VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Sankcije protiv Rusije nanijele bi štetu svima

    Sankcije protiv Rusije nanijele bi štetu svima

    Rusija, ali i EU i Ukrajina pretrpjele bi teške ekonomske posljedice u slučaju sankcija zapada protiv Moskve, ocjenjuje Bečki ekonomski institut (WIIW).

    Ukoliko bi se Rusija odlučila na vojnu akciju postoje da scenarija, smatraju eksperti WIIW.

    Najizgledniji scenario je ograničena vojna intervencija Rusije u Ukrajini s ciljanim napadima na vojnu i ekonomsku strukturu ili na Dombas.

    Drugi scenario, a to je potpuna invazija Ukrajine, bio bi za sve strane razarajući i zbog toga se, prema WIIW, može isključiti.

    U prvom scenariju Rusija bi se suočila s ograničenom reakcijom u vidu sankcija, dok bi invazija vodila ka težim sankcijama Zapada, ukazuje WIIW.

    Rusija se velikim rezervama valuta i odvajanjem od dolara djelimično “imunizovala” protiv novih sankcija, ukazuje se u analizi uz zapažanje da bi posljedice ograničenih sankcija na rusku privredu i valutu bile pregledne.

    Međutim Rusija je “ranjiva” u vezi sa smanjenjema cijene ili obima izvoza gasa i nafte, konstatuje WIIW.

    “Nuklearna opcija”, to jest ograničenje trgovine energentima između Rusije i EU, kažu, imalo bi značajne negativne posljedice po obje strane i zbog toga nije poželjna varijanta.

    Oštrim sankcijama protiv Rusije u sektoru energije EU bi nanijela veliku štetu i sopstvenoj privredi, a takođe, finansijske sankcije protiv Rusije pogodile bi velike banke, među kojima su banke iz EU, zaključuje WIIW.

  • Šolc: Zajednički cilj da spriječimo rat u Evropi

    Šolc: Zajednički cilj da spriječimo rat u Evropi

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je večeras da su Njemačka, Francuska i Poljska ujedinjene u zalaganju da mir bude očuvan u Evropi.

    Šolc je, uoči sastanka sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i poljskim predsjednikom Andžejem Dudom, rekao da će sa njima razgovarati o deeskalaciji tenzija povodom okupljanja ruske vojske na granici sa Ukrajinom.

    “Naš zjednički cilj je da spriječimo rat u Evropi”, rekao je njemački kancelar, prenio je AFP.

    Duda je rekao da je uvjeren da je i dalje moguće da se rat izbjegne ublažavanjem tenzija u odnosima sa Rusijom povodom Ukrajine.

    “Moramo da pronađemo rješenje i izbjegnemo rat. Kao što sam rekao, to nam je glavni zadatak. Vjerujem da ga možemo ostvariti. Smatram da su danas najvažniji jedinstvo i solidarnost”, izjavio je Duda uoči sastanka u Berlinu.

  • Stoltenberg: Uloga NATO-a na Zapadnom Balkanu je da spriječi novi sukob

    Stoltenberg: Uloga NATO-a na Zapadnom Balkanu je da spriječi novi sukob

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, kojem mandat ističe u oktobru, govorio je za srbijanske medije o značaju Alijanse na Zapadnom Balkanu i svijetu.

    On je poručio da su vrata za ulazak novih članica uvijek otvorena za sve zemlje koje ispunjavaju standarde Alijanse, ali da treba poštovati slobodnu volju suverenih država i njihovu odluku o (ne)ulasku. Tako se osvrnuo i na odluku Srbije da ne uđe u ovaj savez.

    “To je suverena nezavisna odluka Srbije i NATO je apsolutno poštuje, kao što uvažava odluke Švedske i Finske koje su nam bliski partneri, ali nisu ušle u NATO. Ne želimo da uđemo u sferu utjecaja kada velike sile odlučuju šta će njihovi mali susjedi da učine. Svaka zemlja u Evropi ima pravo da odluči o svom putu”, rekao je Stoltenberg.

    On je naveo da je NATO ima obavezu da čuva mir i odbrani svakog saveznika ako je napadnut, a ne samo članice Alijanse.

    “Svrha NATO-a je očuvanje mira. Uloga NATO-a nije da provocira konflikt, već da ga spriječi. Uvijek tražimo političko rješenje. Mi vjerujemo da, bez obzira koliko smo jaki, uvijek možemo da započnemo politički dijalog. To smo radili mnogo puta i spremni smo ponovo”, kazao je.

    Rekao je i da je glavna uloga NATO-a na Zapadnom Balkanu “da spriječi novi sukob”.

    “NATO ima važnu ulogu u održavanju mira i sprečavanju sukoba. Kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine, mi podržavamo EU. NATO na Kosovu podržava politički dijalog i osigurava slobodu kretanja svih zajednica. Mi radimo zajedno sa evropskim institucijama, ali su one mnogo više uključene u političke procese”, naveo je.

  • Eksplozija u Abu Dabiju; ulice bile prepune ljudi, zavijale sirene

    Eksplozija u Abu Dabiju; ulice bile prepune ljudi, zavijale sirene

    Timovi civilne odbane ugasili su požar, koji je izazvala eksplozija plinske boce u jednoj zradi u Abu Dabiju, javlja državna agencija WAM.

    U požaru nema povređenih, prenosi Rojters.

    AP navodi da je do eskplozije došlo u ulici Hamdam u Abu Dabiju, gde se održava Svetsko klupsko prvenstvo u fudbalu.

    Na pojedinim snimcima vidi se nešto što izgleda kao vatrena lopta na krovu zrade, a na ulicama se vide vozila Hitne pomoći.

    AP podseća da su jemenski Huti izveli nekoliko napada na Abu Dabi i da je nedavno u takvom napadu stradalo troje ljudi, dok je šest ranjeno.

    Na društvenim mrežama su se pojavile informacije da iza napada stoje pobunjeničke grupe Huta.

    Na jednom od snimaka se vidi da je delovala i protivvazdušna odbrana, a užarena lopta koja pada bi mogao da bude i deo pogođene rakete. Očevidac je rekao:

    “Hitno! Eksplozija u Abu Dabiju. Sumnja se da su projektili ispaljeni na grad.”

    Drugi snimci sa lica mesta pokazuju kako policija i hitne službe žure na lice mesta uz izveštaje o drugoj eksploziji

  • “Želite rat sa Rusijom?”

    “Želite rat sa Rusijom?”

    Razgovor između Putina i Makrona danas je udarna vest svih svetskih medija.

    Ruski predsednik Vladimir Putin obećao je da za sada neće sprovoditi nove vojne inicijative u blizini Ukrajine kao preduslov za moguću deeskalaciju.

    “Želite li da ratujete sa Rusijom? Treba li to Francuzima, Nemcima, Italijanima i ostalim Evropljanima? Sigurno ne. Evropske zemlje znaju da forsiranje ukrajinske krize nije samo protiv Rusije, nego i protiv Evrope”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon moskovskog sastanka s francuskim kolegom Emanuelom Makronom.

    A tu Putinovu izjavu, zapravo retoričku pretnju ili upozorenje Evropi, naglašava većina ruskih prokremaljskih medija nakon gotovo šestosatnih razgovora dvojice lidera uglavnom o “ukrajinskom pitanju”, piše Jutarnji.hr.

    Putin je rekao da bi primanje Ukrajine u NATO “neizbežno dovelo do rata Zapada i Rusije” jer bi Ukrajinci hteli natrag Krim, a “NATO bi mora da se umeša prema članu 5 sporazuma” te dodao kako bi to “bio rat bez pobednika”.

    Putin se zapitao zašto je potrebno širenje NATO-a na istok te dodao da je ta politika”otvorenih vrata” diskutabilna. Zaključio je da NATO može primiti neku zemlju u svoje članstvo, ali i da ne mora, a ruski mediji ga nadopunjuju “ako to ugrožava nečiju, u ovom slučaju rusku sigurnost”.

    Anglosaksonski spektakl

    Jutarnji dalje navodi da, s obzirom na to da se govori o tome da se Putin iz Pekinga, gde se nedavno susreo sa Ksi Džinpingom, vratio prilično nezadovoljan, svi ruski mediji na naslovnicama, odmah uz tekstove o poseti Makrona, objavili su vest da je Kina “odlučno protiv daljeg širenja NATO-a na istok”.

    Poznati prokremaljski komentator Pjotr Akopov kaže da je nakon sastanka jasno da Makron ne “pada na anglosaksonski spektakl vezan uz Ukrajinu”, a većina ruskih medija nada se neslozi u NATO-u, a za krizu optužuju SAD koji, kako kažu, “ponovno huška Evropu protiv Rusije”.

    Većina tamošnjih medija Makronov dolazak u Moskvu te istovremenu posetu nemačkog kancelara Olafa Šolca Vašingtonu razmatra kao “posredničku misiju dvojice evropskih lidera” između Rusije i SAD-a, gotovo kao da su tek prenosioci poruka.

    Ruski mediji ne zaboravljaju napomenuti da među članicama NATO-a ima mnogo različitih mišljenja o Ukrajini i da Moskva mora igrati na tu neslogu. Mediji ponavljaju Putinove reči da je NATO ipak “vojni, a ne mirotvorni savez” ta da su se u to uverili stanovnici Iraka, Libije i Avganistana, a da ne treba “zanemariti ni operaciju protiv Beograda”.

    Diplomatski put
    Mnogi ruski mediji navode da je “diplomatski put” jedino rešenje, ali ne zaboravljaju istaknuti da je Makron došao usred izborne kampanje te da mu uspjeh razgovora s Putinom i “donošenje mira, odnosno sprečavane rata” u Evropi može doneti izbornu prevagu u borbi za drugi mandat.

    Ipak, ruski mediji prećutkuju ili tek usputno pišu o informaciji, koju je prvi objavio Financial Times, da je Vladimir Putin obećao Makronu da će nakon velikih vojnih vežbi u Belorusiji, koji počinju za koji dan, povući svih 30 hiljada svojih vojnika koji sudeluju u njima.

    Isti izvor navodi da će ti manevri bitiodržani uz ukrajinsku granicu, 200-tinjak kilometara od Kijeva. Putin je, navodno, Makronu još rekao da Rusija neće “poduzimati druge vojne aktivnosti” ta da je spreman na “strukturalni dijalog” o kolektivnoj sigurnosti. Iz Kremlja za sada još ništa nisu potvrdili, osim da će se dijalog nastaviti te da će se Makron, nakon sastanka s ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim, telefonski čuti s Putinom kako bi mu rekao što se s njim dogovorio.

    U razgovorima Putina i Makrona zabljesnula je i jedna bizarna ponuda “s visine” ruskog predsednika. On je, naime, ponudio “humanitarni azil” u Rusiji bivšem ukrajinskom predsedniku Petru Porošenku, koga u Kijevu optužuju za veleizdaju. Porošenko je kratko uzvratio da će se “on snaći i u Ukrajini”.

  • Presretnut dron Ukrajine

    Presretnut dron Ukrajine

    Narodna milicija Luganske Narodne Republike presrela je dron Oružanih snaga Ukrajine, koji je Kijev planirao da upotrebi za korekciju artiljerijske vatre.

    To je izjavio zvanični predstavnik resora odbrane LNR Ivan Filiponenko.

    Ranije je LNR najavio dolazak posada bespilotnih letelica ukrajinskih snaga bezbednosti u Donbas. Letovi borbenih aviona i dronova duž cele linije dodira u Donbasu zabranjeni su sporazumima iz Minska.

    “U oblasti ​​naselja Popasnaja (pod kontrolom Kijeva), neprijatelj je lansirao bespilotnu letelicu ‘LELEKA-100’, sposobnu da prenosi video-slike u realnom vremenu, određujući tačne geografske koordinate, prenoseći ih na kontrolnu tačku vatre i vršeći snimanje ovih informacija”, rekao je Filiponenko.

    On je pojasnio da je istovremeno Narodna milicija LNR zabeležila napredovanje dežurne artiljerije 24. brigade ukrajinskih snaga bezbednosti na vatrene položaje i spremnost za gađanje minobacačkog voda Oružanih snaga Ukrajine u oblast sela Novoaleksandrovka pod kontrolom Kijeva.

    Borci Narodne milicije LNR uspeli su da potisnu signal Oružanih snaga Ukrajine, presretnu dron i prizemlje ga u blizini sela Kalinovo-Borščevatoe.

    “Pretnja artiljerijskog udara je neutralizovana”, objasnio je Filiponenko. Sada specijalisti Narodne milicije LNR proučavaju podatke i video zapise iz memorije uređaja.

    “Treba napomenuti da su ukrajinski militanti slikali fašističke simbole na krilima drona”, dodao je Filiponenko.

    Od jula 2020. u Donbasu su na snazi dodatne mere kontrole prekida vatre. Oni uključuju zabranu pucanja, ofanzivnih i izviđačkih i sabotažnih operacija, upotrebe aviona i raspoređivanja teškog naoružanja u naseljenim područjima. Samo Specijalna posmatračka misija OEBS-a u Ukrajini može da koristi bespilotne letelice u okviru svojih aktivnosti za praćenje poštovanja primirja. Za kršenje režima tišine merama je predviđena disciplinska odgovornost, a uzvratna vatra je dozvoljena samo uz direktnu naredbu komande.

  • “Ako Njemačka…ako Rusija…” Bajden pomješao ko koga treba da napadne

    “Ako Njemačka…ako Rusija…” Bajden pomješao ko koga treba da napadne

    Novi lapsus američkog predsednika širi se društvenim mrežama.

    Američki predsednik Džozef Bajden napravio je lapsus na konferenciji za štampu sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcem. On je rekao je da će Nemačka izvršiti “invaziju” na Ukrajinu.

    “Dozvolite da prvo odgovorim na prvo pitanje. Ako Nemačka… ako Rusija izvrši invaziju, ako njeni tenkovi i trupe ponovo pređu granicu sa Ukrajinom, tada više neće biti “Severnog toka 2”. Stavićemo tačku na njega”, izjavio je Bajden.Kijev i zapadne države u poslednje vreme izražavaju zabrinutost zbog navodnog povećanja “agresivnih dejstava” Rusije u blizini granica Ukrajine. Rusija je u više navrata negirala optužbe Zapada i Ukrajine za “agresivna dejstva”, navodeći da nikome ne preti i nema nameru nikoga napada, a izjave o “ruskoj agresiji” koriste se kao izgovor da se što više vojne tehnike NATO-a rasporedi u blizini ruske granice.

  • Bivši papa moli za oproštaj: Osjećam bol zbog zlostavljanja djece koja su počinili sveštenici

    Bivši papa moli za oproštaj: Osjećam bol zbog zlostavljanja djece koja su počinili sveštenici

    Bivši papa Benedikt XVI zatražio je oproštaj za sve “teške greške” u svom postupanju u slučajevima seksualnog zlostavljanja koje su počinili sveštenici tokom njegovog mandata, navodeći da u tome nije bilo nikakve njegove lične greške.

    Imao sam velike odgovornosti u Katoličkoj crkvi. Utoliko je veći moj bol zbog zloupotreba i grešaka koje su se dešavale na tim različitim mjestima za vrijeme mog mandata – rekao je penzionisani papa, prenosi agencija AP.

    Benedikt (94) je odgovorio na izvještaj njemačke advokatske firme od 20. januara, a kojoj je njemačka crkva naložila da ispita kako su se slučajevi seksualnog zlostavljanja rješavali u minhenskoj nadbiskupiiji u periodu od 1945. do 2019. godine.

    Benedikt (Jozef Racinger) bio je na čelu nadbiskupije od 1977. do 1982. godine.

    Autori izvještaja su okrivili Benedikta za vođenje četiri slučaja u vrijeme dok je bio nadbiskup, optužujući ga za nedolično ponašanje, jer nije ograničio obavljanje službe sveštenicima koji su bili krivično gonjeni i osuđeni.

    U izvještaju se okrivljuju i njegovi prethodnici i nasljednici, uz procjenu da je tokom decenija bilo najmanje 497 žrtava zlostavljanja i najmanje 235 osumnjičenih počinilaca.

    Vatikan je, naime, danas objavio pismo Benedikta kojim odgovora na optužbe, a u kojem je i odgovor njegovog advokatskog tima i njegovih savjetnika na 82 stranice o gotovo petogodišnjem mandatu Benedikta u Minhenu.

    “Kao nadbiskup kardinal Racinger nije bio umiješan ni u kakvo prikrivanje djela zlostavljanja”, naveli su u zaključku savetnici bivšeg pape.

    Kako su naveli, izvještaj ne pruža nikakve dokaze da je Benedikt znao za kriminalnu istoriju bilo kog od četiri sveštenika koji se pominju.

  • Baerbock u panciru i sa šljemom na glavi posjetila liniju kontakta na jugoistoku Ukrajine

    Baerbock u panciru i sa šljemom na glavi posjetila liniju kontakta na jugoistoku Ukrajine

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock nastavila je danas dvodnevne diplomatske aktivnosti u Ukrajini te je zajedno s ukrajinskim vojnicima posjetila tzv. liniju kontakta u blizini Mariupolja na jugoistoku Ukrajine.

    Noseći zaštitnu opremu koja uključuje šljem i pancir, Baerbock je zajedno s komandantom ukrajinske vojske i pripadnicima ove vojne organizacije obišla mjesto Širokino, gdje se uvjerila u razmjere sukoba između ukrajinskih snaga i proruskih separatista od 2014. godine.

    “Ovdje se radi o veoma depresivnim osjećajima i veoma depresivnim slikama. Možete osjetiti šta se ovdje dogodilo prije mnogo godina. Ljudi su izgubili sve što su imali. Dječije igračke su još uvijek na putu, a mjesto svjedoči činjenici da se usred Evrope vodi rat”, rekla je Baerbock.

    Ministrica je tokom posjete još jednom naglasila kako se sukob Ukrajine i Rusije može riješiti samo diplomatskim putem te da su njene aktivnosti u Kijevu upravo usmjerene u tom smjeru.
    “Želim poslati jasan signal. Mi, zajedno kao Evropljani, ne okrećemo glavu. Ne zaboravljamo ljude čija je sudbina u pitanju u ovom sukobu. Mi stojimo uz Ukrajinu”, poručila je šefica njemačke diplomatije.

    Tokom posjete Ukrajini, Baerbock će se u međuvremenu sastati i s predstavnicima specijalne posmatračke misije OSCE-a u Ukrajini. Ova organizacija u istočnoevropskoj državi ima oko 1.300 zaposlenih i ujedno predstavlja najveću misiju OSCE-a u jednoj državi.

    Tokom posjete liniji kontakta Baerbock je obavila razgovor i s prvom zamjenicom ministra vanjskih poslova Ukrajine koja se zahvalila njemačkoj ministrici na posjeti i na svemu što Njemačka u ovom trenutku čini za Ukrajinu.
    “Zajedno s ministricom vanjskih poslova Njemačke Annalenom Baerbock posjetila sam Širokino. Nekadašnje primorsko selo izgleda apokaliptično u 21. stoljeću. Ovako izgleda ruska agresija na Ukrajinu. Zahvalni smo Njemačkoj na podršci i pomoći u odvraćanju Rusije od daljnje eskalacije”, rekla je zamjenica ministra vanjskih poslova Ukrajine Emine Džaparova.

  • Na brodu sa 450 kg kokaina u Italiji pronađen Srbin prerezanog grkljana

    Na brodu sa 450 kg kokaina u Italiji pronađen Srbin prerezanog grkljana

    U Đenovi je zaplijenjeno preko 400 kilograma kokaina, koji je bio sakriven u kontejneru u kom je bila kafa iz Brazila, a pored droge na brodu MSC Adelaide pronađen je i zaklan moreplovac, državljanin Srbije, prenosi Genova 24.it.

    Prema navodima italijanskih medija, na brodu je zaplenjeno tačno 445 kilograma kokaina.

    “Teretnjak MSC Adelaide je u nedjelju uplovio u luku u Đenovi. Detaljnim pregledom utvrđeno je da se droga nalazi u jednom kontejneru gdje je kafa, bilo je skoro 450 kilograma droge, koja je bila obložena u nekim kesama”, prenose tamošnji mediji i dodaju:

    “Istražitelji su uhapsili dvojicu mušakaraca, koje su zatekli na brodu. Tada je jedan od njih uhvaćen kako uzima torbe iz kontejnera koji je bio postavljen u prostor za video-nadzor. Vrijednost zaplijenjene droge na tržištu bi bila 30 miliona evra”.

    Italijanski mediji pišu da je nakon kontrole broda pronađeno i tijelo Srbina.

    “Srpski moreplovac je bio zaklan, prerezano mu je grlo. Naložena je obdukcija Srbina, poslije koje će se znati kako je zaklan”, piše Genova 24.it, prenose srpski mediji.