U Njujorku je počela sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a na kojoj se razmatra situacija u BiH.
Nakon obraćanja ruskog ambasadora u UN-u Vasilija Nebenzja, koji je kazao da Kristijan Šmit nije legitiman visoki predstavnik, uslijedilo je obraćanje ambasadora Kine.
Geng Šuang je kazao da ne podržavaju obraćanje Šmita na današnjoj sjednici, a kao razlog takvog poteza naveo je njegovo nelegitimno biranje.
Prijetnje ustavnom poretku u BiH dolaze s jedne strane, RS, rekao je Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, za kojeg su predstavnici Ruske Federacije i Kine, tokom njegovog predstavljanja izvještaja Savjetu bezbjednosti o stanju u BiH, rekli da je nelegalan.
On je, međutim, dodao da opasni izazovi po BiH dolaze i iz drugih dijelova zemlje.
“Fraza originalan Dejton koju često koriste u RS, otkriva nepoštovanje Ustava. Promjene ustavnog poretka ne mogu se činiti jednostrano, nego samo kroz parlamentarne odluke. Moraju se poštovati odluke Ustavnog suda BiH i dejtonski principi”, rekao je on.
Dodao je da je više puta pozivao na razgovore o ustavnom sistemu, ali da nije dobio nikakav odgovor iz RS, te da RS usvaja zakone koji mogu ugroziti ustavni temelj BiH, podsjećajući na odluke koje je donijela Narodna skupština RS.
Takođe je ustvrdio da je RS željela odbiti saglasnost za indirektne poreze, pravosuđe, ali i vojsku.
“Ovi pokušaji mogu biti zaustavljeni uz pomoć međunarodne zajednice. Vodeća partija u Vladi RS poziva na mirno razdruživanje u BiH i zakonski definiše RS kao nezavisnu unutar dejtonske BiH”, rekao je Šmit uz napomenu da je mirno razdruživanje nemoguće u regionu zapadnog Balkana.
Naglasio je da je uloga Dejtona da se čuvaju prava tri konstitutivna naroda i ostalih građana u BiH.
Istakao je da je međunarodna zajednica pokazala da je spremna i da primijeni sankcije, ali je dodao i da je on spreman za dijalog po svim važnim pitanjima u BiH.
“Nije postignut ni sporazum o izbornoj reformi uprkos višegodišnjim nastojanjima koje su pomogli SAD i EU”, rekao je on i dodao da će izbori biti održani u periodu koji je za to određen uprkos tome što nema dogovora.
Dodao je da je vodio razgovore i sa predstavnicima Srbije, Hrvatske i Mađarske oko ovih pitanja, te je istakao da je važno stvoriti uslove za ostanak mladih u BiH.
“U zavisnosti od toga kako međunarodna zajednica odluči dalje da djeluje, to će imati uticaja na cijeli zapadni Balkan. Pokazali smo odlučnost, ali smo voljni i da vodimo dijalog”, rekao je Šmit.
Ocijenio je da je važno da ostanu dejtonske institucije kako bi se mogao voditi dijalog.
Dejm Barbara Vudvord, ambasadorica UK-a u BiH, je rekla da je njena zemlja zabrinuta zbog djelovanja lidera u RS, koji je zaprijetio da će rasformirati vojsku i druge institucije što bi, kako je rekla, defakto dovelo do secesije i ugrozilo mir i napredak.
“Važnije je sada nego ikada da SB nastavi svoju podršku Dejtonskom sporazumu, uključujući i visokom predstavniku i za EUFOR”, rekla je ona i pozvala na konstruktivni dijalog.
Takođe je istakla da podržava teritorijalni integritet BiH, i podsjetila da je njena zemlja već objavila određene sankcije.
Kritikovala je Rusiju i Kinu, iako ih nije navela imenom, da svojim akcijama ne brinu za dobrobit građana BiH već da žele destabilizaciju.
Vasili Nebezja, ambasador Ruske Federacije, je rekao na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a da je Kristijan Šmit nelegalan visoki predstavnik i da nema pravo da daje izvještaje u tom tijelu.
Šmit bi trebalo upravo da predstavi svoj redovni godišnji izvještaj o radu OHR-a.
“On nema pravo da govori ili da podnosi bilo kakve dokumente. Njegovo prisustvo ovdje podriva autoritet Savjeta bezbjednosti”, rekao je Nebezja.
On je istakao da Ruska Federacija smatra da je današnje obraćanje Šmita samo kao privatni građanin Njemačke.
Ovom stavu se priključio i ambasador Kine u Savjetu bezbjednosti UN-u.
Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev ocijenio je danas da je paket pomoći od 40 milijardi dolara, koji je Predstavnički dom Kongresa SAD odobrio Ukrajini, ima za cilj nastavak rata preko posrednika (proksi rata) protiv Moskve, kao i nanošenje teških gubitaka Rusiji i ograničenje njenog ekonomskog razvoja i političkog uticaja u svijetu.
Medvedev je na Telegramu poručio da SAD neće uspjeti da ograniče ekonomski razvoj Rusije i njen politički uticaj u svijetu, prenosi TASS.
On je ocijenio da je očigledno da se rekordna pomoć ne može objasniti ljubavlju Amerike prema Ukrajini, pa čak ni podrškom sopstvenoj ekonomiji.
“Njen cilj je produžavanje proksi rata protiv Rusije, želja da joj se nanese težak poraz, da se ograniči njen ekonomski razvoj i politički uticaj u svijetu”, napisao je Medvedev.
Medvedev je naglasio da će ciljevi ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini biti ostvareni.
Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je više od 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini.
Zapadni Balkan treba ući u EU, a prijedlog Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, o posebnoj političkoj zajednici EU i evropskih zemalja koje nisu u EU odnosi se na ostale partnere, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar na pres-konferenciji u Berlinu.
“Od strateške je važnosti za Evropu da ubrzano dođemo do konkretnog dogovora da podržimo svih šest zemalja zapadnog Balkana i potvrdimo njihovo približavanje EU. Evropa mora održati svoja obećanja. Zato moramo dinamizirati pretpristupne pregovore i pronaći rješenja koja će otkloniti prepreke. To je pitanje kredibiliteta i strateškog razuma. Nove forme partnerstva za ostale su moguće, i o tome smo razgovarali s Emanuelom Makronom. Važno je da svi budemo zajedno u evropskoj porodici”, zaključio je Šolc.
Šolc je na pitanje da li će Ukrajina dobiti članstvo u EU, rekao da se podrazumijeva da je Ukrajina dio evropske porodice, ali da je sada na redu zapadni Balkan.
“Sada imamo konkretan proces pred nama a to je članstvo za zemlje koje već toliko dugo rade na tome, a to su zemlje zapadnog Balkana. To je ispravno i sa strateškog i sa političkog i sa moralnog stanovišta. Jer mnoge od tih zemalja su dugo radile na tome da dođu do ovog. Zbog toga ove zemlje imaju prioritet”, rekao je Šolc.
Vlasti Hersonske oblasti uputiće predsedniku Rusije zahtev da se ovaj region uključi u sastav Ruske Federacije, izjavio je zamenik načelnika vojno-civilne administracije regiona Kiril Stremousov.
“Grad Herson je Rusija. Na teritoriji Hersonske oblasti neće se stvarati nikakva Hersonska Narodna Republika, neće biti referenduma. To će biti jedan jedini ukaz na osnovu zahteva rukovodstva Hersonske oblasti predsedniku Rusije i biće podnet zahtev da se ova oblast uključi u sastav punopravnog regiona Ruske Federacije”, rekao je Stremousov novinarima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je danas Dan Donjecke Narodne Republike lideru Denisu Pušilinu, istakavši da je uvjeren u zajedničku pobjedu.
Uvjeren sam da će naši zajednički napori omogućiti da savladamo svaku prepreku i ostvarimo pobjedu – navodi se u telegramu predsjednika Rusije objavljenom na sajtu Kremlja, prenosi agencija TAS S.
Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da su u toku kontakti Rusije i Ukrajine u sferi razgovora.
“Kontakti (između Rusije i Ukrajine) su u toku”, rekla je Zaharova “Radiju Sputnjik”.
Ona je komentarisala američka saopštenja u kojima Vašington navodi da ne vidi “održiv put pregovora” za rješavanje ukrajinskog konflikta.
“Smatram da su mnoge od ovih izjava date pod uticajem promjene koja se sada dešava u američkoj administraciji. Ne treba da nas iznenade izdijeljene i kontradiktorne izjave”, rekla je Zaharova, prenosi TASS.
Prijedlog EU o uvođenju embarga na rusku naftu uništio bi mađarsku ekonomiju i ne donosi rješenje za velike probleme sa kojima bi se Mađarska suočila, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
On je u video poruci na svojoj Facebook stranici rekao da, nakon dosadašnjih razgovora, Evropska komisija nema rješenje.
Sijarto je dodao da je dogovor o embargu moguće postići jedino ako bi se on primjenjivao na naftu koja se uvozi morskim putem, dok bi isporuke ruske nafte preko naftovoda bile potpuno izuzete.
Ukrajina se zaklela na vjernost Vašingtonu za bilo koju akciju i predstavlja oruđe u rukama SAD, rekla je portparol ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
“Ukrajina kao pogodno sredstvo, koje se koristi dugo vremena, apsolutno ne zahtijeva nikakvu odgovornost, pošto se kijevski režim u potpunosti zakleo na vjernost Vašingtonu za bilo koje akcije, čak i najrazornije prirode”, rekla je ona za Radio “Sputnjik”.
Zaharova je podsjetila i na nedavne riječi predstavnika kineskog Ministarstva spoljnih poslova koji je rekao da je Ukrajina “topovsko meso” za SAD.
“U smislu jačine, ovo je prvi put da čujem takvu izjavu iz Pekinga, tako tačnu, iskrenu i moćnu”, zaključila je Zaharova, prenosi RIA “Novosti”.