VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Scholz: Putin ne može razdvojiti saveznike u NATO-u i EU, nastupamo jedinstveno prema Moskvi

    Scholz: Putin ne može razdvojiti saveznike u NATO-u i EU, nastupamo jedinstveno prema Moskvi

    Njemački kancelar Olaf Scholz jučer je stigao u posjetu Sjedinjenim Američkim Držama, gdje se sastao s američkim predsjednikom Bidenom, s kojim je razgovarao o trenutnoj krizi između Ukrajine i Rusije.

    Tokom posjete Scholz je govorio i za CNN, gdje je objasnio stav Njemačke u kontekstu rusko-ukrajinske krize. Na pitanje da li je Njemačka više ruski nego ukrajinski saveznik, Scholz je oštro odbacio takve navode.

    “Sve je to apsolutna neistina. Mi smo najveći donator Ukrajini zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Dajemo novac Ukrajini i kroz Evropsku uniju. Postoji saradnja i podrška prema Ukrajini i tako će biti i u budućnosti”, rekao je Scholz.

    Kada je riječ o konkretnim sankcijama Rusiji, Scholz ističe kako zapadni saveznici djeluju jedinstveno na ovom planu.

    “Njemačka radi aktivno s Amerikom te saveznicima u NATO-u i Evropskoj uniji da pronađemo konkretne mjere koje ćemo poduzeti u slučaju ruske invazije na Ukrajinu. U tom slučaju, reagovat ćemo zajedno, imat ćemo isti pristup i spremamo se za to. Bit će to velike sankcije koje će intenzivno pogoditi Rusiju”, pojašnjava njemački kancelar.

    Ipak, ono što je zanimljivo, Scholz nije direktno odgovorio na pitanje da li će se sankcije odnositi i na Sjeverni tok 2, njemačko-ruski projekt koji u posljednjem periodu izaziva brojne kontroverze.
    “Možete biti sigurni da će Njemačka biti zajedno sa saveznicima u tome i poduzet ćemo iste mjere. Tu neće biti razlike između nas. Naš odgovor Rusiji utjecat će na njenu ekonomiju i mogućnosti razvoja države”, rekao je kancelar.

    Tokom intervjua Scholz se osvrnuo i na izvoz njemačkog naoružanja te je odgovorio na pitanje zašto Njemačka dodatno ne pomaže Ukrajini kroz donacije oružja.

    “Radimo mnogo kako bismo podržali naše partnere. Imamo striktne propise za izvoz naoružanja. Zbog tih propisa mogli smo izvoziti oružje u Egipat, ali zbog tih propisa ne možemo raditi isto s Ukrajinom. Takva je situacija godinama. Njemačka je zemlja koja je finansijski najviše podržala Ukrajinu poredeći sve druge zemlje”, pojašnjava Scholz.

    Na kraju, njemački kancelar je poslao poruku i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    “Transatlantsko partnerstvo je ključ mira u Evropi i Putin mora znati da ne može razdvojiti Evropu i NATO te da mi djelujemo zajedno. On će čuti iste stvari od svih nas”, zaključio je njemački kancelar Olaf Scholz.

  • Zbog “Sjevernog toka dva” i vojne pomoći: Zelenski otkazao sastanak sa njemačkim ministrom

    Zbog “Sjevernog toka dva” i vojne pomoći: Zelenski otkazao sastanak sa njemačkim ministrom

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski otkazao je sastanak sa njemačkim ministrom spoljnih poslova Analenom Berbok zbog nesaglasnosti u vezi sa gasovodom “Sjeverni tok dva” i vojne pomoći Kijevu, javio je CNN.

    Pozivajući se na izvor blizak ukrajinskoj Vladi, CNN navodi da je Zelenski otkazao svoj sastanak sa Berbokovom jer je odbila da kaže da će Njemačka napustiti gasovod “Sjeverni tok dva” čak i ako Rusija izvrši invaziju, te zbog odbijanja Njemačke da obezbijedi bilo kakvu direktnu ili indirektnu vojnu pomoć Kijevu.

    Izvor napominje da je ovo zvanično opisano kao greška u zakazivanju, ali nije – bilo je namjerno.

    “Mnogi u Istočnoj Evropi i Kijevu sve više vide Njemačku kao ruskog saveznika nego kao zapadnog”, piše CNN.

    Berbokova je juče shvatila da ne može da se sastane sa Zelenskim jer je sastanku trebalo da prisustvuje i francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv le Drijan, ali je francuska strana imala promjenu planova, podsjeća TASS.

  • Putin obećao Macronu: 30.000 ruskih vojnika povući će se iz Bjelorusije

    Putin obećao Macronu: 30.000 ruskih vojnika povući će se iz Bjelorusije

    Predsjednik Francuske Emmanuel Macron i ruski lider Vladimir Putin jučer su održali još jedan u nizu sastanaka, a kako je saopćeno iz Kremlja, lideri su tokom razgovora govorili o vježbama u Bjelorusiji koje izazivaju zabrinutost Zapada.Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je za Financial Times kako su Putin i Macron spremni da nastave dijalog o francuskim prijedlozima za rješavanje krize na istoku Evrope, ali je također naglasio kako razgovori tek trebaju u potpunosti ublažiti zabrinutost Moskve.

    “Sve ove teme zahtijevaju saglasnost francuskih saveznika iz EU i NATO saveza, prije svega Sjedinjenih Američkih Država. Prerano je govoriti o bilo čemu”, rekao je Peskov.

    Iako ni Putin ni Macron nisu direktno spomenuli “dogovor o Ukrajini” o kojem je razgovarano tokom sastanka, francuski predsjednik je izjavio kako ga je Putin uvjerio da je spreman razgovarati o deeskalaciji.

    “Svjesni smo težine situacije i interesa svih da se pronađe put za očuvanje mira i stabilnosti u Evropi. Još imamo vremena”, rekao je Macron.

    Pored razgovora o Ukrajini, Macron i Putin su, prema informacijama Financial Timesa, razgovarali i o vojnim vježbama Rusije i Bjelorusije, koje će se održati na bjeloruskoj teritoriji u periodu od 10. do 20. februara. Iako vježba izaziva zabrinutost Zapada, londonski list tvrdi kako je Putin obećao Macronu kako će se ruske trupe povući s područja Bjelorusije nakon što se vježbe završe.

    “Zvaničnici su rekli da će sporazum takođe uključivati povlačenje ruskih trupa iz Bjelorusije nakon završetka zajedničkih vojnih vježbi u kojima učestvuje čak 30.000 ruskih vojnika. To će također dovesti i do daljnjih sastanaka na kojima će se razgovarati o kolektivnoj sigurnosti Evrope”, piše Financial Times.

    Na kraju, navodi se kako je Macron rekao kako je osnovni cilj izgradnja konkretnih sigurnosnih garancija za sve države u Evropi, uključujući i Ukrajinu i Rusiju, što bi omogućilo izgradnju novog poretka sigurnosti i stabilnosti u Evropi.

  • Putin jasan: Ako Ukrajina uđe u NATO i krene na Krim, moguć rat

    Putin jasan: Ako Ukrajina uđe u NATO i krene na Krim, moguć rat

    Ako Ukrajina bude članica NATO i pokuša silom da vrati Krim, doći će do vojne konfrontacije između Rusije i Alijanse, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije razgovora sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom.

    On je sinoć naveo da u doktrinarnim dokumentima Ukrajine stoji da je Rusija njen protivnik i da je moguće vratiti Krim vojnim putem, prenio je Interfaks.

    Rusiju i dalje pokušavaju da umire argumentacijom da je NATO čisto odbrambeni savez, ali su se građani mnogih zemalja na sopstvenoj koži uvjerili koliko je to tačno, rekao je Putin, prenio je Sputnjik.

    To su Irak, Libija, Avganistan, a i velika vojna operacija protiv Beograda bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, koja je daleko od onoga što bi miroljubiva organizacija mogla da izvede, podsjetio je ruski lider.

    On je kazao da je Rusija u vojnoj strategiji Alijanse označena kao protivnik.

    – Između ostalog, ne možemo da zanemarimo ovo: u vojnoj strategiji NATO-a iz 2019. godine Rusija je direktno nazvana glavnom bezbjednosnom prijetnjom i protivnikom. NATO nas je označio kao protivnika. Pri čemu je primakao svoju vojnu infrastrukturu sve do naših granica – istakao je Putin.

    Prema njegovim riječima, NATO i njegove države članice smatraju da je ispravno da Rusiju ponešto nauče o tome gdje i kako treba da raspoređuje oružane snage i smatraju da je moguće zahtjevati da se ne izvode planirani manevri i vježbe, a premještanje ruskih trupa na sopstvenoj teritoriji predstavlja se kao prijetnja ruske invazije, u ovom slučaju, na Ukrajinu.

    – Navodno, opasnost osjećaju i baltičke zemlje i druge države – naši susjedi. Na osnovu čega, nije baš jasno. U svakom slučaju, to se koristi kao teza u cilju izgradnje neprijateljske politike prema Rusiji – konstatovao je Putin.

    On je dodao da su glavne zabrinutosti Rusije koje su navedene u prijedlozima za bezbjednosne garancije ignorisane.

    – Tokom razgovora nastavili smo da razmjenjujemo mišljenja o ruskim prijedlozima upućenim SAD i NATO-u o obezbjeđivanju dugoročnih pravnih garancija bezbjednosti – rekao je Putin i nabrojao zabrinutosti Moskve u ovoj oblasti.

    Prema njegovim riječima, „centralne zabrinutosti su, nažalost, ignorisane u odgovorima dobijenim 26. januara od SAD i NATO”. Govoreći o situaciji na istoku Ukrajine, Putin je naveo da je Kijev krenuo putem demontaže Minskih sporazuma.

    – Po mom mišljenju, svima je očigledno da su sadašnje vlasti u Kijevu krenule putem demontaže Minskih sporazuma. Nema napretka u takvim fundamentalnim pitanjima kao što su ustavna reforma, amnestija, lokalni izbori, pravni aspekti posebnog statusa Donbasa. Još uvijek nije unijeta u ukrajinsko zakonodavstvo dobro poznata, barem za stručnjake, Štajnmajerova formula – ocijenio je predsjednik Rusije.

    Prema njegovim riječima, Kijev nastavlja da ignoriše „sve mogućnosti za mirnu obnovu teritorijalnog integriteta zemlje kroz direktan dijalog sa Donjeckom i Luganskom”. Ruski predsjednik uvjeren je da pri rješavanju situacije u Ukrajini nema alternative Minskim sporazumima.

    – Što se tiče Minskih sporazuma, da li su živi, da li imaju neku perspektivu ili ne, smatram da jednostavno nema druge alternative – naglasio je Putin.

    Putin je skrenuo pažnju na dvosmislen stav kijevskih vlasti koje “ponekad kažu da će poštovati (sporazume), ponekad kažu da će to uništiti njihovu zemlju”.

  • Jeljcin predlagao Klintonu konferenciju kako bi se zaustavio rat u BiH

    Jeljcin predlagao Klintonu konferenciju kako bi se zaustavio rat u BiH

    Boris Jeljcin, predsjednik Rusije, predlagao je u telefonskom razgovoru dva lidera u aprilu 1994. godine Bilu Klintonu, predsjedniku SAD, da se rat u BiH završi mirovnom konferencijom u koju bi pored SAD i Rusije bili uključeni Njemačka i Francuska, što je Klinton prihvatio.

    Iako se iz ovog dokumenta ne može zaključiti da je Rusija bila ta koja je bila ključna za sporazum koji će kasnije postati Dejtonski sporazum za mir u BiH, prvi put je objavljen dokument koji baca novo svjetlo na udio Rusije u procesu koji je doveo do mira u BiH. Iz ovog dokumenta se može jasno zaključiti da su SAD, odnosno Klinton, bile voljne da organizuju konferenciju o miru u BiH velikim dijelom zahvaljujući urgiranju Rusije, odnosno Jeljcina, da do toga dođe. Takođe, u dokumentu se prvi put Klinton jasno pozicionira u odnosu prema Bošnjacima u BiH jer je podvukao da SAD neće ući u rat na strani Bošnjaka.

    “U jednu ruku moramo reći Srbima da ne mogu spriječiti volju međunarodne zajednice u Goraždu i na drugim područjima. U drugu ruku moramo pojačati naš diplomatski pritisak, baš kako si ti želio, da ubijedimo Muslimane da međunarodna zajednica neće ući u rat na njihovoj strani”, rekao je Klinton Jeljcinu.

    Radi stavljanja stvari u kontekst već smo pisali da je Jeljcin bio jako ljut na SAD što je NATO bombardovao srpske pozicije bez ruskog znanja, te da je Strob Talbot, zamjenik američkog državnog sekretara, dobio zadatak da sa Moskvom ispegla odnose i stvori preduslove, između ostalog, i za pomenuti razgovor dva lidera.

    Što se tiče ruskog prijedloga o mirovnoj konferenciji, kroz čitav dokument Klinton konstantno daje do znanja da je to Jeljcinov prijedlog, koji on prihvata.

    “Vjerujem da je tvoj prijedlog o susretu na visokom nivou između SAD, Rusije, UN i EU dobar. Jasno je da ne možemo uspjeti bez diplomatskog angažmana”, rekao je Klinton i dodao da predlaže diplomatski angažman kako je to tražio Jeljcin.

    Jeljcin je u ovom razgovoru sugerisao da je na ideju o zajedničkoj konferenciji SAD, Rusije, EU i UN došao nakon NATO napada na srpske položaje u Goraždu, izrazivši bojazan da će ljuti Srbi odbiti da prestanu da se bore.

    “To je razlog što sam juče (19. april 1994.) predložio taj sastanak na visokom nivou, s tim da bi prvo trebalo da se sretnu naši ministri spoljnih poslova. Onda bismo pozvali muslimanske i srpske lidere da potpišu sporazum. Nadam se da ćeš se složiti. Mislim da je to jedini način da se okonča krvoproliće”, rekao je Jeljcin. Precizirao je da bi lideri iz cijele bivše Jugoslavije trebalo da podrže sporazum koji bi se postigao.

    “Siguran sam da možemo uspjeti. Juče sam zvao Helmuta Kola (njemačkog kancelara) i objasnio mu svoj prijedlog. On se u potpunosti slaže. I muslimanske države će to prihvatiti, i Muslimani u BiH će prihvatiti jer na njih ti imaš uticaj. To će uticati na Muslimane, i na Hrvate, a mi ćemo uticati na Srbe, i uspjećemo”, rekao je Jeljcin.

    Dalje ističe da bi ministri spoljnih poslova odmah trebalo da počnu s pripremama za samit.

    “Onda ćemo uz dodatna upozorenja reći Srbima, Muslimanima i Hrvatima da ćemo preduzeti drastične mjere ako borbe ne prestanu”, rekao je Jeljcin, na šta je Klinton ponovio da se slaže.

    Inače, u ostalim dokumentima iz zbirke najviše je memoranduma Talbota, koji je u više navrata rekao da je sporazum u BiH bio moguć zahvaljujući uskoj saradnji SAD i Rusije.

    “BiH je savršen primjer gdje smo toliko toga postigli zajedno. Moramo održati Kontakt grupu ne samo radi mira u bivšoj Jugoslaviji, nego i radi rusko-američke saradnje”, rekao je Talbot u dokumentu od 27. septembra 1994. godine.

    Međutim, već u novembru Tolbot je izrazio zabrinutost da će američko zahlađivanje prema Rusiji uticati na kooperativnost Moskve.

    “Rusi se boje da naše riječi o podršci njihovim reformama i integracijama nisu iskrene i da smo, umjesto toga, odustali od njih te da zauzimamo veoma tvrdu poziciju.

    Već vidimo diplomatske i obavještajne podatke da Rusi vjeruju da su ekspanzija NATO-a i više od dodatnih 25 milijardi dolara za naš vojni budžet dva znaka da napuštamo naše partnerstvo i da umjesto toga zauzimamo strategiju preventivnog ograničavanja”, navodi Talbot u dokumentu od 11. decembra 1994.

  • Donesena privremena zabrana protiv demonstranata u Otavi

    Donesena privremena zabrana protiv demonstranata u Otavi

    Kanadski sud je danas donio privremenu zabranu protiv demonstranata koji protestuju zbog obaveznog vakcinisanja protiv kovida 19 u centru Otave više od 10 dana.

    Desetodnevna zabrana ima za cilj da spriječi ljude da trube u centru grada, prenio je Rojters.

    Advokat je podnio grupnu tužbu u ime žitelja kanadske prijestonice.

    U zahtjevu za zabranu se navodi da je neprekidno korišćenje truba i sirena bila ključna taktika demonstranata, koji su organizovali i planirali da izazovu ozbiljne nelagodnosti i neprijatnosti žiteljima Otave.

    Gradonačelnik Otave Džim Votson proglasio je u nedjelju vanrednu situaciju zbog desetodnevnih protesta kamiondžija koji su blokirali veliki dio kanadske prijestonice.

    “Konvoj slobode” počeo je kao protest protiv obaveze vakcinacije za kanadske kamiondžije, ali se pretvorio u opšti javni protest protiv antikovid mjera i vlade premijera Džastina Trudoa.

  • Afričke nacije osnivaju svoju zdravstvenu organizaciju

    Afričke nacije osnivaju svoju zdravstvenu organizaciju

    Članice Afričke unije složile su se u pogledu uspostavljanja nove zdravstvene organizacije na afričkom kontinentu u svjetlu reakcije na pandemiju virusa korona.

    Nacrt kojim se utvrđuje novi plan odobrili su tokom vikenda šefovi država i vlada na samitu Afričke unije (AU), održanom u glavnome etiopskom gradu Adis Abebi.

    “Koncept je prihvaćen”, rekao je Džon Nkengasong, rukovodilac Afričkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti. Zdravstvena organizacija Afričke unije osiguraće temelje za novo tijelo, koje su nazvali Afrička služba za pripravnost i odgovor APRA.

    Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti nastojaće udružiti resurse afričkih država i koordinisati mjere kojima će se boriti protiv kovida19. Nova organizacija imaće autonomnu strukturu koja će joj dati široka ovlaštenja.

    “Jedan od glavnih zadataka organizacije biće osmišljavanje akcijskog programa brzog odgovora na buduće pandemije”, rekla je Olive Šišana, rukovodilac Komisije AU za kovid 19. Ona smatra da finansiranje nove organizacije ne bi trebalo da bude problematično. Od početka pandemije virusa korona u Africi je registrovano 10,8 miliona slučajeva zaraze, ali stručnjaci vjeruju da je stvarni broj puno veći zbog brojnih neprijavljenih slučajeva na kontinentu na kojemu žive 1,3 milijarde stanovnika.

  • Macron nakon Moskve danas u Kijevu: Francuz kao u misiji Plavih šljemova

    Macron nakon Moskve danas u Kijevu: Francuz kao u misiji Plavih šljemova

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron uputio se danas u Kijev nakon što je Rusiji jučer ponudio “konkretne sigurnosne garancije” u pokušaju da odvrati Moskvu od invazije na susjednu Ukrajinu. Istovremeno ruski lider Vladimir Putin obećao je da će tražiti kompromis kao odgovor.

    Macronova posjeta dolazi tokom sedmice intenzivne zapadne diplomatske ofanzive usred velikog nagomilavanja ruske vojske na njenoj jugozapadnoj granici što je izazvalo bojazan da bi uskoro mogli umarširati u Ukrajinu, prenosi AFP.
    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je Macronu da će Moskva “učiniti sve da pronađe kompromise koji svima odgovaraju”, povećavajući izglede za put ka deeskalaciji nestabilne situacije.

    Putin je rekao da bi nekoliko prijedloga koje je Macron iznio na razgovorima u ponedjeljak mogli predstavljati osnovu za napredak u krizi oko Ukrajine.

    “Nekoliko njegovih ideja, prijedloga… moguće je kao osnova za dalje korake”, rekao je Putin nakon više od pet sati razgovora u Kremlju.

    Ruski predsjednik nije iznio nikakve detalje, ali je rekao da će dvojica lidera razgovarati telefonom nakon što se Macron sastane s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Francuski predsjednik je rekao da je Putinu dao prijedloge o “konkretnim bezbjednosnim garancijama”.

    “Predsjednik Putin me je uvjerio u svoju spremnost da se angažuje u tom smislu i želju da održi stabilnost i teritorijalni integritet Ukrajine“, rekao je Macron.

    Francuz je dodao kako “nema sigurnosti za Evropljane ako nema sigurnosti za Rusiju”.

    Francusko predsjedništvo je saopštilo da prijedlozi uključuju angažman obje strane da ne poduzimaju nikakvu novu vojnu akciju, pokretanje novog strateškog dijaloga i napore za oživljavanje mirovnog procesa u sukobu Kijeva sa separatistima koje podržava Moskva u istočnoj Ukrajini.

    Uz rastuće tenzije između Moskve i Ukrajine i njenih saveznika, Macron je bio prvi najviši zapadni lider koji se sastao sa Putinom od početka krize u decembru.

    Putin je negirao da se Rusija agresivno ponašala prema Ukrajini ili Zapadu, rekavši da “mi nismo ti koji se krećemo prema granicama NATO-a”.

    “Ako se Ukrajina pridruži zapadnom vojnom bloku, Rusija bi mogla biti uvučena u sukob sa evropskim zemljama”, dodao je.

    “Da li želite da Francuska uđe u rat sa Rusijom?”, rekao je Putin.

    Ukrajina, bivša sovjetska republika, izrazila je želju za bližim vezama sa Zapadom i članstvom u vojnom savezu NATO-a koji je nastojao obuzdati Moskvu i njene komunističke saveznike tokom Hladnog rata.

    Putin se požalio da je širenje NATO-a na istok nakon završetka Hladnog rata narušilo sigurnost Rusije.

  • Biden: Ako Rusija napadne Ukrajinu, ništa od Sjevernog toka 2

    Biden: Ako Rusija napadne Ukrajinu, ništa od Sjevernog toka 2

    Američki predsjednik Joe Biden kazao je da ako Rusija napadne Ukrajinu neće biti ništa od Sjevernog toka 2, ali nije pojasnio kako bi osigurao da se taj kontroverzni plinovod ne koristi.

    Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, Biden je rekao da ako Rusija napadne, neće biti ništa od Sjevernog toka 2.

    “Mi ćemo s tim završiti”, izjavio je on

    Upitan kako će to osigurati, odgovorio je – “obećajem vam da ćemo biti sposobni to učiniti”.

    Najkontroverzniji evropski energetski projekt, Sjeverni tok 2, izgradio je ruski energetski gigant Gazprom kako bi udvostručio količinu plina iz Rusije prema Njemačkoj, zaobilazeći tradicionalni tranzit kroz Ukrajinu.

    Prije sastanka dobro upućeni izvori rekli su da će Biden jasno poručiti Scholzu da ne treba pustiti u promet Sjeverni tok 2 ako “Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu na jedan ili drugi način”.

  • Talibani optužili Zapad za humanitarnu krizu u Afganistanu

    Talibani optužili Zapad za humanitarnu krizu u Afganistanu

    Talibani su optužili Zapad da su njegove ekonomske sankcije Afganistanu uzrokovale humanitarnu krizu u ovoj državi.

    Optužbu na račun Zapada izrekao je glasnogovornik talibana Suhail Shaheen u razgovoru za Sky News. Ova televizijska kuća je ranije emitovala prilog o afganistanskom zatvoru u kojem je 12-ero djece zbog toga što su navodno ukrala bicikla. Osim toga, Afganistanci koji su govorili za Sky News tvrde da su morali prodavati svoje i bubrege svoje djece kako bi mogli kupiti potrepštine.

    Shaheen ne misli da su za ovakvu situaciju krivi talibani, već Zapad.

    “To nije rezultat naših aktivnosti. To je rezultat sankcija nametnutih Afganistanu. Za to su zaslužni oni koji su nametnuli sankcije. U posljednjih šest mjeseci uradili smo za narod Afganistana sve što smo mogli uraditi, a kako bismo ublažili njihove patnje i probleme”, tvrdi glasnogovornik talibana.

    Kako je kazao, međunarodna zajednica treba da sarađuje s njima, a ne da nepravednim sankcijama kažnjava Afganistance.

    Međutim, Zapad predvođen Sjedinjenim Američkim Državama povlačenje sankcija uslovljava promjenama, među kojima su i one da će se ženama garantovati prava i omogućavanje školovanja svim stanovnicima. S druge strane, Shaheen uvjerava da su se te promjene desile jer su na njima insistirali sami Afganistanci.

    “Mi nemamo problem s tim da žene mogu raditi i školovati se”, dodaje.

    Kako je kazao, vlast je prije nekoliko dana saopćila da će moći studirati i žene i muškarci. Greške po ovom pitanju je pravdao time što nisu imali dovoljna novca i materijalnih dobara. Smatra da je obaveza međunarodne zajednice da omogući novac.

    Osvrnuo se i na navode da se kidnapuju oni koji se bore za prava žena. Istakao je da je te navode provjerio kod nadležnih te da su mu kazali da vladajući nisu umiješani u to.

    Shaheen je naglasio da se investicijama u Afganistanu, među kojima su i one za eksploataciju prirodnih resursa, mogu ostvariti koristi za sve strane, a što će značiti i stvaranje radnih mjesta, izviještava Sky News.