VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Stoltenberg od Moskve zatražio dokaze o odlasku sa granica Ukrajine

    Stoltenberg od Moskve zatražio dokaze o odlasku sa granica Ukrajine

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg ponovo je zatražio danas da Moskva dokaže da vrši povlačenje trupa sa granica Ukrajine i dodao da se vojnici i tenkovi često pomjeraju.Ostaje da se vidi da li zaista postoji rusko povlačenje. Ono što vidimo je da su povećali broj vojnika i da dolazi još više trupa – rekao je Stoltenberg novinarima na početku dvodnevnog sastanka ministra odbrane NATO zemalja u Briselu.

    On je dodao da će NATO pozdraviti “stvarni početak povlačenja trupa”.

    – Oni su uvijek pomjerali snage naprijed-nazad tako da to što vidimo kretanje snaga ili tenkova ne potvrđuje stvarno povlačenje – naglasio je Stoltenberg.

  • Biden: Još nemamo potvrdu da se ruske trupe povlače s granica, tamo se nalazi 150.000 vojnika

    Biden: Još nemamo potvrdu da se ruske trupe povlače s granica, tamo se nalazi 150.000 vojnika

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden obratio se večeras naciji povodom aktuelne krize na istoku Evrope i tenzija između Rusije i Ukrajine te je poručio kako je Amerika spremna na apsolutno sve opcije u odnosima s Rusijom.

    Na početku obraćanja, Biden je naglasio kako je Amerika spremna na diplomatiju i unapređenje odnosa s Rusijom, ali je isto tako poručio kako će Washington adekvatno reagovati ukoliko Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu.

    “Zajedno sa saveznicima smo u stalnim diplomatskim aktivnostima. Pričao sam s Putinom i rekao mu da smo spremni na diplomatiju, ako i on to želi. Predsjednik Putin i ja smo se složili da trebamo dalje razgovarati o ovom pitanju. Jučer, Rusija je rekla kako želi nastaviti put diplomatije i slažem se s tim. SAD su stavile na stol konkretne ideje za stabilizaciju sigurnosti. kontrolu oružja, transparentnost, stratešku stabilnost. Ove mjere se tiču i Rusije i NATO-a. Međutim, nećemo žrtvovati osnovne principe. Nacije imaju pravo na suverenitet i slobodu da sami odlučuju s kim će planirati saveze”, rekao je Biden.

    Iako su ruski zvaničnici jutros saopćili kako se dio trupa povlači u svoje baze, Biden ističe kako za to još uvijek nema potvrde.

    “Nastavit ćemo diplomatske napore u konsultaciji sa saveznicima. Sve dok postoji mogućnost za diplomatiju, mi ćemo biti tu. Rusija je rekla da neke trupe napuštaju položaje. To je dobro, ali za to još nismo dobili potvrdu. Naše analize pokazuju da su i dalje u prijetećoj poziciji. 150.000 vojnika nalazi se oko Ukrajine. Invazija je i dalje itekako moguća. Svi Amerikanci u Ukrajini, napustite Ukrajinu sada. Zato smo premjestili našu ambasadu u Lavov, na zapad Ukrajine. Bili smo transparentni prema svijetu o ruskim planovima, da svi znaju o čemu se radi i zbog toga dijelimo informacije”, poručio je Biden.

    On je također poručio kako SAD i NATO nisu prijetnja Rusiji.

    “SAD i NATO nisu prijetnja Rusiji. Ukrajina ne prijeti Rusiji. Nemamo plan da postavimo rakete u Ukrajinu i ne želim destabilizovati Rusiju. Građani Rusije, niste naši neprijatelji i vjerujem da ne želite rat s Ukrajinom, zemljom s kojom dijelite duboke historijske pa i porodične veze. Ovo bi bio rat bez razloga. Uračunjivost je važna. Ako Rusija izvrši invaziju, ljudske žrtve će biti masovne. Ako Rusija napadne Ukrajinu, svijet neće zaboraviti da je Rusija izabrala put destrukcije. SAD, saveznici, odgovorit će promptno i vjerujte da je Zapad je ujedinjen. Ovo je više od samog sukoba Ukrajine i Rusije. Ovo predstavlja sve u što vjerujemo, u svijet kakav želimo vidjeti i pravo zemalja da biraju svoju sudbinu i pravo ljudi da odlučuju o sebi. Ne možete mijenjati granice susjednih zemalja silom”, jasan je predsjednik SAD-a.

    Na kraju, Biden je rekao kako će, ukoliko dođe do invazije, Rusija snositi velike ekonomske posljedice.

    “Ukoliko se invazija izvrši, od Sjevernog toka 2 neće biti ništa. Poslali smo Ukrajini opremu da se brani, obezbijedili smo treninge, savjete i stručnjake. Također, branit ćemo svaki centimetar NATO teritorije svom silom. Napad na jednu državu je napad na sve države. Zbog toga smo poslali naše trupe na jugoistočni dio NATO saveza. Nastavit ćemo vježbe s našim saveznicima. Ipak, moramo biti jasni, ukoliko Rusija napadne Ukrajinu, posljedice će osjetiti i stanovnici na našem tlu i zbog toga poduzimamo već određene mjere”, ističe Biden.

    Na kraju konferencije, Biden je ponovio kako SAD ne žele direktan sukob s Rusijom.

    “Ne želimo direktan sukob s Rusijom. Međutim, ako Rusija napadne Amerikance u Ukrajini, reagovat ćemo silom. Spremni smo reagovati i na cyber napade. Rusija i SAD moraju birati put diplomatije, ali ako se odluče za invaziju, nećemo oklijevati s odgovorom”, zaključio je Biden.

  • Zapad je za danas najavio rusku invaziju na Ukrajinu

    Zapad je za danas najavio rusku invaziju na Ukrajinu

    U Ukrajini bi danas mogao biti dan odluke, jer su zapadni zvaničnici I mediji proteklih dana najavljivali upravo 16. februar kao datum kada bi Rusija mogla izvršiti invaziju. Moskva negira te tvrdnje i ističe da je riječ o “zapadnoj histeriji”.

    Osim toga, jučer je Rusija objavila da povlači dio svojih trupa s ukrajinske granice, gdje su se u proteklom periodu odvijale velike vojne vježbe. Zapad tvrdi da nema dokaza da je vojska povučena.
    Moskva je jučer ismijala tvrdnje pojedinih zapadnih medija da će invazija na Ukrajinu početi u 3 ujutro 16. februara, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Ukrajinci koji vjeruju u takve stvari trebaju ostati budni.

    “Bolje im je da namjeste alarme za ovo vrijeme i sami se uvjere”, rekao je Peskov za RIA Novosti u srijedu nešto poslije ponoći, upitan mogu li Ukrajinci mirno spavati ili se trebaju brinuti.

    Peskov je komentirao izvještaje brojnih zapadnih medija – posebno nekoliko britanskih tabloida – da će Rusija napasti Ukrajinu u 3 ujutro po lokalnom vremenu u srijedu. Mediji su se pozvali na anonimne američke obavještajne službenike kao izvore za tu tvrdnju.

    Peskov se ranije našalio da ga Putin ponekad pita – isto tako u šali – je li tačno vrijeme invazije objavljeno u zapadnoj štampi.

    S druge strane, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden obratio se sinoć naciji povodom aktuelne krize na istoku Evrope i tenzija između Rusije i Ukrajine te je poručio kako je Amerika spremna na apsolutno sve opcije u odnosima s Rusijom.


    Na početku obraćanja Biden je naglasio kako je Amerika spremna na diplomatiju i unapređenje odnosa s Rusijom, ali je isto tako poručio kako će Washington adekvatno reagovati ukoliko Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu.

    “Zajedno sa saveznicima smo u stalnim diplomatskim aktivnostima. Razgovarao sam s Putinom i rekao mu da smo spremni na diplomatiju, ako i on to želi. Predsjednik Putin i ja smo se složili da trebamo dalje razgovarati o ovom pitanju. Jučer je Rusija rekla kako želi nastaviti put diplomatije i slažem se s tim. Sjedinjene Američke Države su stavile na stol konkretne ideje za stabilizaciju sigurnosti, kontrolu oružja, transparentnost i stratešku stabilnost. Ove mjere se tiču i Rusije i NATO-a. Međutim, nećemo žrtvovati osnovne principe. Nacije imaju pravo na suverenitet i slobodu da same odlučuju s kim će planirati saveze”, rekao je Biden.

  • Kuleba: Ako Rusija prizna Donjeck i Lugansk kao nezavisne republike, za to će snositi posljedice

    Kuleba: Ako Rusija prizna Donjeck i Lugansk kao nezavisne republike, za to će snositi posljedice

    Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba komentirao je posljednje aktivnosti ruskog parlamenta kada je riječ o priznavanju Donjecka i Luganska kao nezavisnih republika te je poručio kako bi eventualna Putinova odluka o priznanju dodatno zakomplikovala situaciju.

    Komentirajući posljednje ruske aktivnosti, Kuleba je naglasio kako će Ukrajina razmotriti odgovor na djelovanje ruskog parlamenta, a planirane aktivnosti bit će sprovedene u koordinaciji sa zapadnim partnerima.
    “Što se tiče mogućeg ruskog priznanja Donjecka i Luganska kao nezavisnih republika, želim da ponovim nepromjenjiv stav Ukrajine. U slučaju da Putin odobri odluku o priznanju, Rusija će de facto i de jure napustiti sporazum iz Minska i za to će snositi posljedice”, rekao je Kuleba.

    Osim toga, boraveći u Italiji na sastanku s ministrom vanjskih poslova ove države, Kuleba je komentirao i eventualni ulazak Ukrajine u NATO te je naglasio kako samo Ukrajina i ovaj savez mogu odrediti nastojanja Kijeva za pridruživanje alijansi.

    “Niko osim Ukrajine i članica NATO-a ne bi trebao imati riječ u diskusijama o budućem članstvu Ukrajine u NATO-u”, izjavio je Kuleba.

    Podsjetimo, ruska Državna duma je na jučerašnjoj sjednici odobrila rezoluciju kojom se poziva predsjednik Rusije Vladimir Putin da prizna dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini kao nezavisne teritorije – Donjecka (DNR) i Luganska (LNR).Na jučerašnjem zasjedanju održano je glasanje o dva projekta o priznavanju DNR i LNR. Frakcija Komunističke partije ponudila je da uputi apel direktno Vladimiru Putinu, a Jedinstvena Rusija je insistirala da se prvo apel za priznanje samoproglašenih republika uputi na razmatranje Ministarstvu vanjskih poslova i drugim strukturama na konsultacije. Stručnjaci su precizirali da nijedna rezolucija nema obavezujuću snagu.

  • Ruski izaslanik u EU: Nećemo napasti Ukrajinu, ratovi u Evropi rijetko počinju srijedom

    Ruski izaslanik u EU: Nećemo napasti Ukrajinu, ratovi u Evropi rijetko počinju srijedom

    Ruski izaslanik u Evropskoj uniji Vladimir Čizov odbacio je navode Zapada kako će Rusija u narednom periodu izvršiti invaziju na Ukrajinu te je poručio kako do eskalacije neće doći.

    U razgovoru za njemački Die Welt, Čizov je komentirao navode New York Timesa o tome kako ruska invazija na Ukrajinu počinje danas.

    “Što se Rusije tiče, mogu vas uvjeriti kako ove srijede neće biti napada. Neće biti eskalacije ni u narednoj sedmici, ni u sedmici nakon toga, ni u narednom mjesecu”, rekao je Čizov.

    Između ostalog, ruski izaslanik je imao još jednu poruku za zapadne zvaničnike.

    “Ratovi u Evropi rijetko počinju u srijedu”, dodao je Čizov.

    On je također iznio niz kritika na ponašanje zapadnih zvaničnika.

    “Kada iznosite optužbe, posebno vrlo ozbiljne optužbe protiv Rusije, također imate odgovornost da iznesete dokaze. U suprotnom, to je kleveta. Pa gdje su vam dokazi?”, pojašnjava Čizov.

    Na kraju razgovora za njemački list, Čizov je pozvao Zapad da ozbiljno shvati ruske sigurnosne zahtjeve.

    “To bi bilo u interesu svih Evropljana, od Lisabona do Vladivostoka, ali i svih drugih naroda u svijetu”, zaključio je Čizov.

  • Njemcima će tek da poskupi; “Najviše u posljednjih 30 godina”

    Njemcima će tek da poskupi; “Najviše u posljednjih 30 godina”

    Prema prognozama njemačkih stručnjaka, hrana bi ove godine mogla da poskupi za sedam procenata. To će dodatno da poveća godišnju stopu inflacije u Njemačkoj.

    Stručnjaci Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena očekuju nagli rast cena hrane tokom godine.

    “Prema našim istraživanjima, više od dve trećine proizvođača hrane planira dalja povećanja cena narednih meseci”, rekao je šef ekonomskog odeljenja Instituta Timo Volmershojzer u intervjuu za list “Velt”.

    To je najviše u poslednjih 30 godina, odnosno od ponovnog ujedinjenja Nemačke. “Zato će cene hrane verovatno biti ključni pokretač inflacije ove godine”, dodao je naučnik.

    Institut IFO očekuje ove godine porast cena hrane od sedam odsto. Zbog toga su istraživači ekonomskih kretanja svoju prognozu ukupne stope inflacije u Nemačkoj podigli na četiri procenta, prenosi DW.

    Cene proizvođača porasle za 22 odsto

    “Poskupljenja u prodavnicama tek počinju”, kaže Kristijan Jance iz konsultantske kuće “Ernst i Jang”. “Cene proizvodnje naglo rastu, što na kraju utiče i na potrošačke cene. To će posebno biti uočljivo nakon sledeće žetve.” Predstoji nam, kaže Jance, “cenovni šok”.

    Poslednji proračuni nemačkog Zavoda za statistiku pokazuju u kolikoj meri su proizvođači u poslednje vreme podigli cene poljoprivrednih proizvoda: one su u decembru prošle godine u proseku porasle za 22 odsto. “To je najveći međugodišnji rast cena još od jula 2011. godine”, navode statističari. Biljni proizvodi su, recimo, poskupeli za 29 odsto, a oni životinjskog porekla za 17 procenata.

    Loše žetve

    “Rast cena biljnih proizvoda delimično je posledica skoka cena žitarica u julu 2020”, navode iz Zavoda za statistiku. Velika tražnja iz Nemačke i inostranstva, uz istovremeno slabiju žetvu, glavni su razlozi za to.

    Statističari objašnjavaju enormno povećanje cene uljane repice za 68 odsto činjenicom da se ona koristi i za proizvodnju energije, a u uslovima smanjene ponude u svetu, registruje se i velika tražnja.

  • Da li Blinken i Lavrov najavljuju smirivanje tenzija: Pozvali na nastavak dijaloga i diplomatiju

    Da li Blinken i Lavrov najavljuju smirivanje tenzija: Pozvali na nastavak dijaloga i diplomatiju

    Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov i državni sekretar SAD-a Antony Blinken održali su danas novu rundu razgovora o Ukrajini što predstavlja svojevrsni nastavak razgovora i sastanka koji je održan 12. februara.

    Kako je saopćeno iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije, razgovor je održan na inicijativu Sjedinjenih Američkih Država, a Blinken i Lavrov su naglasili kako Rusija i SAD moraju nastaviti zajednički rad na rješavanju problema.

    “Sergej Lavrov je istakao neprihvatljivost agresivne retorike Washingtona i njegovih najbližih saveznika te je pozvao na pragmatičan dijalog o čitavom nizu pitanja koje je pokrenula Rusija, a koja se tiču i principa nedjeljivosti sigurnosti”, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije.

    S druge strane, iz Washingtona su se oglasili kratkom porukom nakon sastanka te su istakli kako je put dijaloga najbolje rješenje za probleme

    “Ako je Rusija istinski zainteresovana za rješavanje ove krize diplomatskim putem i dijalogom, spremni smo to učiniti. To je naš omiljeni put, ispravna i odgovorna stvar. Međutim, dijalog se mora odvijati u kontekstu deeskalacije”, saopćeno je iz State Departmenta.

    Iako se već sedmicama govori o tome kako će Ruska Federacija izvršiti invaziju na Ukrajinu 16. februara, današnje povlačenje dijela ruskih trupa mnogi su protumačili kao smirivanje tenzija.
    Tokom dana, ruski predsjednik Vladimir Putin se također sastao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, a tokom razgovora je naglašeno kako Rusija očekuje nastavak diplomatskih pregovora sa Zapadom oko sigurnosnih zahtjeva koje je Kremlj uputio u Brisel i Washington prije nekoliko sedmica.

  • Makron: Pozivam Putina da ne prizna nezavisnost ukrajinskih regija

    Makron: Pozivam Putina da ne prizna nezavisnost ukrajinskih regija

    Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) zatražio je od ruskog predsjednika Vladimira Putina da “ne prizna nezavisnost” ukrajinskih regija Donjecka i Luganska, saopćila je Jelisejska palata u utorak, kako prenosi CNN.

    • Ostajemo na oprezu i tražimo od (Putina) da ne slijedi zahtjev Dume – rekao je glasnogovornik Jelisejske palate.

    Ukrajinske snage i separatisti koje podržava Rusija su u sukobu u istočnim regionima Donjecka i Luganska koji se graniče sa Rusijom, oblasti poznatom kao Donbas, od 2014. godine.
    Donji dom parlamenta Rusije zatražio je od Putina da razmotri priznavanje Donjecka i Luganska kao suverenih i nezavisnih u utorak.

    • Ruski predsjednik je rekao da je to parlamentarna inicijativa koju on nije odobrio – dodao je portparol.
  • Novi cyber napadi u Ukrajini: “Pala” stranica ministarstva odbrane, ali i bankarski sistemi

    Novi cyber napadi u Ukrajini: “Pala” stranica ministarstva odbrane, ali i bankarski sistemi

    Ministarstvo odbrane Ukrajine, ali i brojne banke u ovoj državi, prijavile su kako su danas od 15 sati pokrenuti brojni cyber napadi na web stranice ovih institucija zbog čega im je otežan rad.

    Prema pisanju Ukrajinske Pravde, najmanje dvije banke su za sada prijavile cyber napade, a također se ističe kako su cyber aktivnosti jače nego i drugačije nego što je to bio slučaj do sada.

    “Korisnici su u međuvremenu prijavili kako nemaju pristup internet bankarstvu, a drugi ističu kako se mogu prijaviti, ali da ne mogu obavljati transakcije”, pišu ukrajinski mediji.

    Osim banaka, cyber napade je potvrdilo i Ministarstvo odbrane Ukrajine te su najavili kako očekuju nastavao DDoS napada na stranice brojnih institucija u ovoj državi.

    Slične aktivnosti hakeri su izveli i polovinom januara kada su meta napada bili Ministarstvo prosvjete Ukrajine, Ministarstvo vanjskih poslova te nekoliko web stranica medija u Ukrajini.

    “Web stranice su nakon napada sadržavale poruku na ukrajinskom, ruskom i poljskom jeziku, u kojoj se navode lični podaci Ukrajinaca. Na stranici je stajala i poruka: ‘Bojte se i očekujte najgore. Ovo je za vašu prošlost, sadašnjost i budućnost”, stajalo je na stranicama.

  • “Rusija će nastaviti sa isporukama gasa”

    “Rusija će nastaviti sa isporukama gasa”

    Rusija ne može da zažmuri na to kako SAD i NATO “sasvim slobodno i u svoju korist” tumače princip nedjeljive bezbjednosti, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin na konferenciji za štampu sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Moskvi.

    Putin je saopštio da je razgovor sa Šolcom bio poslovan i primjetio da je njemački kacelar raspoložen za dalju uzajamno korisnu saradnju.

    “Sjeverni tok 2” je komercijalni projekat koji je završen i spreman za rad. Međutim, Putin je istakao da će Rusija nastaviti sa isporukama gasa preko Ukrajine i poslije 2024. godine, ako bude potražnje i rentabilnosti.

    Govoreći o bezbjednosnim garancijama koje traži Rusija od Zapada, ruski lider je istakao da Moskva ne može da zažmuri na to kako SAD i NATO sasvim slobodno i u svoju korist tumače princip nedjeljive bezbjednosti.

    Kako je naveo, nasilno obuzdavanje Rusije od strane Zapada Moskva doživljava kao prijetnju bezbjednosti zemlje.

    Razgovor Putina i Šolca je trajao više od tri sata, prenosi RTRS.