VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Blinken i Lavrov održali novi sastanak: Stavovi o sigurnosnim garancijama nikada udaljeniji

    Blinken i Lavrov održali novi sastanak: Stavovi o sigurnosnim garancijama nikada udaljeniji

    Nakon što su održali sastanak 21. januara u Ženevi, državni sekretar SAD-a Antony Blinken i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov održali su danas novi telefonski razgovor tokom kojeg su razgovarali o odnosima Zapada i Rusije te krize u Ukrajini.

    Nakon sastanka, američki State Department izdao je kratko saopćenje u kojem se navodi kako je Blinken tokom razgovora jasno naglasio kako su Sjedinjene Američke Države spremne na nastavak razgovora s Rusijom.

    “Blinken je ponovio kako Sjedinjene Američke Države žele da Rusija povuče svoje trupe s ukrajinskih granica. Ako bi Moskva pokrenula invaziju, posljedice bi bile brze i teške”, rekao je Blinken.

    S druge strane, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov oglasio se nakon razgovora s Blinkenom te je pojasnio kako je državnom sekretaru SAD-a pojasnio kako SAD uporno zanemaruju princip nedjeljive sigurnosti.

    “To je ključni princip međunarodnog prava. Naše zapadne kolege jednostavno pokušavaju ne samo da ignorišu to, već da i u potpunosti zaborave. Ovo je tema za koju nećemo dozvoliti da završi. Uputićemo se na iskren razgovor i tražit ćemo objašnjenje zašto Zapad ne želi da ispuni svoje obaveze ili želi da ih ispunjava isključivo selektivno, onako kako njima odgovora”, rekao je Sergej Lavrov nakon sastanka.

  • Zvanično: “Sprema se veliki rat”

    Zvanično: “Sprema se veliki rat”

    Pored Rusije, postoje i druge država koje su spremne da pruže vojno-tehničku pomoć Donbasu.

    To je saopštio zamenik načelnika uprave Narodne milicije samoproglašene Donjecke narodne republike Eduard Basurin.

    “Moraćemo se obratiti našim prijateljima koji bi nam pomogli vojno i vojno-tehnočki da zaustavimo agresiju Ukrajine na stanovnike Donbasa… Mislim da prvo treba reći da će pomoć stići. To će saopštiti naši prijatelji, ne samo Rusija”, rekao je predstavnik republike televiziji „Rusija 1“.

    Basurin nije rekao o kojim državama se radi, naglasivši da “postoji mnogo nepriznatih republika koje se pozitivno odnose prema ljudima koji se bore za svoju nezavisnost“.

    Po njegovim rečima, provokacije u Donbasu se spremaju za američka i britanska sredstva.

    On je naglasio da Kijev već ima plan invazije na teritoriju Donbasa.

    “Sprema se veliki rat protiv stanovnika Donbasa”, dodao je Basurin.

    Vlasti samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) saopštile su ranije da su ukrajinske vlasti razmestile oko 120.000 vojnika na liniji razgraničenja u Donbasu.

  • Blinken pozvao Rusiju na deeskalaciju i povlačenje vojske

    Blinken pozvao Rusiju na deeskalaciju i povlačenje vojske

    Američki državni sekretar Entoni Blinken u današnjem je telefonskom razgovoru sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim pozvao je Rusiju na “hitnu deeskalaciju” situacije i povlačenje vojnika i opreme s ukrajinskih granica, saopštio je Stejt department.

    Blinken je rekao da su SAD spremne da nastave sa “suštinskom razmenom” stavova sa Rusijom povodom obostanih zabrinutosti za bezbjednost, dodaje Stejt department, a prenosi Rojters.

    Moskva je krajem prošle godine SAD-u i NATO-u uputila predloge garancija za bezbednost, koji obuhvataju dalje neširenje NATO-a na istok, kao i to da Ukrajina neće ući u članstvo Alijanse.

    SAD i NATO su 26. januara dostavili pisane odgovore, a Moskva je saopštila da te odgovore razmatra, navodeći da SAD i NATO nisu odgovorili na glavno pitanje – neširenje NATO-a na istok.

    Zapad optužuje Rusiju da priprema napad na Ukrajinu, dok Moskva kategorički odbacuje te tvrdnje.

  • FBI: Prijetnja kineske vlade po Zapad “drskija i štetnija” nego ikada ranije

    FBI: Prijetnja kineske vlade po Zapad “drskija i štetnija” nego ikada ranije

    Prijetnja koju kineska vlada predstavlja po Zapad je “drskija i štetnija” nego ikada ranije, izjavio je direktor američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) Kristofer Rej, optužujući istovremeno Peking za krađu američkih ideja i inovacija i pokretanje masovnih hakerskih operacija.

    Rej je u sinoćnjem govoru, u predsjedničkoj biblioteci Ronalda Regana, ukazao da SAD nastavljaju da smatraju Kinom svojom najvećom prijetnjom po dugoročnu ekonomsku bezbjednost, čak i u trenutku kada su tenzije između Rusije i Ukrajine u fokusu američke spoljne politike, prenosi britanski list Gardijan.

    “Kada zbrojimo ono što vidimo u našim istragama, od kojih je preko 2.000 fokusirano na kinesku vladu koja pokušava da ukrade naše informacije ili tehnologiju, jednostavno nema zemlje koja predstavlja širu prijetnju našim idejama, inovacijama i ekonomskoj bezbjednosti od Kine”, izjavio je Rej, sudeći prema transkriptu govora koji je dostavio FBI.

    Prema njegovim riječima, FBI svakih 12 sati otvara nove slučajeve kako bi se suprotstavio kineskim obavještajnim operacijama, pri čemu hakeri kineske vlade kradu više ličnih i korporativnih podataka nego sve druge zemlje zajedno.

    “Šteta od ekonomske špijunaže kineske vlade nije samo to što njene kompanije napreduju na osnovu nelegalno stečenih tehnologija.

    Dok one napreduju, naše kompanije i radnike guraju u drugi plan”, izjavio je Rej.

    Zvaničnici kineske vlade su više puta odbacivali optužbe američke vlade, a portparol kineske ambasade u Vašingtonu je prošlog jula poručio da su Amerikanci “izvršili neosnovane napade” i iznijeli zlonamjerne klevete o kineskim sajber napadima.

    U tom saopštenju je Kina opisana kao “uporni branilac sajber bezbednosti”.

  • State Department naredio evakuaciju Amerikanaca iz Bjelorusije zbog ruskih aktivnosti

    State Department naredio evakuaciju Amerikanaca iz Bjelorusije zbog ruskih aktivnosti

    Sjedinjene Države su u ponedjeljak naredile članovima porodica njihovih vladinih službenika u Bjelorusiji da napuste zemlju jer su upozorile da ne putuju tamo usred tenzija između Washingtona i Rusije oko Ukrajine.

    Američki State Department saopćio je da je to zbog “zabrinjavajućih ruskih aktivnosti”.

    “Zbog povećanja neuobičajenih i zabrinjavajućih ruskih vojnih aktivnosti u blizini granice s Ukrajinom, američki građani koji se nalaze u Bjelorusiji ili razmišljaju o putovanju u Bjelorusiju trebali bi biti svjesni da je situacija nepredvidiva i da postoji pojačana napetost u regiji”, poručeno je iz State Departmenta.

    State Department je prošle sedmice također izdao nalog da se članovi porodica zaposlenih u ambasadi SAD-a u Ukrajini evakuišu iz zemlje. IStovremeno, pozvali su sve američke državljane tamo da razmotre mogućnost napuštanja Ukrajine iz sigurnosnih razloga.

  • George Soros: Kina je najveća prijetnja s kojom se demokratska društva suočavaju

    George Soros: Kina je najveća prijetnja s kojom se demokratska društva suočavaju

    Milijarder George Soros pozvao je u ponedjeljak na smjenu kineskog predsjednika Xi Jinpinga, uspoređujući predstojeće Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. s Olimpijskim igrama 1936. u nacističkoj Njemačkoj.

    U govoru održanom na konzervativnom Hoover institutu Soros je Kinu nazvao “najmoćnijom autoritarnom državom na svijetu” i “najvećom prijetnjom s kojom se otvorena društva danas suočavaju”.

    Soros je tvrdio da će Kina, kao i Njemačka 1936. godine, “pokušati iskoristiti spektakl” predstojećih Olimpijskih igara u Pekingu da ostvari propagandnu pobjedu za svoj sistem strogih kontrola.

    Također je nazvao Xija “istinskim vjernikom u komunizam”, za razliku od bivšeg kineskog čelnika Denga Xiaopinga, koji je uveo reforme slobodnog tržišta te upozorio da su Mao Zedong i Vladimir Lenjin njegovi idoli.
    Soros je završio svoj govor pozivom na promjenu režima u Kini – ponavljajući trenutnu liniju mnogih američkih konzervativaca, koji se također protive Xijevom vodstvu.

    “Ovo bi uklonilo najveću prijetnju s kojom se otvorena društva danas suočavaju i trebali bi učiniti sve što je u njihovoj moći da potaknu Kinu da krene u željenom smjeru”, izjavio je milijarder.

    Soros je osnivač i predsjednik Fondacije Otvoreno društvo, koja podržava liberalne i ljevičarske ciljeve u SAD-u i širom svijeta.

  • Poplavljeno hiljade kuća na Haitiju

    Poplavljeno hiljade kuća na Haitiju

    Hiljade kuća je poplavljeno, a oko 2.500 porodica je raseljeno na Haitiju nakon što su obilne kiše dovele do izlijevanja rijeka.

    Spasilačke ekipe su počele evakuaciju ljudi iz zona visokog rizika, saopštila je služba civilne zaštite, prenosi Rojters.

    Kiša koja je padala gotovo 36 sati izazvala je poplave, prije svega u sjevernom dijelu zemlje. Poplavljen je i grad Kap-Haitijen, a jak vjetar je obarao drveće.

    Na Haitiju su česte prirodne katastrofe, uglavnom zbog loših uslova stanovanja, a na područjima na kojima dolazi do poplava uglavnom žive siromašni.

    Oko 300.000 ljudi je poginulo u jakom zemljotresu koji je pogodio Haiti 2010. godine, a 2.000 osoba je poginulo u zemljotresu prošle godine u avgustu.

  • U Austriji stupila na snagu obavezna vakcinacija

    U Austriji stupila na snagu obavezna vakcinacija

    U Austriji je danas na snagu stupio zakon, prema kojem je vakcinacija obavezna za sva lica starija od 18 godina.

    Nekoliko država širom svijeta uvelo je obaveznu vakcinaciju za starije građane ili medicinsko osoblje, ali je Austrija prva u Evropi koja je usvojila sličnu regulativu.

    Austrijska administracija ističe da je vakcinacija efikasna u borbi protiv ozbiljnog oboljenja i da je Zakon neophodan kako bi se izbjegle nove blokade.

    Austrijski ministar za EU i Ustav Karolin Edštadler izjavila je da je “administracija svjesna da je ovo veoma teška mjera, ali da je neophodna”.

    “Mi, kao političari, imamo odgovornost da osiguramo rad sistema zdravstvene zaštite, da društvo može normalno da funkcioniše”, rekla je Edštadlerova.

    Ona priznaje da obavezna vakcinacija jeste miješanje u ljudska prava, ali i ističe da je to u ovom slučaju opravdano.

    “Neophodno je izaći iz pandemije, a vakcinacija je jedini način za to i povratak u normalan tok života”, kaže ona.

    Edštadlerova je naglasila da Zakon o obaveznoj vakcinaciji ističe u januaru 2024. godine, ali da se to može desiti i ranije ukoliko to pandemije dozvolu. Ona je dodala da vlasti do sredine marta neće provjeravati status vakcinacije stanovništva.

    Osobe koje odbiju vakcinaciju suočiće se sa novčanim kaznama od 600 evra do 3.600 evra. Izuzetak od vakcinacije su dozvoljene samo iz medicinskih razloga ili trodnoće.

  • SAD dobile pisani odgovor od Rusije

    SAD dobile pisani odgovor od Rusije

    Sjedinjene Države su dobile pisani odgovor od Rusije nakon što je Vašington prošle nedjelje dostavio pisane odgovore na zahtjeve Moskve za bezbjednosne garancije, izjavio je portparol Stejt departmenta, prenosi Rojters.

    “Možemo da potvrdimo da smo dobili pisani odgovor od Rusije”, rekao je portparol, čije ime agencija ne navodi.

    On je dodao da bi bilo neproduktivno pregovarati u javnosti, tako da Vašington prepušta Rusiji ako želi da razgovara nakon što je uputila odgovor.

    Takođe je naveo da SAD ostaju potpuno posvećene dijalogu kada je riječ o tim pitanjima i da će nastaviti konsultuje sa svojim saveznicima i partnerima, uključujući Ukrajinu.

    Moskva je krajem prošle godine SAD-u i NATO-u uputila prijedloge garancija za bezbjednost, koji obuhvataju dalje neširenje NATO-a na istok, kao i to da Ukrajina neće ući u članstvo Alijanse. SAD i NATO su 26. januara dostavili pisane odgovore, a Moskva je saopštila da te odgovore razmatra, navodeći da SAD i NATO nisu odgovorili na glavno pitanje – neširenje NATO-a na istok.

    Zapad optužuje Rusiju da priprema napad na Ukrajinu, dok Moskva kategorički odbacuje te tvrdnje.

  • Incident na sednici Savjeta bezbednosti – ambasador Rusije otišao

    Incident na sednici Savjeta bezbednosti – ambasador Rusije otišao

    Ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja napustio je sednicu Saveta bezbednosti posvećenu Ukrajini.

    On je napustio sednicu uoči izjave predstavnika Ukrajine, navodeći da ima zakazani sastanak sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterešom.

    “Molim vas da ovo ne smatrate demonstrativnim odlaskom. Moram da napustim ovu sednicu zbog ranije zakazanog sastanka sa generalnim sekretarom UN povodom agende našeg predsedavanja”, rekao je Nebenzja, prenosi TASS.

    Predstavnik Rusije u Savetu bezbednosti prethodno optužio je SAD da stvaraju histeričnu atmosferu u vezi sa Ukrajinom.

    “Nije nam potrebna ova panika”, rekao je on.

    Pokazao je dokumente o ministrima u Ukrajini koji, kako je rekao, tvrde da ne postoji pretnja od ruske agresije i aktivnosti Vašingtona nazvao propagandom.

    “Naše američke kolege moraju da iznesu prave informacije o ovome”, kazao je on.

    Pozvao je sve da ne nasedaju na provokacije.

    Predstavnica SAD kazala je da je Vašington tražio sastanak Saveta bezbednosti zbog aktivnosti Rusije na granici sa Ukrajinom.

    “Oni tvrde da je to na njihovoj teritoriji, ali to je blizu granice njihovih komšija, to su komšije kojima je Rusija okupirala teritoriju”, rekla je.

    Nakon odlaska ambasadora Nebenzje, za govornicu je izašao stalni predstavnik Ukrajine u Ujedinjenim nacijama Sergej Kislica, a Rusiju je u nastavku zastupao Dmitrij Poljanski, prvi zamenik stalnog predstavnika Ruske Federacije u UN.

    “Odakle vam ideja o 100.000 vojnika?”
    “Želeo bih da postavim pitanje, ne samo našim američkim kolegama već i onima koji su to pomenuli odakle ta cifra od 100.000 vojnika koji se nalaze, kako tvrdite, na rusko-ukrajinskoj granici”, rekao je Nebenzja i dodao kako tu cifru nisu potvrdili.

    On je podsetio da Rusija često raspoređuje trupe na svojoj teritoriji bez izazivanja histerije.


    Tenzije između Rusije i Sjedinjenih Država zbog gomilanja trupa Moskve u blizini Ukrajine prelile su se u Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija gde su diplomate obe zemlje žestoko iznosile svoje stavove.

    Uprkos pozivu Moskve članicama Saveta bezbednosti da glasaju protiv takozvane megafon-diplomatije, to telo je većinom pristalo na američki apel za održavanje javne sednice o krizi u Ukrajini.

    Kina je jedina bila protiv, pozivajući nacije da napuste hladnoratovski mentalitet, dok su Indija, Gabon i Kenija bili uzdržani, ali je preostalih 10 članica podržalo sastanak otvorenog tipa.

    Amerikanci negoduju zbog masovnog gomilanja ruskih trupa na granici sa Ukrajinom, dok Rusi negiraju planove za napad tvrdeći da nemaju ništa sa unutrašnjom krizom u toj državi. Evropska unija drži se dvosmernog koloseka – diplomatije i odvraćanja Rusije od napada.


    “Pretnje agresijom na granici Ukrajine je provokacija. Naše konstatovanje činjenica na terenu nije provokativno”, rekla je američka ambasadorka u UN Linda Tomas-Grinfild na sednici SB UN-a.

    Tomas-Grinfildova ponovila je optužbe da je Rusiju da ima više od 100.000 vojnika na granici sa Ukrajinom i da se Moskva “sprema da napadne Ukrajinu”.

    Prema njenim rečima, Vašington ima dokaze da Moskva planira da rasporedi još 30.000 trupa u Belorusiji u prvim danima februara.