavezu vakcinisanja. To znači sljedeće: ako se sada odlučimo da to sprovedemo, onda ćemo na jesen biti naoružani.” Dakle onda kada bi mogući novi talas korone ponovo mogao da dovede do porasta broja slučajeva infekcije.

    Obavezno vakcinisanje samo za starije od 50 godina?
    Treća grupa zalaže se za obavezno vakcinisanje osoba starijih od 50 godina. Paula Pjekota iz Zelenih, inače ljekarka iz Lajpciga, jedna je od njih. Ona je postavila i pitanje da li će se, nakon eventualne uvođenje obaveze vakcinisanja ova duga i iscrpljujuća debata završiti? I sama na njega ovako odgovorila: “Niko ne može da kaže da će se zaista situacija u svim pokrajinama smiriti i da neće ponovo biti radikalizacije.”

    Obavezno vakcinisanje za osobe starije od 50 godina je zato svojevrsni kompromis, smatra poslanica Pjekota. Cilj je, kaže, da se konačno stane na kraj pandemiji, a da se društvo pritom dodatno ne podijeli.

    Kako dalje?
    Ukoliko od svih tih ideja i prijedloga na kraju bude većine za obaveznu vakcinaciju, onda bi, prema navodima Vlade, do kraja marta mogao da bude donesen i odgovarajući zakon.

    Ipak, mnogi detalji još uvijek su nejasni: kolike bi bile kazne ako se ljudi ne budu vakcinisali, koliko će trajati ta obaveza i kako to možete da se formuliše na pravno ispravan način? Sigurno je jedno, biće to težak put.

  • Lavrov o američkim odgovorima na ruske zahtjeve: Odluku o narednim koracima donijet će Putin

    Lavrov o američkim odgovorima na ruske zahtjeve: Odluku o narednim koracima donijet će Putin

    Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov osvrnuo se danas američke odgovore koji su iz Washingtona poslani u Moskvu, a koji se odnose na ruske sigurnosne zahtjeve koji se tiču širenja NATO saveza i drugih tema.

    Iako je državni sekretar SAD-a Antony Blinken u srijedu izjavio kako su detalji dokumenta povjerljivi te da je zamolio rusku stranu da se pridržavaju ovog pravila, Lavrov ističe kako nema sumnje da će detalji kad-tad procuriti u javnost.
    “Kako su nam rekle američke kolege, odgovori su dogovoreni sa saveznicima i ukrajinskom stranom. Nema sumnje da će u bliskoj budućnosti sadržaj dokumenta procuriti”, rekao je Lavrov.

    U kontekstu konkretnog sadržaja američkih odgovora, Lavrov ističe kako oni nisu obuhvatili glavno pitanje ruskih sigurnosnih zahtjeva koje se tiče prestanka širenja NATO-a na istok.


    “Pitanje širenja NATO-a je duga historija. Međutim, sada kada se o ovoj temi počelo raspravljati, prvo nam je rečeno da je su NATO i Rusija imali usmeni dogovor o neširenju NATO-a. Kada smo pokazali dokumente i zapisnike, naši zapadni partneri su počeli da se pozivaju na to da te stvari nisu ozbiljne te da su potpuno pogrešno protumačene. Stav o širenju NATO-a počeli su objašnjavati na djetinjast način”, poručio je ruski šef diplomatije.

    On je također rekao kako je sada, kada je Zapad u pisanoj varijanti reagovao na ruske zahtjeve, izuzetno važno govoriti o pravno obavezujućim garancijama u euroatlantskoj regiji i pozvati na primjenu dogovorenih principa koji se tiču sigurnosne arhitekture.

    “Oni na to odmah ističu kako niko nema pravo da zabrani ulazak drugim državama u NATO. Međutim, namjerno se zataškava princip da ne treba jačati svoju sigurnost na račun sigurnosti drugih. Ne možemo prihvatiti takav stav”, mišljenja je Lavrov.


    Na kraju, Lavrov se osvrnuo i na nedavno održani sastanak s Blinkenom te je objasnio kako je tokom sastanka pitao državnog sekretara SAD-a kako objašnjava američki stav da su obaveze usvojene kroz OSCE samo “jelovnik” na kojem se bira samo ono što je “ukusno”.

    “Ono što su obećali da će učiniti u interesu drugih, pokušavaju ignorisati i uporno brbljaju. Blinken nije odgovorio na ovo pitanje i samo je slegnuo ramenima. Što se ostalih stvari tiče, proučavamo odgovore Amerikanaca. Istovremeno, dobili smo odgovor i NATO saveza. Analiziramo dva dokumenta u cjelini. Nakon analize, izvijestit ćemo predsjednika Putina o svemu i on će donijeti odluku o našim narednim koracima”, zaključio je Lavrov.

  • NATO ima nove zahtjeve

    NATO ima nove zahtjeve

    Nakon što je američki sekretar Entoni Blinken izjavio kako su SAD poslale Moskvi odgovore na ruske sigurnosne zahtjeve, isto su učinili i predstavnici NATO-a.

    Generalni sekretar Severnoatlantskog saveza Jens Stoltenberg izjavio je kako su predstavnici tog saveza, u koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama, uputili zahteve Moskvi, koji se mogu sažeti u tri područja, koja se tiču odnosa NATO-a i Rusije, evropske sigurnosti i kontrole naoružanja.

    U kontekstu odnosa NATO-a i Rusije Stoltenberg je izjavio kako je Rusija prekinula diplomatske odnose s NATO savezom te da to dodatno otežava dijalog.

    “Trebalo bi da ponovo uspostavimo kancelarije u Moskvi i Briselu. Takođe, potrebno je poboljšati kanale komunikacije između NATO snaga i ruske vojske kako bismo promovisali transparentnost našeg rada, ali i smanjili rizike. Rusija takođe treba da povuče svoje snage iz Ukrajine, Gruzije i Moldavije, gde su trenutno raspoređene bez saglasnosti ovih zemalja”, rekao je Stoltenberg.

    Kada je reč o kontroli naoružanja, generalni sekretar NATO-a ističe kako je istorija pokazala da praktične mere u ovoj oblasti mogu napraviti znatnu razliku i poboljšati odnose između zemalja.

    “Predlažemo zajedničke sastanke o vežbama i nuklearnoj politici o kojoj bi se razgovaralo na Veću NATO-a i Rusije. Potrebno je takođe modernizovati Bečki dokument o vojnoj transparentnosti i raditi na smanjenju sajber pretnji”, rekao je Stoltenberg.

    Takođe je naglasio kako Rusija i NATO moraju da obavljaju ozbiljan razgovor o kontroli naoružanja.

    “Saveznici su spremni da održe sastanak što je pre moguće. NATO je odbrambeni savez i mi ne tražimo konfrontaciju. Međutim, ne možemo i nećemo praviti kompromise na principima na kojima se zasniva naša sigurnost, sigurnost Evrope, ali i Sjedinjenih Američkih Država”, jasan je Stoltenberg.

    Generalni sekretar NATO-a osvrnuo se i na raspoređivanje dodatnih NATO trupa na istoku Evrope te je poručio kako je diplomatija prioritet, ali da sve zemlje trebaju biti spremne na najgoru opciju.

    “Paralelno s našim diplomatskim naporima, mi povećavamo spremnost naših snaga. Pojačali smo prisustvo na područjima Baltičkog i Crnog mora s više brodova i aviona. Raspolažemo i dodatnim pratećim trupama koje mogu biti raspoređene na ključna mesta u kratkom roku. Međutim, za njihovo raspoređivanje potrebna nam je odluka Severnoatlantskog veća”, rekao je generalni sekretar NATO-a.

    Na kraju je Stoltenberg poručio kako nije tajna da su stavovi Rusije i Zapada i dalje veoma udaljeni.

    “Političko rešenje je i dalje moguće, ali Rusija se mora angažovati i zaista potruditi da smiri tenzije. Dali smo svoje predloge i spremni smo da saslušamo rusku stranu. Što se tiče članstva u NATO-u država kao što su Ukrajina i Gruzija, tu smo jasno poručili da ne pravimo kompromise. To je osnovni princip evropske sigurnosti. Nismo naivni, šta god da dogovorimo s Rusijom u različitim formatima, to mora biti izbalansirano i potpuno recipročno”, zaključio je Stoltenberg.

  • Kina upozorila Sjedinjene Američke Države da se prestanu miješati u Zimske olimpijske igre

    Kina upozorila Sjedinjene Američke Države da se prestanu miješati u Zimske olimpijske igre

    Kao prvi grad koji je ugostio i Zimske i Ljetne igre, Peking se nadao da će sportski spektakl sljedeće sedmice pretvoriti u trijumf moći.

    Međutim, početak je malo pomućen diplomatskim bojkotom pod vodstvom SAD-a zbog situacije sa ljudskim pravima u Kini, posebno njenom politikom prema Ujgurima, muslimanskoj manjini u regiji Xinjiang, a koju je Washington nazvao genocidom.

    Najviši kineski diplomat Wang Yi razgovarao je sa svojim američkim kolegom državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom, navodi se u saopćenju ministarstva vanjskih poslova u četvrtak, prenosi AFP.

    “Trenutno je najvažniji prioritet da se SAD prestanu miješati u Zimske olimpijske igre u Pekingu”, rekao je Wang.

    Američka vlada i zastupnici u pet zapadnih zemalja proglasili su genocidom kinesko postupanje prema Ujgurima u regiji Xinjiang, a francuska nacionalna skupština je to posljednja učinila ovog mjeseca.

    Borci za ljudska prava optužili su Međunarodni olimpijski komitet da zatvara oči pred, kako kažu, mnoštvom zlostavljanja u Kini, uključujući Tibet i njeno kontinuirano suzbijanje slobode izražavanja u Hong Kongu.

    Peking je više puta kritikovao ono što je nazvao “politizacijom” sporta, a Međunarodni olimpijski odbor uputio je slične pozive da se sport odvoji od trenutnih dešavanja u svijetu.

  • Kina poziva na smireno rješavanje ukrajinskog pitanja

    Kina poziva na smireno rješavanje ukrajinskog pitanja

    Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji je, u telefonskom razgovoru sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom, poručio da sve strane uključene u pitanja oko Ukrajine treba da ostanu mirne i da se uzdrže od akcija koje podstiču tenzije i krizu.

    “Bezbjednost jedne zemlje ne može biti na štetu bezbjednosti drugih zemalja, a regionalna bezbjednost ne može biti garantovana jačanjem ili čak širenjem vojnih blokova”, rekao je Vang Blinkenu u razgovoru, a prenosi agencija Rojters.

    Istovremeno, Blinken je u prvi plan istakao globalnu bezbjednost i ekonomske rizike koji bi mogli da proisteknu iz navodne dalje ruske agresije.

    “Sekretar Blinken je prenio da su deeskalacija i diplomatija jedini odgovoran put napred”, navodi se u saopštenju portparola Stejt departmenta Neda Prajsa.

    Sjedinjene Države su juče uručile Moskvi pisane odgovore u vezi sa zahtjevima Moskve u pogledu Ukrajine i NATO-a, a koji, kako tvrdi Blinken, sadrže ozbiljne ponude za diplomatski put do deeskalacije zaoštrenih tenzija.

    Rusija je zahtijevala od NATO-a da povuče trupe i oružje iz istočne Evrope i zabrani Ukrajini da se ikada pridruži vojnoj alijansi.

    Međutim, Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO-u to odbacuju, ali poručuju da su spremni da razgovaraju o drugim temama kao što su kontrola naoružanja i mjere za izgradnju poverenja, navodi agencija Rojters.

  • Nastavlja se raspoređivanje vojnih trupa u Bjelorusiji: Stižu ruski borbeni avioni s istoka

    Nastavlja se raspoređivanje vojnih trupa u Bjelorusiji: Stižu ruski borbeni avioni s istoka

    Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je kako je u jutarnjim satima u Bjelorusiju sletjelo 12 višenamjenskih aviona lovaca Su-35S, koji bi trebali biti uključeni u zajedničke vježbe Bjelorusije i Rusije zakazane za februar ove godine.

    Prema informacijama ruskih vojnih službi, ukupno 12 borbenih aviona poletjelo je sinoć iz područja Istočnog vojnog okruga Rusije, tačnije s područja regije Habarovsk, što predstavlja jedno od najudaljenijih područja Rusije.

    “Posade lovaca poletjele su s aerodroma u Habarovsku i do Bjelorusije su prešle udaljenost od oko 8 hiljada kilometara. Rute leta pažljivo je razrađivalo naše osoblje uzimajući u obzir sve uslove na putu”, saopćeno je iz Ministarstva odbrane Rusije.

    Iako su ruski i bjeloruski zvaničnici već nekoliko puta najavljivali kako je vojna vježba “Saveznička odlučnost” koja će se održati u februaru isključivo defanzivne prirode, mnogi ističu kako Rusija prvi put šalje veći broj trupa s dalekog istoka države na područje Bjelorusije, što je jasan pokazatelj da ove vježbe poprimaju i znatno veću dimenziju.

    U proteklih nekoliko dana Rusija je na područje Bjelorusije poslala znatan broj vojnika, ali i protivraketne sisteme S-400, koji će biti raspoređeni na četiri poligona na kojima će se održavati vježbe.

    Pored četiri poligona, vježbe u Bjelorusiji održaće se i na pet aerodroma, od kojih se dva nalaze u blizini ukrajinske granice.

    Prema ranijem saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, zajednička vježba “Saveznička odlučnost” održat će se od 10. do 20. februara u dvije faze. Do 9. februara Rusija i Bjelorusija imaju za cilj prebaciti veliki broj trupa na poligone i aerodrome, nakon čega će se provjeravati spremnost i sposobnost snaga za zaštitu i odbranu državnih i vojnih objekata.

    Ključni dio vježbe održat će se od 10. februara, kada će se vojne trupe Bjelorusije i Rusije baviti pitanjima suzbijanja vanjske agresije i terorizma.

    “Tokom vježbi biće preduzete mjere na jačanju zaštite državne granice radi sprečavanja naoružanih grupa militanata, blokiranja kanala za isporuku oružja i municije, kao i traženja i uništavanja ilegalnih oružanih formacija”, saopćeno je ranije iz Ministarstva odbrane Bjelorusije.

  • Erdogan poručio da novinarka koja ga je uporedila s bikom neće proći nekažnjeno

    Erdogan poručio da novinarka koja ga je uporedila s bikom neće proći nekažnjeno

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan obećao je da poznata televizijska novinarka neće ostati “nekažnjena” nakon što je uhapšena jer ga je navodno vrijeđala.

    Policija je privela Sedef Kabas u njenoj kući u subotu u 2 sata ujutro, samo nekoliko sati nakon što je izgovorila “uvredljive” komentare u programu uživo, a zatim ih objavila na Twitteru za svojih 900.000 pratilaca.
    Navodna uvreda bila je poslovica koja se prevodi kao: “Bik kad dođe u palatu, ne postaje kralj. Ali palata postaje štala.”

    Zvanično je uhapšena nakon pojavljivanja na sudu.


    “Ovaj prekršaj neće proći nekažnjeno”, rekao je Erdogan u intervjuu emitovanom na privatnom televizijskom kanalu NTV.

    “Naša je dužnost da zaštitimo poštovanje moje funkcije, predsjedništva. To nema nikakve veze sa slobodom izražavanja”, poručio je.

    Erdogan je kritikovao sugestiju opozicione Republikanske narodne partije da se ukine krivično djelo vrijeđanja predsjednika, za koje je je određena zatvorska kazna od jedne do četiri godine.

    Sindikat turskih novinara nazvao je hapšenje novinarke “ozbiljnim napadom na slobodu izražavanja”.

    Grupe za promociju ljudskih prava optužuju Tursku da podriva slobodu medija hapšenjem novinara i zatvaranjem kritičnih medija, posebno otkako je Erdogan preživio neuspjeli državni udar u julu 2016. godine.

    Reporteri bez granica rangirali su Tursku na 153. mjesto od 180 u svom indeksu slobode medija za 2021. godinu.

  • Zaboravljena kriza: Venecuela u raljama hiperinflacije

    Zaboravljena kriza: Venecuela u raljama hiperinflacije

    Venecuela, u jeku pandemije i posljedičnog rasta potrošačkih cijena diljem svijeta, pogođena visokom stopom hiperinflacije pala je u zaborav.

    Ova zemlja je do kraja 2021. godine imala stopu inflacije od 686 posto. To je najveća stopa inflacije na svijetu za tu godinu, a Centralna banka navodi da su to dobre vijesti s obzirom da je inflacija iznosila 2.959,8 posto 2020. godine.

    Prema današnjem kursu, to znači da jedan američki dolar vrijedi 458.255 venecuelanskih bolivara.

    Venecuela je nekada bila najbogatija zemlja Latinske Amerike, a jedan od razloga je taj što ima najveće naftne rezerve na svijetu. Tokom 70-ih i 80-ih godina proteklog stoljeća, uspjeh Venecuele fascinirao je brojne stručnjake, ali je to bilo kratko.

    Politička nestabilnost uzrokovana raznim previranjima i višestrukim pokušajima državnih udara malo pomalo je nagrizala dotadašanji ekonomski uspjeh. Situacija je kuliminirala 2013. godine kada je umro dugogodišnji lider Hugo Chavez, a na njegovo mjesto je došao Nicolas Maduro.

    Maduro je od samog početka vladavine kritikovan zbog lošeg upravljanja državom. Strani mediji su ga kritikovali da “dobija na težini dok njegov narod gladuje”.

    Nestašica u Venecueli i pad životnog standarda doveli su do protesta koji su počeli 2014. koji su eskalirali u svakodnevne proteste širom zemlje.

    Vlada pod vodstvom Madura vršila je represiju protiv neslaganja i došlo je do pada njegove popularnosti. Madurina administracija smatra se odgovornom za loše upravljanje ekonomijom i guranje zemlje u duboku humanitarnu krizu.

    Također je kritikovana da je pokušala uništiti opoziciju zatvaranjem ili protjerivanjem kritičara vlasti i upotrebom sile protiv antivladinih demonstranata.

    Od tada u zemlji vladaju hronične nestašice osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda, i posljedično imaju najveće stope kriminala i ubistava na svijetu.

    Iako se stopa inflacije usporila, Venecueli će trebati dugo vremena i reforme ekonomske politike da bi izašla na kraj s nedaćama kojima je pogođena posljednjih osam godina.

    Koliko je administracija predsjednika Madura spremna da radi na tome ostaće da se vidi.

  • Nema kupovine dolara

    Nema kupovine dolara

    Centralna banka Rusije zaustavila je u ponedeljak kupovinu deviza u pokušaju da zaustavi dramatičan pad vrednosti rublje.

    Ruska valuta je do ponedeljka popodne oslabila za 2,3% u odnosu na američki dolar, pa je kurs rublje prema dolaru iznosio 79,3 u jednom trenutku. To je bio njen najslabiji nivo u poslednjih 14 meseci.

    “Banka Rusije odlučila je da ne kupuje devize na domaćem tržištu… od 15:00 po moskovskom vremenu 24. januara”, navodi se u saopštenju regulatora.Kako se dodaje, ova odluka je doneta kako bi se smanjila volatilnost finansijskih tržišta.

    Centralna banka Rusije obično kupuje stranu valutu koristeći prihode od ruskog izvoza nafte i gasa, piše The Moscow Times. Ovo takozvano “fiskalno pravilo” je osmišljeno da smanji volatilnost valute kao odgovor na promene u vrednosti globalnih roba. To obavezuje Rusiju da gotovinu od prodaje nafte konvertuje u stranu valutu prodajom rublja kada su svetske cene nafte iznad referentnog nivoa od oko 44 dolara po barelu. Nafta se trenutno trguje na oko 88 dolara, što znači da je centralna banka poslednjih dana prodavala značajne količine rublja – povećavajući pritisak na valutu podstaknut strahom od ruske invazije na Ukrajinu, kažu analitičari.

    Ruska valuta ojačala je odmah nakon pomenute odluke, i kurs u odnosu na dolar je pao ispod 79.

    Analitičari su ranije govorili da očekuju da centralna banka neće intervenisati sve dok rublja ne pređe simobličnu granicu kursa od 80 rubalja za jedan dolar. Izgledalo je da bi taj nivo mogao biti probijen da se centralna banka u ponedeljak nije umešala. Odluka je doneta pošto su ruska tržišta u ponedeljak bila skoro “u slobodnom padu”, sa desetinama milijardi dolara zbrisanih iz vrednosti najvećih firmi u zemlji usred sve većeg straha od neposredne ruske invazije na Ukrajinu. Neki podaci s tržišta pokazuju da su ruske kompanije od 1. januara izgubile ukupnu vrednost od 160 milijardi dolara.

    “Ako ne bude isporuka iz Rusije, ne možemo popuniti prazninu”

    Trgovci su takođe masovno odbacivali rusku valutu pre objave centralne banke, u strahu da bi bilo kakva ruska agresija mogla da dovede do ozbiljnih sankcija protiv ruske ekonomije, te da rublju stavi pod još veći pritisak. Rusko tržište akcija je u tog dana u jednom trenutku palo za 10%.

    Centralna banka nije dala rok kada će nastaviti kupovinu deviza, poručivši da će se rukovoditi “situacijom na finansijskim tržištima”.