VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Izgradićemo šest novih nuklearnih reaktora”: Prvi će u rad biti pušten 2035.

    “Izgradićemo šest novih nuklearnih reaktora”: Prvi će u rad biti pušten 2035.

    Francuska će izgraditi najmanje šest novih nuklearnih reaktora u narednim decenijama, izjavio je predsednik te zemlje Emanuel Makron.

    On je tako stavio nuklearnu energiju u središte programa te zemlje na putu ka ugljeničnoj neutralnosti do 2050. godine.

    Makron je rekao da će nove elektrane graditi i njima upravljati državna kompanija EDF i da će desetine milijardi evra javnih sredstava biti mobilisano za finansiranje projekata i obezbeđenje finansija EDF-a, prenosi Rojters.

    “Ono što našoj zemlji treba, a uslovi postoje, jeste preporod francuske nuklearne industrije”, rekao je Makron, predstavljajući svoju novu nuklearnu strategiju u industrijskom gradu Belfor, na istoku Francuske.

    Uz obećanja da će ubrzati i razvoj solarne energije i vetroelektrana na moru u Francuskoj, Makron je takođe najavio da želi da produži životni vek starijih nuklearnih elektrana na 50 ili više godina sa sadašnjih 40 godina, pod uslovom da su bezbedne.

    Prema proceni EDF-a, cena za šest novih reaktora iznosiće oko 50 milijardi evra, u zavisnosti od uslova finansiranja.

    Prvi novi reaktor, tzv razvijeni Evropski reaktor pod pritiskom (EPR), biće pušten u rad do 2035. godine, rekao je Makron, dodajući da će biti pokrenuta studija za još osam reaktora, mimo početnih šest novih nuklearki.

    Francuska će takođe za deset puta povećati svoje kapacitete solarne energije do 2050. godine na više od 100 gigavata (GW) i planira izgradnju 50 morskih vetroelektrana zajedničkog kapaciteta od najmanje 40 GW.

    Kapacitet kopnenih vetroturbina, koje nailaze na snažan otpor u javnosti, biće udvostručen do 2050, prema rečima Makrona.

    Rojters primećuje da Makronova odluka da produži životni vek postojećih nuklearnih elektrana označava preokret u odnosu na njegovo ranije obećanje da će zatvoriti više od deset od postojećih 56 reaktora EDF-a do 2035. godine.

    Novi nuklearni plan sada cementira posvećenost Francuske nuklearnoj energiji, koja je bila glavni oslonac posleratne industrijske moći zemlje, ali čija je budućnost bila neizvesna nakon što su Makron i njegov prethodnik obećali da će smanjiti njen udeo u energetskom miksu zemlje.

    Na promenu Makronovog mišljenja uticali su ambiciozni ciljevi Evropske unije za postizanjem nulte emisije CO2 u roku od tri decenije, s fokusom na energiju, uključujući i nuklearnu, čija proizvodnja ima manji ili nulti procenat emisija gasova s efektom staklene bašte nego fosilna goriva.

    Rastuće cene energenata i zabrinutost zbog oslanjanja Evrope na uvoz ruskog gasa takođe su doprineli zalaganju francuskih zvaničnika za veću energetsku nezavisnost celog regiona.

    Međutim, pitanje nuklearne bezbednosti podelilo je Evropu nakon japanske katastrofe u Fukušimi, pri čemu Francuska snažno lobira da nuklearna energija bude označena kao održiva u novim pravilima Evropske komisije o finansiranju zelenih energetskih projekata, navodi Rojters.

  • Oštra poruka iz Kijeva – “napunjen revolver stavljen na sto”

    Oštra poruka iz Kijeva – “napunjen revolver stavljen na sto”

    Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba uporedio je zahteve Rusije za NATO u pogledu daljeg neširenja Alijanse sa revolverom stavljenim na sto.

    “Žao mi je što se nad Evropom drugi put za manje od sto godina nadvila senka agresivne autoritarne države koja traži priliku za revanš i da prekroji arhitekturu bezbednosti na kontinentu i to radi pretnjama i oružjem”, rekao je Kuleba tokom panel-diskusije “Ukrajina-Francuska”.

    On je dodao da Ukrajini takva eskalacija nije potrebna.

    “U mrak konflikata sve nas su vratile aktivnosti rukovodstva Rusije”, rekao je ukrajinski ministar i dodao da je Rusija na ukrajinskoj granici koncentrisala više od 100.000 vojnika bez realnih razloga za tako nešto.

    Ultimatumi iz Kremlja sad već u vidu dokumenata ne predviđaju prihvatljiva rešenja, tvrdi Kuleba.

    “Zahtevi primiti neke države u NATO ili ne, povući snage sa teritorije Alijanse su neprihvatljivi. To nije predlog za razmatranje nego napunjen revolver stavljen na sto”, rekao je Kuleba.

    Ministarstvo spoljnih poslova Rusije objavilo je 17. decembra 2021. nacrte ugovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o garancijama bezbednosti, kao i sporazuma o merama za obezbeđenje bezbednosti Rusije i država-članica Severnoatlantskog saveza. Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje od daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.

  • Objavljena mapa: Evo kako su raspoređene NATO trupe u Istočnoj Evropi

    Objavljena mapa: Evo kako su raspoređene NATO trupe u Istočnoj Evropi

    Značaj vojske NATO-a i SAD-a na istoku Evrope je sve veći s obzirom na rastuću prijetnju od ruske invazije na Ukrajinu. Ruska vojska od početka ove godine sve više pozicionira svoje trupe duž ukrajinske granice, a evo kako su raspoređene zapadne snage.

    NATO ima četiri multinacionalne borbene grupe u Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj, sastavljene od vojnika iz nekoliko zemalja članica. Ove bataljone, po principu rotacije, vode Velika Britanija, Kanada, Njemačka ili SAD.

    Alijansa je prošlog mjeseca saopćila da su sve četiri grupe borbeno spremne, a prvi čovjek NATO-a Jens Stoltenberg je naglasio kako su spremni i pojačati prisustvo slanjem dodatnih snaga u istočno područje.

    SAD ima svoje baze u Litvaniji i Rumuniji, kao i Poljskoj. Predsjednik Joe Biden je prošle sedmice odobrio raspoređivanje dodatnih 3.000 američkih vojnika u Poljsku, Njemačku i Rumuniju, plus 8.500 drugih pripadnika koji su u pripravnosti.

    Ove dvije vojske objavile su mapu sa rasporedom svojih snaga u Istočnoj Evropi.


    NATO nema trupe u Ukrajini, niti su najavili slanje istih, međutim njihovo prisustvo se ogleda na drugim nivoima. Iako Ukrajina nije članica Alijanse, oni ovoj zemlji daju strateške savjete i na taj način im pomažu u ovoj krizi.

    Inače, Rusija i Bjelorusija su započele danas desetodnevne zajedničke vojne vježbe, a objavljena je i mapa njihovih snaga.


    Tenzije između Ukrajine i Rusije su pojačane u posljednjih nekoliko mjeseci, nakon više godina “primirja”, odnosno dogovora da se vojske neće sukobljavati.

  • Amerika odgovorila Rusiji: Šta je istina, a šta laž u odnosima NATO-a i Moskve

    Amerika odgovorila Rusiji: Šta je istina, a šta laž u odnosima NATO-a i Moskve

    Sjedinjene Američke Države objavile su kratki video u kojem analiziraju posljednje izjave ruskih zvaničnika koje se tiču širenja NATO saveza prema istoku, ali i drugih teza koje su iznijeli ruski političari u posljednjih nekoliko mjeseci.

    Između ostalog, na početku videosnimka Sjedinjene Američke Države prikazuju izjavu ruskih zvaničnika, u kojoj se ističe kako je NATO opkolio Rusiju te da države članice ovog saveza kuju zavjeru protiv Rusije još od kraja Hladnog rata.

    “NATO je odbrambeni savez koji ne traži sukob. Rusija graniči s 14 zemalja. Samo njih pet su članice NATO-a”, odgovorili su iz SAD-a.

    Nakon toga iz SAD-a su se osvrnuli i na tvrdnje da raspoređivanjem NATO snaga na istoku Evrope ova alijansa zapravo prijeti Rusiji.
    “Jedino raspoređivanje NATO snaga na istoku Evrope bilo je zbog vojne sile koju upotrebljava Rusija. Ovo raspoređivanje snaga je isključivo odbrambeno i to su tražile zemlje domaćini”, navodi se u odgovoru Washingtona.

    Na kraju, američki zvaničnici su citirali izjavu Putina iz 2002. godine te su naglasili kako se u potpunosti slažu s ruskim predsjednikom.

    “Svaka zemlja ima pravo da izabere način na koji želi osigurati svoju sigurnost”, stoji u izjavi Vladimira Putina, koju su 20 godina kasnije prenijeli američki zvaničnici.

  • EU ambasadori ne dolaze na obilježavanje Nacionalnog dana Srbije u Orašac zbog prisustva Dodika

    EU ambasadori ne dolaze na obilježavanje Nacionalnog dana Srbije u Orašac zbog prisustva Dodika

    Ambasadori zemalja Evropske unije ove godine neće prisustvovati obeležavanju Nacionalnog dana Srbije u Orašcu zbog najave prisustva Milorada Dodika, saznaje ekskluzivno Blic u diplomatskim krugovima.

    Srbija se tako po riječima izvora Blica našla pred velikim izazovom.

    – Sa jedne strane morala bi da se odrekne zajedničkog obilježavanja važnih datuma sa Republikom Srpskom, a sa druge strane, prisustva evropskih predstavnika na toj manifestaciji – kaže izvor.

    Šta će po tom pitanju Vlada Srbije da uradi znaće se po povratku prenijerke Ane Brnabić iz Pariza kada je očekuje razgovor sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

  • “Pripremaju se za rat – u toku je masovno prebacivanje stotina tona vojne tehnike”

    “Pripremaju se za rat – u toku je masovno prebacivanje stotina tona vojne tehnike”

    Kijevske vlasti se pripremaju za rat u Donbasu, koncentrisale su sve borbeno gotove jedinice Oružanih snaga Ukrajine na liniji razgraničenja.

    To je izjavio direktor ruske Spoljnoobaveštajne službe Sergej Nariškin.

    “Koji im je cilj? Mislim da je cilj da unište narodne republike. I sve to sa namerom da se Rusija uvuče u unutrašnji ukrajinski sukob”, rekao je on u intervjuu za list “Moskovski komsomoljec”.

    Prema njegovim rečima, ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog nacionalisti i zapadni pokrovitelji guraju u rat.

    “U toku je masovno prebacivanje stotina tona vojne tehnike i municija iz američkih baza u Evropi, iz Velike Britanije i Kanade. Povećava se kontingent savetnika i instruktora specijalnih snaga NATO-a. Čak postoje informacije o pojavi multinacionalnih odreda militanata-džihadista”, upozorio je Nariškin.

    S tim u vezi, naveo je da su u zonu sukoba u Donbasu stigli novinari kako bi pripremili lažne priče.

    “Savet bezbednosti Ukrajine i Oružane snage te zemlje pripremaju provokacije na liniji razgraničenja u Donbasu i njihovo ‘dokumentovanje’ u stilu dezinformacija u vezi sa ‘Belim šlemovima’ u Siriji. Kontingent ‘propagadnih snaga za operativno razmeštanje’ zapadnih medija je višestruko povećan tamo”, istakao je on.

    Kako je rekao, optužbe na račun Rusije da navodno priprema invaziju na Ukrajinu su dobro izrežirana provokacija. Moskva nema takve planove, istakao je šef ruskih obaveštajaca.

    “Optužbe za agresivne planove protiv Ukrajine su neosnovane. Planova za ‘invaziju’ nije bilo i nema ih i sve što se dešava oko toga je dobro izrežirana provokacija. Znamo njene autore i vidimo kakvim snagama i sredstvima nastavlja da se umnožava ova zlonamerna i veoma opasna laž”, konstatovao je Nariškin.

    Posledice sukoba, koji može da se razbukta usled aktivnosti ukrajinskih vlasti, biće teške za narode Rusije i Ukrajine, smatra on.

    “Ukrajinske vlasti, koje se aktivno zalažu za vojnu avanturu, vrlo su svesne svoje sudbine nakon raspirivanja sukoba. Nije u interesu naroda Ukrajine i Rusije da se plamen rata rasplamsa. Posledice bi u svakom slučaju bile teške za sve”, naglasio je.

    Nariškin je dodao da ponovno uspostavljanje dobrih odnosa između Rusije i Ukrajine otežava nesposobnost dogovora kijevskog režima i političkih snaga koje su došle na vlast tokom državnog prevrata 2014.

    U isto vreme, konfontaciju na jugoistoku zemlje nazvao je glavnom pretnjom po Ukrajinu.

    “Jedini put za rešavanje tog sukoba je diplomatski. To je put primene paketa mera za implementaciju Minskih sporazuma”, zaključio je direktor.

  • Truss i Lavrov održali sastanak, ruski zvaničnik poručio: Ovo je kao razgovor nijemih i gluhih

    Truss i Lavrov održali sastanak, ruski zvaničnik poručio: Ovo je kao razgovor nijemih i gluhih

    Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Elizabeth Truss danas se u Moskvi sastala s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom s kojim je razgovarala o trenutnoj krizi između Ukrajine i Rusije.

    Nakon sastanka, šefica britanske diplomatije je izjavila kako Rusija još uvijek ima vremena da se vrati na put diplomatije.

    “Još uvijek postoji dovoljno vremena da se Rusija vrati diplomatiji i prekine agresiju prema Ukrajini. NATO je jasan, ako se ne odabere put diplomatije, bit će velikih posljedica za Evropu, Rusiju i Ukrajinu”, rekla je Truss.

    Također, naglasila je kako ruske aktivnosti oko Ukrajine potkopavaju ruski položaj u međunarodnoj zajednici.

    “Agresija ruske vlade i pokušaji iskrivljavanja prošlosti potkopavaju ruski status u svijetu. Ruske akcije i destabilizacija Ukrajine i kroz hibridni rat i gomilanje trupa na granicama, su djela koja djeluju tako da jačaju NATO, a istovremeno udaljavaju ukrajinski narod od Rusije”, poručila je britanska ministrica.

    Također, ona je naglasila kako zapadni saveznici spremaju velike sankcije za Rusiju ukoliko se ova država odluči za invaziju na Ukrajinu.

    “Vjerujemo u samoopredjeljenje ukrajinskog naroda. Velika Britanija i saveznici uveli bi velike sankcije. Sjedinjene Američke Države su jasno rekle da u slučaju invazije Sjeverni tok 2 neće funkcionisati. Rusija i dalje može birati alternativu”, mišljenja je Truss.

    S druge strane, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je kako je razočaran postupcima i razmišljanjima zapadnih zemalja.

    “Razočaran sam jer je ovo kao razgovor između nijeme i gluhe osobe. Zapad uporno ignoriše naše zahtjeve. Govori se o invaziji na tu zemlju, a i iz samog Pentagona stižu informacije kako Rusija ne planira nikakvu invaziju. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je također pozvao zapadne saveznike i medije da ne paniče. Šta je sve napravila ta priča? Vidimo da investitori, novac i diplomate napuštaju Ukrajinu”, ističe Lavrov.

    On je govorio i o raspoređivanju ruskih trupa oko granice s Ukrajinom.

    “Dosta sam vremena na sastanku potrošio da objasnim šta naše trupe rade na našoj teritoriji. Trenutno je u baltičkim državama raspoređeno hiljade stranih vojnika i to na teritoriji drugih zemalja. Ruska vojska je na ruskoj teritoriji. Zašto su naše kolege tako sebične kada se govori o sigurnosti Evrope i zašto su sebični kada izrazimo zabrinutost kada je riječ o našoj sigurnosti?”, pojašnjava Lavrov.

    Također, ruski šef diplomatije je naglasio kako Rusija nikome ne prijeti, već da se prijeti Moskvi.

    “Nigdje nismo iznijeli niti jednu prijetnju. Oni nama prijete. Zapad koristi Ukrajinu kako bi poboljšao svoj ugled. Čini se kako Rusija nema ista prava u međunarodnom ‘ringu’ kao Velika Britanija”, rekao je ruski šef diplomatije.

  • “Napad sve izvjesniji, spremamo se za najgore”

    “Napad sve izvjesniji, spremamo se za najgore”

    Rusija mora da bira između diplomatskog rešenja krize oko Ukrajine ili suočavanja sa ekonomskim sankcijama, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    Sa druge strane, povećano je vojno prisustvo snaga NATO u istočnim zemljama Alijanse.

    “Rusija ima izbor: mogu da izaberu diplomatsko rešenje, ali ako izaberu konfrontaciju, platiće visoku cenu”, poručio je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za medije sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom u Briselu, prenosi agencija Rojters.

    On je upozorio da će biti ekonomskih sankcija i povećanog vojnog prisustvo NATO u istočnom delu Alijanse, kao i da je Velika Britanija zaista važan deo toga.

    U odgovoru na pitanje novinarke Bi-Bi-Sija, Džonson je procenio da trenutno ukrajinska vojska ima 200.000 vojnika.

    “Želim samo da naglasim da bi bila apsolutna katastrofa ako bi došlo do rata na ukrajinskom tlu, kao i da bi došlo do ozbiljnog krvoprolića”, upozorio je britanski premijer.

    On je poručio da ljudi u Rusiji moraju da razmišljaju i o tome da li je razumno da se, kako je naveo, troši krv ruskih vojnika u ratu, za koji on kaže da bi bio katastrofalan.


    Broj ruskih vojnika na ukrajinskoj granici se povećava i mogući napad je sve izvesniji, rekao je Stoltenberg.

    “Ovo su opasna vremena za evropsku sigurnost”, rekao je Jens Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare.

    “Broj ruskih vojnika se povećava. Mogući napad sve je izvesniji”, upozorio je.

    “NATO nije pretnja Rusiji, ali moramo biti spremni za najgore, istovremeno verujući u političko rešenje”, naglasio je.

  • Mađarski šef diplomatije: Nećemo prihvatiti dodatno razmještanje NATO trupa na našem teritoriju

    Mađarski šef diplomatije: Nećemo prihvatiti dodatno razmještanje NATO trupa na našem teritoriju

    Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto izjavio je kako ova država neće prihvatiti dodatne NATO trupe na njenoj teritoriji u sklopu jačanja vojnih kapaciteta NATO članica u kontekstu rusko – ukrajinske krize.

    Iako su Sjedinjene Američke Države poslale dodatni kontingent vojnika u Poljsku i Rumuniju, dok je Njemačka povećala broj vojnika u Litvaniji, Szijjarto ističe kako Mađarska neće dozvoliti dodatno gomilanje trupa na svojoj teritoriji.

    “Ne nismo pristali na to i nećemo pristati jer već imamo NATO trupe u državi. To je mađarska vojska i ona je u stanju da garantuje sigurnost zemlje. Zbog toga, ne trebaju nam nikakve dodatne trupe u Mađarskoj”, rekao Szijjarto za Euronews.

    Između ostalog, mađarski šef diplomatije je rekao kako SAD, Evropska unija i Rusija moraju nastaviti razgovore kako bi se mirno riješila kriza u i oko Ukrajine.

    Također, naglasio je kako trenutna kriza budi sjećanja na Hladni rat i mnoge decenije u kojima su patili brojni narodi u Evropi.

    “Zato ne želimo da se ova vremena vrate. Tražimo i pozivamo međunarodnu zajednicu da da sve od sebe kako bi se izbjegao povratak u Hladni rat. Nažalost, iz historije smo naučili kako u sukobu između istoka i zapada najviše ispaštaju države centralne Evrope. Mi ne želimo da budemo gubitnici”, poručio je Peter Szijjarto.

  • Američki vojnici stigli u Rumuniju, bit će raspoređeni u bazi blizu Crnog mora

    Američki vojnici stigli u Rumuniju, bit će raspoređeni u bazi blizu Crnog mora

    Američki vojnici koji su prethodne sedmice stigli iz SAD-a u Evropu, u sklopu pojačanja zemljama NATO saveza na istoku, raspoređeni su sinoć na područje Rumunije, saopćilo je ministarstvo odbrane ove države.

    Sjedinjene Američke Države su u sklopu pojačanja i tenzija između Ukrajine i Rusije u Evropu poslale dodatnih 3.000 vojnika, koji će većinom biti raspoređeni u Poljskoj i u Rumuniji.

    Prema informacijama rumunskog ministarstva odbrane, kontingent američkih vojnika stigao je u Rumuniju u noći sa srijede na četvrtak, a trebali bi biti smješteni u vojnoj bazi “Mihail Kogalniceanu” na istoku države. Ovu bazu, koja je smještena na Crnom moru, američke trupe koriste još od 1999. godine.

    “Američke trupe stigle su u Rumuniju i uglavnom su sastavljene od vojnika 2. konjičkog puka. Djelovat će na području Rumunije u oklopnim transporterima Stryker, a uz koje bi trebali doći i vojnici drugih specijalnosti”, saopćeno je iz rumunskog ministarstva odbrane.

    Kako prenose mediji u ovoj državi, u Rumuniji bi u narednom periodu trebalo biti raspoređeno 1.000 američkih vojnika iz ove jedinice, koji bi trebali služiti kao podrška američkim trupama koje su prisutne u ovoj državi već od ranije.
    “Glavna misija američkih vojnika bit će izvođenje obuke i zajedničkih aktivnosti sa strukturama rumunske vojske u cilju podizanja nivoa interoperabilnosti i međusobnog povjerenja. Razmještanje ovog odreda je dio mjera jačanja savezničke pozicije na cijelom istočnom krilu NATO saveza”, pišu rumunski mediji.

    Povodom razmještanja američkih trupa u Rumuniji oglasio se i savjetnik američkog državnog sekretara Derek Chollet, koji je naglasio kako je jačanje istočnog krila NATO-a prioritet rada ove vojnopolitičke alijanse.

    “Jednu stvar smo vrlo jasno rekli ruskoj strani. Ako nastave putem eskalacije, i ako odluče da krenu prema Ukrajini, suočit će se s još više sposobnosti NATO saveza na istočnom krilu”, poručio je Chollet.