VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Gradonačelnik Otave: Situacija van kontrole, demonstranti drže grad

    Gradonačelnik Otave: Situacija van kontrole, demonstranti drže grad

    Demonstranti koji su protiv obavezne vakcinacije u Kanadi nadmašili su brojno policiju u glavnom gradu Otavi i kontrolišu situaciju, a pojedini dijelovi grada su zakrčeni, izjavio je danas gradonačelnik Džim Votson, govoreći o 10. danu protesta.

    “Konvoj slobode” počeo je kao protest protiv obaveze vakcinacije za kanadske kamiondžije, ali se pretvorio u opšti javni protest protiv antikovid mjera i Vlade premijera Džastina Trudoa, prenio je Rojters.

    Demonstranti su paralisali centar Otave prethodnih devet dana, a neki od njih nose zastave Konfederacije ili nacističke zastave, dok drugi kažu da žele da vide leđa aktuelnoj vladi.

    “Situacija je u ovom trenutku totalno van kontrole zbog pojedinaca na protestu koji vuku poteze. Imaju više ljudi nego što mi imamo policije”, kazao je Votson.


    U gradu se non-stop čuju sirene automobila i odjekuju eksplozije pirotehničkih sredstava, a organizatori konvoja kažu da će se suzdržati od korišćenja sirena danas na četiri sata “kao gest dobre volje”.

    Demonstranti su ranije poručili da neće otići dok sva ograničenja ne budu ukinuta, pozivajući na smjenu Vlade Trudoa.

    Trudo je u petak rekao da kanadska vlada ne planira da pošalje vojnike da se bave protestom kamiondžija zbog obavezne vakcinacije.

    Policija je danas optužila četiri osobe za zločin iz mržnje i istražuje pretnje protiv javnih ličnosti, zajedno sa američkim Federalnim istražnim biroom (FBI).

  • Macron opravdava Rusiju uoči puta u Moskvu, smatra da bi Zapad trebao napraviti ustupke

    Macron opravdava Rusiju uoči puta u Moskvu, smatra da bi Zapad trebao napraviti ustupke

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron optimističan je da može osigurati deeskalaciju oko Ukrajine kada u ponedjeljak otputuje u Moskvu kako bi se sastao sa Vladimirom Putinom, ali je dao naslutiti da bi zapadne zemlje mogle morati učiniti ustupke Kremlju.

    Njegova prognoza o diplomatskom kompromisu potaknut će uzbunu među onima koji zagovaraju čvršći stav prema Rusiji, posebno u prijestolnicama srednje i istočne Europe koje strahuju od ruske agresije. U intervjuu za list Journal du Dimanche prije svog odlaska, Macron je ne samo umanjio strahove da je Putinova stvarna strateška ambicija okupacija Ukrajine, već je također opravdao Rusiju rekavši da razumije potrebu Moskve da brani svoje sigurnosne interese.

    “Intenzitet dijaloga koji smo imali s Rusijom i ova posjeta Moskvi vjerojatno će spriječiti vojnu operaciju da se dogodi. Zatim ćemo razgovarati o uvjetima deeskalacije”, rekao je.

    “Uvijek sam bio u dubokom dijalogu s predsjednikom Putinom i naša je odgovornost izgraditi historijska rješenja”, dodao je.

    Putin je rasporedio oko 130.000 vojnika na ukrajinskim granicama unutar Rusije i Bjelorusije, izazivajući strah od neposredne invazije.

    Macron je, međutim, tvrdio da osvajanje nije Putinov konačni cilj.

    “Geopolitički cilj današnje Rusije očito nije Ukrajina, već definisanje pravila kohabitacije s NATO-om i EU”, rekao je.

    Rusija postavlja brojne zahtjeve, uključujući da se NATO obveže da se neće širiti, posebno na istok u Ukrajinu, i da će zadržati svoju vojnu infrastrukturu na mjestu gdje je bila 1997. Mnoge članice NATO-a odbacuju rusku listu želja iz ruke, a nacije uključujući SAD, Veliku Britaniju , Poljska i Turska naoružavaju Kijev u pokušaju da odvrate Putina od prelaska granice.

    Međutim, Macron je rekao da Rusija u skladu sa svojim pravom nastoji pregovarati o sigurnosnim garancijama.

    “Sigurnost i suverenitet Ukrajine ili bilo koje druge evropske države ne mogu biti predmet kompromisa, dok je također legitimno da Rusija postavlja pitanje vlastite sigurnosti”, rekao je Macron.

    Sklapanje dogovora, međutim, može značiti odustajanje od nečega.

    “Moramo biti vrlo realni. Nećemo povlačiti jednostrane poteze, ali je bitno izbjeći pogoršanje situacije prije nego što izgradimo mehanizme i recipročne geste povjerenja”,naglasio je Macron.

    “Moramo zaštititi našu evropsku braću predlažući novu ravnotežu koja će očuvati njihov suverenitet i mir. To se mora učiniti uz poštovanje Rusije i razumijevanja savremenih trauma ovog velikog naroda i nacije”, rekao je francuski predsjednik.

    Nakon sastanka s Putinom u ponedjeljak, Macron će sutradan otputovati u Kijev kako bi razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Putovanje francuskog šefa države dolazi u trenutku kada je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao rusko vojno raspoređivanje “najvećim od Hladnog rata”. Ranije ove sedmice, Joe Biden naredio je raspoređivanje oko 3000 američkih vojnika u Poljsku, Njemačku i Rumuniju.

    Otkako je Macron izabran 2017., nastavio je dijalog s Putinom – iako je njegova prva predsjednička kampanja navodno bila na meti hakera koje podržava Rusija. Strategija francuskog predsjednika – koja se ponekad naziva “naivnom”, kako je priznao i sam predsjednikov pomoćnik u vezi s Rusijom – još nije donijela strateški napredak.

    Uoči putovanja u ponedjeljak, francuski predsjednik i njegov ruski kolega razgovarali su telefonom više puta u posljednjih nekoliko dana, a Putin se požalio da su zapadne zemlje odbile poslušati temeljne zahtjeve Rusije.

  • Zeman: Nema dokaza da su ruski obavještajci ušli u skladište

    Zeman: Nema dokaza da su ruski obavještajci ušli u skladište

    Češka bezbjednosno-informativna služba nema dokaz da su ruski obavještajci ušli na teritoriju skladišta municije u Vrbeticama na istoku Češke, izjavio je danas predsjednik Češke Miloš Zeman u intervjuu za CNN.

    Češke vlasti su 17. aprila 2021. godine tvrdile da je Moskva navodno umiješana u eksplozije u skladištu municije u selu Vrbetice, u kojima su poginule dvije osobe.

    Češka je nakon toga protjerala 18 ruskih diplomata.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova uložilo je snažan protest zbog ovog koraka preduzetog, kako je navelo, pod izmišljenim i neosnovanim izgovorima i proglasilo 20 zaposlenih u češkoj ambasadi u Moskvi personama non grate.

    Zeman je kritikovao Mihala Kudelku, vršioca dužnosti direktora kontraobavještajne Bezbjednosno-informativne službe.

    Zvanični internet portal pravnih informacija objavio je 14. maja 2021. spisak neprijateljskih stranih zemalja, koji je odobrila ruska vlada, na kome se nalaze samo SAD i Češka.

  • Šolc o Ukrajini: Nećemo slati smrtonosno oružje

    Šolc o Ukrajini: Nećemo slati smrtonosno oružje

    Njemačka neće isporučiti smrtonosno oružje Ukrajini, izjavio je danas njemački kancelar Olaf Šolc prije polaska u SAD.

    “Vlada Njemačke dugo vremena ima jasan kurs: nikada ne isporučujemo smrtonosno naoružanje u krizne regione i ne isporučujemo ga Ukrajini”, rekao je Šolc stanici ARD.

    On je dodao da je njegov prethodnik Angela Merkel bila posvećena takvoj politici i da je to bilo ispravno, te da će tako i ostati.

    Šolc je rekao da anekte pokazuju da većina Nijemaca dijeli ovakav stav Vlade, prenio je TASS.

  • Lukašenko: Morao sam da pijem s Jeljcinom i Nazarbajevim

    Lukašenko: Morao sam da pijem s Jeljcinom i Nazarbajevim

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko ispričao je tokom intervjua za YouTube kanal Solovjov uživo kako je “morao” da pije s prvim predsjednicima Rusije i Kazahstana Borisom Jeljcinom i Nursultanom Nazarbajevim.

    Lukašenko je rekao da nije pijanac i da uopšte ne podnosi alkohol.

    On je objasnio da je sa Jeljcinom i Nazarbajevim pio iz poštovanja.

    “Ako bi Nazarbajev sjeo i rekao: ‘Saša, čašu’ , kako sam mogao da kažem da neću da pijem”, ispričao je Lukašenko.

    On je pored ostalog pričao i o Ukrajini, ocijenivši da bi rat s tom zemljom trajao samo nekoliko dana i da će Rusija i Belorusija snažno odgovoriti u slučaju da Kijev napadne Donbas.

  • Gomila se vojska na ukrajinskoj granici

    Gomila se vojska na ukrajinskoj granici

    Očekuje se da će stotine američkih elitnih vojnika stići danas u jugoistočnu Poljsku blizu granice sa Ukrajinom.

    Po naređenju predsednika SAD Džoa Bajdena tamo će se rasporediti 1.700 vojnika zbog straha od ruske invazije na Ukrajinu.

    Desantne pešadijske trupe 82. vazdušno-desantne divizije čiji ;komandant je general-major Kristofer Donahju očekuju se na aerodromu Žešov-Jasionka.

    Bajden je naredio da se dodatne trupe SAD-a rasporede u Poljsku, Rumuniju i Nemačku kako bi iskazao i saveznicima i neprijateljima posvećenost istočnom krilu NATO-a zbog rastućih tenzija između Rusije i Ukrajine.

    Poljska, članica NATO-a, graniči se sa Rusijom i Ukrajinom, Rumunija se graniči sa Ukrajinom.

    Divizija se može brzo rasporediti u roku od 18 sati i početi sa izvođenjem padobranskih napada kako bi osigurala ključne ciljeve.

    Ranije ove nedelje, američki avioni su dovezli opremu i logističke trupe kao pripremu za dolazak divizije na aerodrom, koji se nalazi na nekih 90 kilometara od granice Poljske sa Ukrajinom.

    Poljski vojnici su ranije radili zajedno sa divizijom SAD na misijama u Iraku i Avganistanu dok je oko 4.000 američkih vojnika stacionirano u Poljskoj od 2017. godine po principu rotacije.

    “Rusija bi svakog dana mogla da preduzme vojnu akciju protiv Ukrajine”
    Rusija bi mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu u roku od nekoliko dana ili nedelja, ali bi ipak mogla da se odluči za diplomatski put, izjavio je danas je savetnik Bele kuće za nacionalnu bezbednost DŽejk Saliven.

    Moguća ruska akcija mogla bi uključivati aneksiju ukrajinskog regiona Donbas, sajber napade ili invaziju na Ukrajinu u punom obimu, rekao je on za program En-Bi-Si (NBC) Njuza “Mit d pres” (Meet the Preš), preneo je Rojters.

    Saliven je istakao da bi ruska vojna akcija protiv Ukrajine mogla da usledi koliko sutra i da bi mogla da traje nekoliko nedelja.

    “Rusija bi svakog dana mogla da preduzme vojnu akciju protiv Ukrajine ili bi to moglo da se dogodi za nekoliko nedelja, ili bi Rusija mogla da izabere da krene diplomatskim putem umesto toga”, rekao je Saliven za program “Foks njuz sandej”.

  • SAD procjenjuju da bi Kijev mogao da padne za 72 sata

    SAD procjenjuju da bi Kijev mogao da padne za 72 sata

    Načelnik združenog štaba američke vojske general Mark Mili prenio je kongresmenima da bi Kijev mogao da padne u roku od 72 sata ako dođe do “potpune ruske invazije” na Ukrajinu, reklo je za Foks njuz više izvora u Kongresu.

    Kako se navodi, Mili je to rekao kongresmenima na brifingu iza zatvorenih vrata 2. i 3. februara. Takođe je naveo da bi, ako dođe do “invazije”, moglo stradati 15.000 ukrajinskih i 4.000 ruskih vojnika.

    Kako navodi Foks njuz, nekoliko kongresmena je izrazilo zabrinutost što Vašington nije brzo reagovao kako bi Ukrajini pružio značajnu vojnu pomoć, kao što su protivvazdušni i raketni sistemi, ali su zvaničnici na sastancima odgovorili da bi značajnija vojna pomoć Ukrajini mogla biti iskorišćena kao povod za ruski napad.

    “Brifinzima su, između ostalih, prisustvovali američki državni sekretar Entoni Blinken i ministar odbrane Lojd Ostin”, navodi Foks njuz.

  • Ukrajina dostavila Njemačkoj listu oružja koje želi

    Ukrajina dostavila Njemačkoj listu oružja koje želi

    Ukrajina je poslala Njemačkoj listu oružja koje želi od te zemlje, objavili su njemački mediji.

    U pismu koje je ukrajinska ambasada u Berlinu predala njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, a kopiju Ministarstvu odbrane, nalazi se i popis oružja koje Ukrajina očekuje od Njemačke, objavio je njemački list Süddeutsche Zeitung.

    Naglašeno je da je oružje traženo u pismu u odbrambene svrhe, te da se zbog napete situacije i ruske prijetnje taj zahtjev što prije procesuira.

    Lista uključuje protuzračni raketni sistem srednjeg dometa, prenosne protuzračne projektile, mikrovalni sistem za uništavanje i elektroničke sisteme praćenja, kao i mnoga oružja i vojnu opremu kao što su uređaji za noćno gledanje, nadzorne kamere, digitalni radio, sisteme za uništavanje mina i radarske stanice.

    Dužnosnici njemačke vlade odbijaju isporučiti oružje Ukrajini, ističući da se smrtonosno oružje neće slati u krizna i ratna područja.

    Njemački kancelar Olaf Scholz sastat će se 7. februara s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, a 10. februara s čelnicima baltičkih država, nakon čega slijede razgovori u Kijevu i Moskvi.

    Nakon ovih kontakata, postavlja se pitanje hoće li se promijeniti stav njemačke vlade prema slanju oružja Ukrajini.

    S druge strane, neki političari u zemlji zagovaraju davanje oružja Ukrajini, a neki ne.​

  • Iran: Imamo pravo nastaviti nuklearni razvoj

    Iran: Imamo pravo nastaviti nuklearni razvoj

    Iranski vodeći sigurnosni zvaničnik Ali Shamkhani izjavio je kako Islamska Republika ima pravo nastaviti s nuklearnim istraživanjima i razvojem, koji se ne mogu zaustaviti nikakvim sporazumom.

    “Iran ima legalno pravo nastaviti istragu i razvoj te sačuvati na miroljubiv način svoje nuklearne kapacitete i dostignuća, poštovanje sigurnosti”, istakao je on, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

    To se ne može spriječiti nikakvim sporazumom, napisao je na Twitteru Shamkhani, koji je sekretar iranskog Vrhovnog nacionalnog sigurnosnog vijeća.

    SAD-e su u petak ublažile neke sankcije Iranu, u pokušaju da daju podsticaj da se u Beču oživi nuklearni sporazum iz 2015. godine, pošto razgovori, prema ocjeni mnogih, ulaze u finalnu fazu.
    Administracija američkog predsjednika Joea Bidena dozvolila je stranim kompanijama koje sarađuju s iranskim civilnim atomskim programom da nastave saradnju, jer se na njih neće odnositi sankcije uvedene Teheranu.

  • SAD: Rusija se priprema za sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, početak moguć do sredine februara

    SAD: Rusija se priprema za sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, početak moguć do sredine februara

    Američki dužnosnici pozivajući se na obavještajne izvore tvrde da Rusija pojačava pripreme za sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Ipak, nije jasno da li se Moskva odlučila na takav korak.

    Dužnosnici su posljednjih dana u izvještajima članovima Kongresa kazali da se ruske snage na granici povećavaju brzinom koja bi Putinu dala vojnu moć potrebnu za invaziju punog razmjera, oko 150.000 vojnika, do sredine februara.

    Trenutno je njegova spremnost na oko 70 posto, smatraju oni, prenio je Reuters. Rekli su da Putin želi sve moguće opcije na raspolaganju, od ograničene kampanje u proruskoj regiji Donbas u Ukrajini do invazije punog razmjera.

    Rusija je stacionirala oko 110.000 vojnika duž granice sa svojim prozapadnim susjedom, ali američke obavještajne službe nisu određene u pogledu toga je li se predsjednik Vladimir Putin odlučio na invaziju. U obližnoj Bjeorusiji u isto vrijeme održavaju se zajednički vojni manevri Rusije i Bjelorusije, što dodatno pojačava ruske snega u tom regionu.
    Ako se Moskva ipak odluči za napad punog razmjera, ruski vojnici mogli bi zauzeti glavni grad Kijev i svrgnuti predsjednika Volodimira Zelenskija u roku od 48 sati, rekli su dužnosnici.

    Procijenili su da bi u takvom napadu smrtno stradalo 25.000 do 50.000 civila, zajedno s 5.000 do 25.000 ukrajinskih vojnika i 3.000 do 10.000 ruskih vojnika.

    Kažu i kako bi sve ovo također moglo izazvati izbjegličku krizu jer bi od milion do pet miliona Ukrajinaca izbjegao iz svojih domova, uglavnom u Poljsku.