VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ništa od rata

    Ništa od rata

    NATO ne planira da pošalje borbene trupe u Ukrajinu, izjavio je prvi čovek Alijanse Jens Stoltenberg.

    Praktično, to znači da je Zapad u svom sukobu s Rusijom spustio loptu, baš kao što je to nekoliko sati ranije učinila i zvanična Moskva.

    Stoltenberg je priznao da u Alijansi postoji nesaglasja o pitanju kako da se pomogne Ukrajini, koja je uzbunila pola sveta zbog gomilanja ruskih trupa na svojoj granici.

    “Mi ne znamo koje su tačno namere Rusije prema Ukrajini da bismo donosili ishitrene odluke o takvom pitanju”, rekao je Stoltenberg i dodao da će svaki sledeći potez i odluka NATO-a zavisiti od razvoja događaja.

    “Nema garancija kakve su namere Rusije, a možda nisu ni doneli konačnu odluku. Tako da, iz NATO perspektive, spremni smo da se angažujemo u diplomatskim naporima, ali smo isto tako spremni i da odgovorimo Rusiji ukoliko dođe do vojne konfrontacije u Ukrajini. Spremni smo za obe opcije”, istakao je Stoltenberg.

    Naveo je i da Rusija razmešta hiljade vojnika u stanju borbene gotovosti, kao i avione i sisteme S-400 u Belorusiju, preneo je Rojters. Stoltenberg se posredstvom interneta obratio javnosti iz Brisela na skupu jednog analitičkog centra iz Vašingtona.

    On je takođe kazao da NATO nikada neće javno saopštiti šta bi bio okidač za aktiviranje snaga Alijanse za brzo reagovanje.

  • Lavrov: Ne želimo rat sa Ukrajinom

    Lavrov: Ne želimo rat sa Ukrajinom

    Rusija ne želi rat sa Ukrajinom, izjavio ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Šef ruske diplomatije pozitivno je govorio o bezbjednosnim prijedlozima dobijenim od SAD.

    Prema njegovim riječima, prijedlozi Vašingtona bolji su od onih koji su stigli od NATO-a.

    Lavrov je rekao da očekuje da se sastane sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom u sljedećih nekoliko sedmica.

    On je dodao da će predsjednik Rusije Vladimir Putin odlučiti kako će odgovoriti na prijedloge.

  • Lukašenko: Zapad želi da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine

    Lukašenko: Zapad želi da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine

    Za Zapad je važno da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine, izjavio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

    On je u godišnjem obraćanju naciji rekao da je Ukrajina “podvrgnuta trgovini iza kulisa”, da se uvlači u sukob i priprema za agresiju.

    “Jačanje tenzija na jugu podiže najveći alarm. Ukrajina postaje predmet trgovine iza kulisa”, istakao je Lukašenko.

    Prema njegovim riječima, Ukrajina se gura u plamen sukoba, psihički se slama i namjerno priprema za agresiju dok se formiraju neprijateljska osjećanja usmjerena ka bratskim narodima, uključujući Bjeloruse.

    Lukašenko je naglasio da je situacija u Kazahstanu, gdje su ranije izbili neredi, pokazala da meta nije samo slovensko već i centralnoazijsko bratstvo.

    Bjeloruski lider naveo je da je očigledno je da će Zapad, sa ciljem slabljenja Rusije, nastaviti sa taktikom ometanja postsovjetskog mira, javio je TASS.

    “Moramo li, s obzirom na situaciju, reagovati i ojačati naše odbrambene kapacitete? Odgovor je očigledan: ‘Avaj, ako želite mir, pripremite se za rat!'”, napomenuo je Lukašenko.

    Govoreći o bezbjednosnoj situaciji na granici Saveza Rusije i Bjelorusije, Lukašenko je podsjetio da američki strateški bombarderi svakog dana vrše više od 30 letova u tom području.

    Predsjednik Bjelorusije skrenuo je pažnju i na priče susjednih zemalja o razmještanju nuklearnog naoružanja, kao i na to da zapadni susjedi Bjelorusije – Poljska i Rumunija – aktivno prate kurs politike Vašingtona.

    Lukašenko je dodao da Bjelorusija strogo odbija rat, jer bi u slučaju izbijanja oružanih sukoba sve strane bile na gubitku.

  • Njemačka ekonomija zbog korone u velikom padu

    Njemačka ekonomija zbog korone u velikom padu

    Njemačka ekonomija je u četvrtom tromjesečju 2021. godine zbog postroženih mjera suzbijanja četvrtog vala pandemije koronavirusa doživjela veliki pad. Mjere su pogodile finalnu potrošnju, pokazale su u petak prve procjene federalne statističke agencije Destatisa.

    Najveća evropska ekonomija smanjila se u četvrtom tromjesečju za 0,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada su aktivnosti porasle 1,7 posto. Aktivnosti su na kraju prošle godine zaostajale 1,5 posto za pretpandmijskim nivoom, izračunao je Destatis.

    Ekonomija s oporavila u ljetnom tromjesečju, unatoč pojačanim problemima u lancima snabdijevanja, ali oporavak je na kraju godine zaustavio četvrti val korone, koji je prisilio vladu da ponovo postroži mjere.

    Mjere su posebno teško pogodile finalnu potrošnju, koja je smanjena u periodu od oktobra do decembra, dok je državna potrošnja ponovo porasla, odražavajući kontinuiranu podršku vlade kompanijama i građanima, piše agencija dpa.
    Smanjena su i ulaganja u građevinskom sektoru.

    Na godišnjem nivou aktivnosti su u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu porasle 1,4 posto, nakon 2,9-postotnog rasta u periodu od jula do septembra.

    Destatis je ujedno blago povisio procjenu rasta u cijeloj 2021. godini, s 2,7 na 2,8 posto.

  • Orban otkrio šta će tražiti od Putina

    Orban otkrio šta će tražiti od Putina

    Mađarski premijer Viktor Orban otkrio je danas o čemu će biti reči u razgovorima s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom sledeće nedelje.

    On je najavio da će nastojati da isposluje veće isporuke ruskog gasa od količine predviđene novim mađarsko-ruskim dugoročnim sporazumom, prenosi Rojters.

    “Želeo bih da se poveća količina gasa za isporuke Mađarskoj od nivoa dogovorenog u rusko-mađarskom gasnom ugovoru”, rekao je Orban za mađarski državni radio.

  • Satelit otkrio šta radi Rusija – objavljeni snimci sa granice

    Satelit otkrio šta radi Rusija – objavljeni snimci sa granice

    Napetost između Ukrajine i Rusije raste već mesecima otkako je Kremlj počeo da gomila vojnike u blizini ukrajinskih granica.

    To se posebno intenziviralo u poslednje vreme, a svetski mediji objavljuju satelitske snimke na kojima se vide ruske trupe i oprema.

    Rusija je negirala bilo kakvu mogućnost invazije, međutim nagomilavanje trupa je zabeleženo na satelitskim snimcima u bazama koje okružuju severnu, istočnu i južnu granicu Ukrajine.

    Iz američke kompanije Maksar teknolodžis naveli su kako su ovog i prošlog meseca zabeležili snimke visoke rezolucije na kojima se vidi mnoštvo novih raspoređivanja na Krimu, kao i u nekoliko područja za obuku u zapadnoj Rusiji, duž periferije ukrajinske granice.

    Jedno od tih područja je i grad Jelnija, na severozapadu Smolenske oblasti u Rusiji, udaljen 260 kilometara od Ukrajine. Ovde je smeštena vojna stanica, a svega 35 kilometara od ukrajinske granice nalazi se i vojno skladište u kojem je smešteno oko 20.000 ruskih vojnika.

    Navodno je u blizini granice Ukrajine stalno smešteno oko 100.000 ruskih vojnika, koji su opremljeni raznim naoružanjem, tenkovima i sa snažnim vazdušnim snagama.

    Jedna ukrajinska procena koju je preneo CNN kaže da je tamo oko 106.000 kopnenih vojnika i 21.000 pripadnika mornarice i vazdušnih snaga.

    Jedna od ruta potencijalne ruske invazije definitivno dolazi i sa mora, a Rusi snage nagomilavaju i tako da Ukrajini priđu preko Belorusije.

    Nekoliko hiljada vojnika se nalazi u Belorusiji na zajedničkoj vojnoj vežbi, a glavni grad Ukrajine Kijev je na udaljen samo 150 kilometara.

    U pomorskim vežbama Rusije učestvuje 140 brodova i pomoćnih plovila, 60 aviona i 10.000 ljudi.

    Prošlo je i i šest brodova ruske mornarice sposobnih za iskrcavanje glavnih borbenih tenkova, osoblja i oklopnog vozila.

  • “Globalna kapija” odgovor na kineski “Pojas i put”

    “Globalna kapija” odgovor na kineski “Pojas i put”

    Ukoliko se obistine najave iz Evropske unije, najambiciozniji i najveći infrastrukturni projekat u istoriji čovječanstva “Pojas i put”, a iza kojeg stoji Kina, na zapadnom Balkanu mogao bi dobiti konkurenciju s obzirom na to da EU u zemlje u razvoju kroz svoj projekat “Globalna kapija” do 2027. godine planira ulaganje od oko 300 milijardi evra.

    Ovaj ambiciozni projekat “Globalna kapija” krajem prošle godine u Briselu je predstavila Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, ističući da EU u ovom trenutku zanimaju investicije u Afriku, zapadni Balkan te Ukrajinu, Bjelorusiju, Gruziju, Jermeniju, Azerbejdžan, Moldaviju…

    Za infrastrukturne projekte na ovim teritorijama iz postojećeg fonda za održivi razvoj ići će 135 milijardi evra investicija, 18 milijardi evra će biti plasirano putem grantova predviđenih programom EU za spoljnu saradnju i 145 milijardi evra investicija iz drugih evropskih finansijskih institucija za razvoj.

    “Državi su neophodni pouzdani partneri i u izradi održivih projekata. EU je željela da pokaže kako drugačiji, demokratski pristup može biti uspješan u sprovođenju projekata koji su usmjereni na rješavanje pitanja klimatskih promjena, održivog razvoja i globalne zdravstvene bezbjednosti”, rekla je Fon der Lajenova predstavljajući projekat istovremeno ističući da projekti koji se budu finansirali moraju biti vrlo kvalitetni, transparentni i dobro vođeni i da moraju da donesu opipljive rezultate za zemlje koje u njima učestvuju.

    Za razliku od EU, koja tek razmatra mogućnosti i pravi planove investiranja, kineski projekat “Pojas i put” već godinama se realizuje u svijetu, a samim tim i u zemljama zapadnog Balkana. U kineskoj inicijativi za sada učestvuje gotovo 70 zemalja u koje je investirano gotovo 200 milijardi dolara sa planom da se u narednim godinama u zemlje i njihovu infrastrukturu uloži nekoliko puta više.

    Ono što bi mogla biti prepreka evropskom projektu “Globalna kapija” jeste to što, za razliku od kineske inicijative “Pojas i put”, još nema jasno definisan način finansiranja i što će, kako stvari sada stoje, insistirati na ispunjenju određenih standarda o kojima, posebno zemlje u razvoju baš i ne vode računa, jer njima treba novac sad i odmah, a koji pod vrlo često nejasnim okolnostima dobijaju upravo od kineskih partnera.

    “Bosna i Hercegovina kroz evropski projekat dobiće znatno više sredstava, a što se tiče konkurencije, ona je na tržištu zdrava stvar, ali činjenica je da EU ovdje ulaže daleko više novca nego bilo koji drugi faktor”, rekao je Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije BiH i bivši ambasador BiH u Briselu. Odgovarajući na pitanje da li je EU zakasnila s obzirom na to da se kroz inicijativu “Pojas i put” u BiH, ali i zemljama regiona uveliko gradi infrastruktura, Topčagić ističe da se već godinama i evropskim sredstvima grade ti infrastrukturni projekti, što je promovisano kroz inicijativu Berlinskog procesa kroz koji smo dobili ozbiljna sredstva.

    Ulaganja “Globalne kapije”
    135 milijardi evra investicije iz postojećih fondova 18 milijardi evra grantovi predviđeni programom EU za spoljnu saradnju 145 milijardi evra investicija iz drugih evropskih finansijskih institucija za razvoj

  • Zelenski i Bajden razgovarali o deeskalaciji situacije u Ukrajini

    Zelenski i Bajden razgovarali o deeskalaciji situacije u Ukrajini

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio je da je telefonom razgovarao sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom o diplomatskim naporima za deeskalaciju i zajedničkim dejstvima, kao i o finansijskoj podršci Ukrajini.

    „Imao sam dug telefonski razgovor sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država. Razgovarali smo o aktuelnim diplomatskim naporima za deeskalaciju i dogovorili zajednička dejstva za budućnost. Zahvalio sam predsjedniku Džou Bajdenu na kontinuiranoj vojnoj pomoći“, napisao je Zelenski na Tviteru.

    Ukrajinski predsjednik dodao je i da je sa američkim kolegom razgovarao i o mogućnosti finansijske podrške Ukrajini, prenosi Sputnik.

    Ranije je portparolka Bijele kuće saopštila da američki predsjednik neće u razgovoru sa ukrajinskim kolegom objaviti o nekim konkretnim koracima o sitauciji oko Ukrajine.

  • Bajden: Rusija bi mogla napasti Ukrajinu u februaru

    Bajden: Rusija bi mogla napasti Ukrajinu u februaru

    Američki predsjednik Džo Bajden upozorio je da postoji “izrazita mogućnost” da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu idućeg mjeseca, saopštila je Bijela kuća.

    Rusija u međuvremenu tvrdi da postoji malo optimizma u rješavanju krize nakon što su SAD odbacile glavne zahtjeve Rusije.

    Istovremeno Rusija poriče da planira napad.

    Američki predsjednik je to komentarisao u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u četvrtak.

    “Predsjednik Bajden rekao je da postoji jasna mogućnost da bi Rusi mogli napasti Ukrajinu u februaru. On je to javno rekao i mi na to upozoravamo mjesecima”, rekla je portparol Savjeta za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Emili Horn.

    Tokom razgovora, Bajden “ponovo je potvrdio spremnost Sjedinjenih Država zajedno sa svojim saveznicima i partnerima da odlučno odgovore ako Rusija napadne Ukrajinu”, navodi se u saopštenju Bijele kuće, prenosi BBC.

  • “Malo” se pucalo, “malo” su ranjeni vojnici i za par sati primirje

    “Malo” se pucalo, “malo” su ranjeni vojnici i za par sati primirje

    U pucnjavi na granici sa Tadžikistanom ranjeno je 11 kirgistanskih vojnika, javlja Sputnjik Kirgistan pozivajući se na ministarstvo zdravlja te zemlje.

    Sukobi na granici Kirgistana i Tadžikistana trajali su nekoliko sati, a primirje je postignuto posle pregovora predstavnika dve zemlje, sinoć oko ponoći po moskovskom vremenu.

    Prethodno je granična služba Kirgizije saopštila da je tadžikistanska strana koristila minobacače, a da je do sukoba došlo pošto su građani Tadžikistana blokirali put između pokrajinskog centra Batkena i kirgistanskog sela Isfana.

    Graničari sa obe strane uspeli su da odblokiraju put, ali je potom došlo do razmene vatre.

    Granica Kirgistana i Tadžikistana povremeno postaje zona sukoba zbog nerazgraničenih delova, gde je nemoguće utvrditi kako ide granica izmedju država.

    Krajem aprila prošle godine na tom području došlo je do sukoba stanovnika dve zemlje zbog spora oko prava na vodu, koji je prerastao u oružani sukob vojski dve zemlje.

    Tada je poginulo 36 državljana Kirgistana, a oko 200 je povređeno. Tadžikistan je saopštio da je 19 ljudi poginulo, a 87 povređeno.

    Više od 300 kuća i infrastrukturnih objekata je uništeno ili spaljeno.