VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putinova čistka

    Putinova čistka

    Predsednik Rusije Vladimir Putin navodno je otpustio šest generala zbog loših rezultata borbenih dejstava u Ukrajini, tvrde svetski mediji.

    Kako se navodi, ova odluka je doneta u trenutku kada je u Ukrajini navodno ubijen potpukovnik Nikolaj Gorban (36), koji je predvodio specijalne snage Specnac.

    “Dejli mejl”, koji se poziva na saznanje britanskih obaveštajnih službi, tvrdi da su general-pukovnik Aleksandar Čajko i general-pukovnik Aleksandar Žuravljev među ljudima koji će ostati bez funkcije, a razlog smene su teški gubici i nenapredovanje snaga u Ukrajini.

    Žuravljeva je navodno zamenio general-pukovnik Vladimir Kočetkov, a prema pisanju “Dejli mejla”, general Aleksandar Vladimirovič Dvonirkov, koga zapadni mediji zovu “Koljač iz Sirije”, takođe je smenjen. On je navodno zamenjen, pošto je u aprilu postavljen za komandanta čitave operacije u Ukrajini, navodi britansko Ministarstvo odbrane.

    General Genadij Valerjevič Židko, koji je bio komandant snaga na jugu, takođe je smenjen, a za njegovu zamenu imenovan je generaj Sergej Surovkni.

    “Loši rezultati ruskih snaga tokom rata u Ukrajini mnogo su koštali vojni vrh, zbog čega je najmanje šest ruskih generala smenjeno. Ove smene prati i to da je najmanje 10 ruskih generala ubijeno u borbenim dejstvima u Ukrajini. Ovo je imalo veliki efekat na taktičke i operativne probleme ruske vojske u Ukrajini”, kaže izvor iz Ministarstvo odbrane, a prenosi “Dejli mejl”.

  • Zapad odavno želi da uništi Rusiju

    Zapad odavno želi da uništi Rusiju

    Zapad ima dugogodišnji plan da uništi Rusiju, izjavio je zamjenik predsjedavajućeg ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.

    On je u intervjuu za TASS rekao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve u sukobu sa Ukrajinom.

    • Rusija sprovodi specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini i postiže mir pod našim uslovima – istakao je bivši predsjednik Ruske Federacije.

    Medvedev je ocijenio da su rat u Gruziji 2008. godine, proširenje NATO-a i rat u Ukrajini dio pokušaja SAD i njihovih saveznika da unište Rusiju.

    • Cilj je isti: da se uništi Rusija – dodao je Medvedev.
  • SAD ima prijedlog kako da rastavi Rusiju i Tursku

    SAD ima prijedlog kako da rastavi Rusiju i Tursku

    Zapadne zemlje sve su zabrinutije zbog produbljivanja saradnje između Turske i Rusije, čime režim Vladimira Putina uspeva da zaobiđe zapadne sankcije.

    Upozoravaju da bi Turska kao članica NATO-a zbog toga mogla da snosi posledice, piše Fajnenšl tajms.U petak su se turski i ruski predsednik Erdogan i Putin našli u Sočiju i nakon četverosatnog sastanka obećali proširenje saradnje u trgovini i energetici. Novinari FT-a razgovarali su sa šest neimenovanih zapadnih zvaničnika koji su izrazili zabrinutost zato što Turska sve više postaje platforma za trgovinu s Rusijom. Vašington upozorava da će zemlje koje pomažu Rusiji da izbegne sankcije biti takođe podvrgnute sankcijama, ali u Briselu su suzdržaniji.

    Zamenik američkog ministra finansija Vali Adejemo sastao se s turskim zvaničnicima i istanbulskim bankarima u junu kako bi ih upozorio da je nedopustivo da postanu kanal za ilegalni ruski novac.

    Neimenovani zvaničnik rekao je za FT da bi države koje su uvele sankcije Rusiji mogle da pozovu zapadne fabrike da se ili povuku iz Turske ili smanje poslove s Turskom, zbog širenja turskih odnosa s Rusijom. Ali članice EU to odbijaju, postavljajući pitanja kako bi to funkcionisalo u praktičnom i pravnom smislu.

    Turska je duboko integrisana u zapadni trgovinski i finansijski sastav. Osim toga, podela unutar EU teško da bi dozvolila usvajanje jedinstvenog stava o Turskoj.

    Ali, FT piše da bi pojedinačne države članice mogle da poduzmu mere protiv Turske, kao što je ograničenje finansiranja. Trojica evropskih zvaničnika rekla su da u Briselu još nije bilo službenih razgovora o mogućim posledicama za Tursku.

    Pristali na rublje
    U petak su Putin i Erdoğan obećali da će povećati obim trgovine i produbiti državne i energetske veze. Zamenik ruskog premijera Aleksandar Novak rekao je novinarima da je Turska pristala da plaća ruski gas u rubljama.

    Putin i Erdogan razgovarali su o daljem razvoju bankarskih veza i nagodbi u rubljama i lirama, dodao je.

    Erdogan je rekao novinarima da je došlo do “vrlo ozbiljnog razvoja događaja” u korištenju ruskog sistema platnih kartica MIR, koji Rusima u Turskoj omogućuje plaćanje karticama i nakon što su Visa i Mastercard obustavili poslovanje s Rusijom.

    Diplomatski odnosi Turske i Zapada već su zategnuti. Vašington je Ankari uveo sankcije 2020. u znak odmazde za kupovinu protivvazdušnog sistema S-400 od Moskve, ali su bile ograničene na vojnu industriju. Erdogan, koji je u više navrata pretio da će staviti veto na prijem Švedske i Finske u NATO, u mnogim zapadnim prestonicama doživljava se kao sve nepouzdaniji saveznik. Ipak, Turska je ključni partner Evrope u borbi protiv terorizma i ilegalne imigracije, podseća FT. Turska je primila oko 3,7 milijuna Sirijaca u sklopu sporazuma sklopljenog s EU 2016. koji je pomogao zaustaviti priliv migranata u Evropu.

    Rat u Ukrajini naglasio je strateški važan položaj Turske. Erdogan je takođe odigrao ključnu ulogu u osiguravanju sporazuma o žitu koji su prošlog meseca potpisale Rusija i Ukrajina.

  • Novi šok za tržište gasa

    Novi šok za tržište gasa

    Azijsko-pacifičkom tržištu gasa prijeti novi udar nakon što je Australija signalizirala da bi mogla da smanji izvoz tečnog prirodnog gasa (TPG).

    Ovaj region bori se sa ograničenim isporukama, visokim cenama i konkurencijom evropskih kupaca.

    Australija razmatra smanjeje prodaje u inostranstvu u korist domaće potrošnje pošto procenjuje da će imati manjak domaće ponude sledeće godine, izveštava CNBC.

    Budući da globalni energetski protekcionizam postaje sve veći, Australijska komisija za konkurenciju i zaštitu potrošača (ACCC) pozvala je prošle nedelje Kanberu da zaštiti domaće tržište gasa i ograniči izvoz TPG-a, pošto se predviđa da bi istočna obala zemlje mogla da se suoči s manjkom od 56 petadžula gasa u 2023. Mesecima se azijsko-pacifički region bori s konkurencijom evropskih kupaca goriva koji žele da nadoknade ograničene isporuke ruskog gasa.

    Većinu gasa koji se koristi na istočnoj obali Australije proizvode kompanije koje su takođe izvoznici TPG-a u azijsko-pacifički region i druge zemlje.

    Mada se većina prodaje TPG-a kupcima u inostranstvu odvija na bazi dugoročnih ugovora, australijski proizvođači takođe prodaju ovaj energent i na spot tržištu. Zemlje koje nemaju mogućnost da sklope dugoročne ugovore prinuđene su da kupuju gas na spot tržištu, gde su cene znatno više.

    Australijsko udruženje za proizvodnju i istraživanje nafte je, ipak, donekle smirilo uznemirenost na tržištima, navodeći da uprkos upozorenju AČC-a zemlja ima više nego dovoljno gasa za sledeću godinu.

    Međutim, ukoliko mehanizam ograničenja izvoza bude pokrenut, nove pritiske u pogledu snabdevanja i cena osetiće najveći kupci TPG-a u regionu, poput Japana i Južne Koreje, kao i novopridošli uvožnici TPG-a kao što su Filipini, kažu analitičari.

    Cene TPG-a su porasle za skoro 80 posto u odnosu na period pre početka rata u Ukrajini, prema indeksu cena kompa nije Plats JKM.

    Od aprila nije bilo spot tenderske prodaje iz tri glavna izvozna postrojenja TPG-a na istočnoj obali Australije, što ukazuje na usporavanje prodaje inostranstvu, izjavio je Kenet Fu, regionalni menadžer iz S&P Global Market Intelidzensa za azijsko pacifički region (APAC).

  • Policajac ubio legendarnog Brazilca

    Policajac ubio legendarnog Brazilca

    Legendarni borac brazilske džiu džitse Leandro Lo ubijen je u Brazilu.

    Lenadro Lo je imao 33 godine, a ubio ga je policajac van dužnosti Enrike Otavio Veloso.

    Leandro je bio na jednom koncertu u Sao Paolu i prema rečima svedoka, Veloso je došao do njegovog stola i uzeo im flašu što je izazvalo reakciju.

    Leandro je skočio na Enrikea, srušio ga dole i držao ga “zakucanog” za zemlju, ali su brzo bili razdvojeni pošto su prijatelji skočili da spreče veći incident.

    Međutim, kada je Enrike Veloso ustao, izvadio je pištolj i pucao Leandru Lou u čelo, pa je nekoliko sati kasnije i zvanično proglašen mrtav od strane doktora Artura Ribeira de Saboje.

    Leandro Lo je bio vlasnik crnog pojasa brazilske džiu džitse i imao je osam IBJJF titula šampiona sveta od 2012. godine do 2022. godine.

    Tokom karijere pobeđivao je velikane ovog sporta i neke od najboljih greplera ikada poput Gordona Rajana, Andrea Galvaa, Gilberta Durinja Burnsa, Roberta Satošija, Augusta Mendeza, Felipa Penju, Dilona Denisa, Alana Belčera, Davija Ramosa…

  • Kina: SAD moraju da snose ozbiljne posljedice

    Kina: SAD moraju da snose ozbiljne posljedice

    Kinesko ministarstvo odbrane danas je obrazložilo odluku Pekinga da prekine vojne pregovore sa SAD, donijetu u znak protesta zbog prošlonedjeljne posjete predsjedavajuće Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu, upozoravajući da Vašington mora da snosi ozbiljne posljedice.

    Prošlonedjeljna posjeta Pelosijeve razbjesnila je Kinu, koja ovo ostrvo smatra svojom teritorijom i po prvi put je odgovorila probnim lansiranjem balističkih projektila kod Tajvana, kao i prekidom nekih linija komunikacije sa Vašingtonom, prenosi Rojters.

    “Trenutnu napetu situaciju u Tajvanskom moreuzu u potpunosti je izazvala i stvorila američka strana na sopstvenu inicijativu i stoga američka strana mora da snosi punu odgovornost i ozbiljne posljedice za učinjeno. Suština se ne može negirati, a komunikacija zahtjeva iskrenost”, rekao je portparol ministarstva odbrane Vu Chijan u onlajn objavi.

    Četvorodnevni, do sada neviđeni kineski vojni manevari trebalo je juče da se završe, ali kineske vlasti nisu zvanično potvrdile da su vojne vježbe okončane zbog bojazni da je situacija u Tajvanskom moreuzu, posebno u blizini nezvanične središnje linije, i dalje napeta.

    Po 10 ratnih brodova iz Kine i Tajvana manevrisalo je juče u blizini središnje linije, kaže osoba upoznata sa situacijom koja je uključena u bezbjednosno planiranje.

    Ministarstvo odbrane Tajvana je saopštilo da su kineski vojni brodovi, avioni i dronovi simulirali napade na ostrvo i tajvansku mornaricu, zbog čega je Tajvan poslao svoje borbene avione i brodove da reaguju “na odgovarajući način”.

  • Zelenski oštro o Rusima “Ukoliko nastave tako zatvoriće sebi vrata za bilo kakvu vrstu razgovora”

    Zelenski oštro o Rusima “Ukoliko nastave tako zatvoriće sebi vrata za bilo kakvu vrstu razgovora”

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da, ako Moskva na teritorijama koje su zauzele ruske snage u Ukrajini nastavi sa referendumima o priključivanju Rusiji, neće biti mogući pregovori sa Ukrajinom ili njenim međunarodnim saveznicima.

    Ukoliko okupator nastavi putem lažnih referenduma, zatvoriće sebi vrata za bilo kakvu vrstu razgovora sa Ukrajinom i slobodnim svijetom, što će ruskoj strani svakako biti potrebno u nekom trenutku, rekao je Zelenski, prenosi Rojters.

    Ruski i ukrajinski zvaničnici su održali nekoliko rundi razgovora nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, ali nijedan razgovor nije održan od marta. Obje strane optužuju jedna drugu za prekid kontakta.

  • Američki Senat usvojio zakon o smanjenju inflacije vrijedan 739 milijardi dolara

    Američki Senat usvojio zakon o smanjenju inflacije vrijedan 739 milijardi dolara

    Demokrate u Senatu usvojili su danas paket potrošnje za klimatske promjene i zdravstvo, šaljući zakon u Zastupnički dom i dovodeći Joea Bidena korak bliže značajnoj zakonodavnoj pobjedi pred predstojeće izbore.

    Ako bude potpisan, zakon, službeno poznat kao Zakon o smanjenju inflacije, dodijelio bi 369 milijardi dolara za smanjenje emisije stakleničkih plinova i ulaganje u obnovljive izvore energije.

    Stručnjaci su procijenili da će odredbe zakona o klimi smanjiti američke emisije koje zagrijavaju planetu za oko 40 posto do 2030. godine, u poređenju s razinama od 2005. godine.

    Demokrate su obećali da će zakon smanjiti troškove zdravstvene skrbi za milione Amerikanaca dopuštajući Medicareu da pregovara o cijenama lijekova na recept i ograniči cijene lijekova na recept za primatelje Medicare na dvije hiljade dolara godišnje. Za one koji primaju zdravstveno osiguranje putem tržišta Zakona o pristupačnoj skrbi također se očekuju niži troškovi premija.

    “Danas su demokrate u Senatu stali na stranu američkih porodica zbog posebnih interesa, glasajući za smanjenje troškova lijekova na recept, zdravstvenog osiguranja i svakodnevnih troškova energije i smanjenje deficita, dok su najbogatije korporacije napokon morale platiti svoj dio”, rekao je Biden u izjavi slaveći usvajanje zakona.

    Takođe je dodao da je, kada se prvi put kandidovao za predsjednika, obećao da će “natjerati” vladu da radi za radničke porodice – a to je, navodi, upravo ono što ovaj zakon i radi.

  • Dolar se oporavlja od oštrog pada, evro postojan

    Dolar se oporavlja od oštrog pada, evro postojan

    Dolar se blago oporavlja danas na aijzkom trgovanju od najoštrijeg pada u posljednje dvije nedjelje koji je pretrpio noćas, dok su investitori ostali na oprezu uoči objave podataka o zapošljavanju u SAD i zbog sve izraženije zabinutosti u pogledu moguće recesije.

    Indeks američkog dolara, koji mjeri vrijednost zelene novčanice prema korpi vodećih valuta, porastao je 0,15 odsto na 105,86 poena, nakon što je tokom noći pao za 0,68 procenata, najviše od 19. jula, izvještava Rojters.

    Investitori iščekuju važan američki izvještaj o novootvorenim radnim mjestima u nepoljoprivrednom sektoru koji će dati nagovještaje o tome kako napreduje američka ekonomija. Analitičari predviđaju da će povećanje broja radnih mjesta za jul iznositi 250.000, nakon rasta od 372.000 novozaposlenih u junu.

    Imajući u vidu jučerašnji izvještaj, da se povećao broj Amerikanaca koji su se prošle nedjelje prvi put prijavili za dobijanje državne naknade za nezaposlene, signali o slabljenju tržišta rada u SAD su možda već na djelu, navodi britanska agencija.

    Evro je ostao stabilan prema američkoj valuti na oko 1,0237 dolara, nakon rasta tokom noći za 0,8 posto.

    Ekonomisti, međutim, procjenjuju da će oporavak evra od nedavnih gubitaka vjerovatno biti kratkog vijeka jer energetska kriza u Evropi ne jenjava.

    Problem s vraćanjem turbine za gasovod Sjeverni tok 1, koji prema navodima Rusije sprečava povećanje isporuka gasa Evropi, nije se približio rješenju, pošto je Moskva saopštila u četrvtak da je potrebna dokumentacija koja potvrđuje da ta oprema ne podleže sankcijama.

    Što se ostalih valuta tiče, britanska funta je oslabila za 0,14 odsto na 1,21405 dolara, a na nedjeljnom nivou je pala za oko 0,35 procenata, zbrisavši dobitke ostvarene u prethodne dvije nedjelje.

    Banka Engleske je u četvrtak podigla referentnu kamatu za pola procentnog poena na 1,75 posto, na najviši nivo od kraja 2008. i upozorila da je pred Britanijom duga recesija.

    Dolar je jutros porastao prema japanskom jenu za 0,21 odsto na 133,215 jena za dolar, nakon noćašnjeg pada od 0,69 odsto.

    Australijski i novozelandski dolar su zabilježili neznatne promjene prema američkom rivalu i trguju se na nivou od 0,69645 američkih dolara, odnosno 0,6290 USD, respektivno.

  • VW i Stellantis prestigli Teslu

    VW i Stellantis prestigli Teslu

    Njemački koncern i francusko-italijansko-američki automobilski gigant zauzeli su prva dva mjesta u Evropi po prodaji EV u prvoj polovini 2022.

    Kada je riječ o električnim automobilima, Volkswagen grupa je u prvih šest mjeseci ove godine iza sebe ostavila dva velika rivala, Stellantis i Teslu. Stellantis je takođe napravio dobar rezultat, s obzirom da se veoma približio Nijemcima, a po prodaji prestigao Teslu.

    Koncern Volkswagen je kupcima u Evropi u prvoj polovini godine isporučio 116.307 vozila na struju, dok je Stellantis bio drugi sa 105.413 isporučenih električnih automobila.

    Tesla ima novi cilj: 2 miliona EV godišnje već u 2022.

    Tesla je daleko iza, na trećoj poziciji sa 78.277 prodatih vozila, pokazuju podaci do kojih je došao Dataforce, a prenosi Automotive News Europe.

    Podaci se odnose na 27 zemlja EU, plus Veliku Britaniju, Švajcarsku, Island i Norvešku.

    Najprodavaniji električni automobil iz Stellantisa je novi Fiat 500.

    Iako je Tesla u ukupnom zbiru tek treći po prodaji EV u Evropi, ovaj proizvođač zauzima prva dva mjesta kada su u pitanju pojedinačni modeli.

    Najtraženiji električni auto u Evropi u prvih šest mjeseci 2022. bio je Tesla Model Y (39.969 prodatih vozila), dok je drugi Tesla Model 3 (38.320).

    Električni Fiat 500 je treći (32.315), Peugeot e-208 četvrti (21.918), a Škoda Enyaq iV peta (19.951), kao najbolje plasirani električni model iz VW grupe.