VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Mediji: Eksplozija u centru Donjecka

    Mediji: Eksplozija u centru Donjecka

    Ruski medij RIA Novosti je objavio da je u centru Donjecka, grada koji drže proruski separatisti, odjeknula glasna eksplozija, i to samo nekoliko desetaka metara daleko od zgrade vlade samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DNR).

    Za sada nema informacija o tome da li ima povrijeđenih ili poginulih u eksploziji.

    Prema navodima očevidaca, prethodno su se oglasile sirene za uzbunu.

    Vlasti samoproglašene Donjecke Narodne Republike najavile su ranije danas evakuaciju stanovništva na jugoistok Rusije zbog pojačanog granatiranja.

    Organizovana je evakuacija autobusima, a najprije će, kako je najavljeno, biti evakuisana djeca, žene i stariji ljudi.

  • Putin: Situacija u Ukrajini pogoršana

    Putin: Situacija u Ukrajini pogoršana

    Vladimir Putin je na press konferenciji s Aleksandrom Lukašenkom rekao da vidi “pogoršanje situacije u istočnoj Ukrajini”.

    Bez iznošenja dokaza, Putin je na presu iznio optužbe za “masovno i sistemsko kršenje ljudskih prava te diskriminaciju” ruske populacije u Ukrajini.

    Vlastima u Kijevu je poručio da krenu u pregovore s liderima separatista.

    Novinarima je kazao kako je spreman razgovarati sa zapadnim liderima o krizi u Ukrajini, ali ih je ponovo optužio da “ignorišu ruske sigurnosne zahtjeve”, te upozorio da “bilo kakav dogovor mora uključivati pravno obvezujuće jamstvo da će NATO zaustaviti širenje na istok”.

    Odbacio je prijetnje zapadnim sankcijama, kazavši kako će “Amerika i njihovi savenici uvijek naći neki razlog da uvedu finansijske sankcije” njegovom režimu.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je takođe rekao su da su vojne vježbe koje provodi ruska vojska “isključivo defanzivne i ne ugrožavaju nikoga”.

    Govoreći na zajedničkoj pres konferenciji s Aleksandrom Lukašenkom u Moskvu, Putin je rekao da će se zajedničke vojne vježbe s Bjelorusijom nastaviti do nedjelje.

    “Detaljno smo razgovarali o zajedničko obrambenom prostoru između Rusije i Bjelorusije. Nastavit ćemo poduzimati korake prema zajedničkoj obrani, naročito uzevši u obzir rastuću prisutnost NATO-a na granicama naših država”, rekao je Putin na pres konferenciji.

  • Rusija najavila vježbu nuklearnih snaga, Putin će nadgledati

    Rusija najavila vježbu nuklearnih snaga, Putin će nadgledati

    Ruski predsjednik Vladimir Putin će sutra nadgledati vježbe ruskih nuklearnih snaga u sklopu kojih je planirano lansiranje balističkih i krstarećih raketa, javlja agencija Interfaks pozivajući se na rusko ministarstvo odbrane.

    “Ruske oružane snage će 19. februara sprovesti zakazane vježbe snaga strateškog odvraćanja pod upravom vrhovnog vojnog komandanta Vladimira Putina, tokom kojih će biti lansirane balističke i krstareće rakete”, objavilo je rusko ministarstvo odbrane, a prenosi ruska agencija TAS S.

    Kako je istaklo Ministarstvo, vježbe strateškog odvraćanja “planirane su unaprijed radi provjere pripremljenosti vojnih komandnih centara, lansirnih borbenih timova, posade borbenih brodova, nosača raketa za izvršavanje dodijeljenih misija, kao i pouzdanosti nuklearnog i konvencionalnog oružja”.

  • Berlin želi izolovati zapadni Balkan od ukrajinske krize

    Berlin želi izolovati zapadni Balkan od ukrajinske krize

    Njemačka je posljednjih nekoliko sedmica preduzela veliku diplomatsku aktivnost da ublaži posljedice eventualnog zaoštravanja krize i izbijanja rata u Ukrajini na zapadni Balkan.

    Analena Berbok, njemačka ministrarka spoljnih poslova, u srijedu je o vezi Ukrajine i zapadnog Balkana razgovarala s Aleksandrom Šalenbergom, ministrom spoljnih poslova Austrije, koji je nakon ostavke Sebastijana Kurca kratko bio i premijer te zemlje.

    Oni su saopštili da EU treba da koordiniše svoj pristup prema Ukrajini i istovremeno omogući evropsku perspektivu zemljama zapadnog Balkana.

    “Potrebna nam je velika brzina u našoj spoljnoj politici kada je u pitanju hitna evropska perspektiva za zapadni Balkan”, rekla je Berbokova.

    Kako saznajemo, namjera Njemačke je preduprijediti moguće izbijanje napetosti na zapadnom Balkanu u slučaju mogućeg ograničenog sukoba između Rusije i Ukrajine oko NATO aspiracija ruskog zapadnog susjedstva.

    Čak i ako do sukoba i ne dođe, u Berlinu smatraju da će narednih mjeseci, pa možda i godina, trajati pregovori između Rusije i Ukrajine o trajnom rješenju problema koji su uzrokovali krizu. Prošli put, tokom administracije Donalda Trampa, bivšeg američkog predsjednika, upravo je Austrija igrala ulogu u predlaganju razmjene teritorija između Beograda i Prištine, što je Njemačka tada spriječila, a sada želi da preventivno spriječi.

    O zapadnom Balkanu je i Olaf Šolc, njemački kancelar, nedavno razgovarao sa Džoom Bajdenom, američkim predsjednikom, a sasvim je izvjesno da je tu temu spomenuo i Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije, s kojim je takođe imao sastanak. Podsjećanja radi, nakon tog sastanka Putin je optužio NATO da je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a bombardovao Jugoslaviju i naglasio da se Rusija zalaže za poštovanje međunarodnog prava. Iako još nije jasno šta su Šolc i Putin dogovorili, za očekivati je da će ponovo biti oživljen minski proces o novom političkom uređenju Ukrajine, u koji je, osim Ukrajine, Rusije i Njemačke, uključena i Francuska, a Njemačka ne želi da se druga pitanja u Evropi povezuju s rješenjem ukrajinske krize.

    Da je njemačka poruka shvaćena i u Vašingtonu, svjedoči i izjava Gabrijela Eskobara, američkog prvog diplomate za zapadni Balkan, koji je tokom svjedočenja u Pododboru za Evropu Odbora za spoljne poslove Senata SAD rekao da su SAD svjesne potrebe da se paralelno pažljivo prate Ukrajina i zapadni Balkan, u kontekstu onoga što SAD smatraju negativnim ruskim djelovanjem u oba regiona, odnosno pokušaj da razvuku resurse evroatlantske zajednice na više regiona.

    “Pažljivo pratimo šta se dešava i imamo resurse da istovremeno pratimo oba regiona i pokušamo da izolujemo eventualni efekat”, rekao je Eskobar.

    Faris Kočan, ekspert za evropske integracije iz Slovenije, mišljenja je da SAD preuveličavaju prijetnju ratom kako bi lakše držale Evropu na okupu. “Crna Gora i Sjeverna Makedonija su već članice NATO-a, Hrvatska i Slovenija isto, i Rusija dobro zna da je taj prostor izgubljen. Ako neki efekat postoji, kao kad je u pitanju nezavisnost Kosova, mislim da se radi o pokušaju SAD da pritisnu EU da koordinišu sve što se dešava u vezi s Rusijom i Ukrajinom”, rekao je Kočan za “Nezavisne novine”.

  • Zašto omikron “ne uspijeva” na Kubi

    Zašto omikron “ne uspijeva” na Kubi

    Široko rasprostranjena vakcinacija protiv Kovida-19 na Kubi i rano uvođenje imunizacije djece pokazali su se ključnim u suzbijanju veoma zarazne omikron varijante prije nego što se uopšte proširila ostrvom, poručuju lokalni i međunarodni stručnjaci.

    Omikron je stigao na Kubu u decembru, ali je zabilježeno mnogo manje slučajeva nego u drugim zemljama, a infekcije su od tada pale za više od 80 odsto, pokazuju zvanični podaci, prenosi “Reuters”.

    Brazilski virusolog Amilkar Perez Riverol rekao je da, iako se broj slučajeva uveliko razlikuje od zemlje do zemlje u zavisnosti od stope testiranja, izgleda da omikron varijanta ima poteškoća da se zadrži na Kubi ili da izazove porast smrtnih slučajeva ili teže oblike bolesti.

    “Izgleda da omikron neće imati ni približno uticaj koji je delta soj imao na Kubi, pa čak ni uticaj koji ima u drugim zemljama, niti će vršiti pritisak na bolnički sistem kao u drugim zemljama”, rekao je Perez Riverol za “Reuters”.

    Naročito su mala djeca postala podložna širenju omikrona u mnogim zemljama, jer neke vakcine, uključujući one koje proizvode Pfizer, Moderna i Johnson&Johnson, tek treba da budu odobrene od strane zdravstvenih regulatora za osobe mlađe od 5 godina.

    Kuba je razvila sopstvene vakcine protiv kovida i postala prva zemlja u svijetu koja je započela masovnu vakcinaciju djece od dvije godine.

    Zdravstveni radnici na ovom karipskom ostrvu od tada su u potpunosti vakcinisali 1,8 miliona djece između dvije i 18 godina, ili više od 96 odsto od ukupnog broja, bez prijavljenih ozbiljnih neželjenih efekata, zvanični su podaci kubanskih zdravstvenih vlasti.

    Eduardo Martinez, predsjednik državne farmaceutske kompanije “BioCubaFarma”, saopštio je da je takva kampanja izdvojila Kubu u borbi protiv omikrona.

    “Na drugim mjestima u svijetu virus kruži više u pedijatrijskoj populaciji, ali to se ne dešava na Kubi”, rekao je Martinez.

    Lokalni i strani stručnjaci navode da su naglasak na imunizaciji djece, širok domet kampanje vakcinacije u zemlji i rasprostranjen “hibridni imunitet” koji dolazi od kombinacije preležane infekcije tokom prethodnih talasa praćenih vakcinacijom takođe pomogli da se spriječi masovnije širenje omikrona na Kubi.

    Kuba je u potpunosti vakcinisala 87 odsto svoje ukupne populacije, a skoro 94 odsto je primilo najmanje jednu dozu, što je svrstava među prve tri zemlje u svijetu meju onima koje imaju najmanje milion stanovnika, a što potvrđuju i zvanični podaci sajta “Naš svijet u brojkama”.

    Kubanski naučnici su saopštili prije masovnog širenja omikrona da njihove vakcine protiv Kovida-19 Abdala, Soberana 02 i Soberana Plus, koje su proteinskog tipa, pružaju više od 90 odsto zaštite od simptomatske bolesti kada se primjenjuju u tri doze, navodi “Reuters”.

  • Blinken i Lavrov dogovorili novi susret u Evropi, ali će do njega doći samo pod jednim uslovom

    Blinken i Lavrov dogovorili novi susret u Evropi, ali će do njega doći samo pod jednim uslovom

    Američki State Department saopćio je kako će se državni sekretar SAD-a Antony Blinken krajem sljedeće sedmice sastati s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovom, ali pod uslovom da Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu u narednim danima.

    Posljednji put šefovi diplomatija Amerike i Rusije sastali su se 21. januara u Ženevi, a prema pisanju medija, novi susret bi se također mogao dogoditi na “neutralnoj” teritoriji, najvjerovatnije ponovno u Ženevi.
    Iako su Lavrov i Blinken nakon 21. januara obavili niz telefonskih razgovora, iz Moskve i Washingtona ističu kako su novi diplomatski susreti neophodni kako bi se smirile tenzije na istoku Evrope.

    “Državni sekretar SAD-a je u izlaganju na Vijeću sigurnosti UN-a istakao da je jedini odgovoran način za rješavanje ove krize diplomatija i dijalog. Predložili smo susret sljedeće sedmice u Evropi. Rusi su odgovorili na predložene datume koje prihvatamo, pod uslovom da ne izvrše invaziju na Ukrajinu”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.

    Price je također naglasio da ako Rusija izvrši invaziju u narednim danima, onda nikada nije ni bila spremna na diplomatsko rješavanje problema.

    “Ako oni izvrše invaziju u narednim danima, to će jasno pokazati da nikada nisu bili ozbiljni po pitanju diplomatije. Nastavit ćemo da koordiniramo aktivnosti s našim saveznicima i partnerima i insistirat ćemo na daljnjem angažmanu s Rusijom kroz Vijeće NATO – Rusija i OSCE”, saopšteno je iz State Departmenta.

    Pored stanja na istoku Ukrajine i oko granica ove države, Lavrov i Blinken bi tokom novog susreta trebali “otvoriti” i znatno širu temu koja se tiče ruskih sigurnosnih zahtjeva prema Briselu i Washingtonu.

    Nakon što je Rusija prije nekoliko sedmica objavila zahtjeve te je na njih dobila odgovore od NATO-a i SAD-a, jučer su ruski zvaničnici prema Zapadu uputili nova opažanja koja se tiču odgovora Zapada na zahtjeve.

    Oni su poručili da se ne slažu s formiranjem vojnih baza NATO-a na teritoriji država koje su ranije bile dio SSSR-a i nisu članice saveza. Također ističu da nije prihvatljivo korištenje infrastrukture tih zemalja za izvođenje bilo kakvih vojnih aktivnosti.

    “U nedostatku američke spremnosti da se dogovorimo o čvrstim, pravno obavezujućim garancijama za osiguranje Rusije od Sjedinjenih Država i njihovih saveznika (NATO), mi ćemo biti prinuđeni da odgovorimo, uključujući i provođenje mjera vojno-tehničke prirode”, stoji u odgovoru dostavljenom Sullivanu.

  • Baerbock o ruskim sigurnosnim zahtjevima: Podsjećaju na period Hladnog rata

    Baerbock o ruskim sigurnosnim zahtjevima: Podsjećaju na period Hladnog rata

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke komentirala je situaciju u Ukrajini uoči početka Minhenske sigurnosne konferencije te je optužila Rusiju da ugrožava sigurnost Evrope svojim zahtjevima.

    U saopćenju koje je predstavlja svojevrsnu dobrodošlicu zvaničnicima zemalja koji će učestvovati na Minhenskoj konferenciji, Baerbock je poručila kako Moskva mora pokazati ozbiljne korake ka deeskalaciji.

    “Raspoređivanjem trupa bez presedana na granici s Ukrajinom i zahtjevima koji podsjećaju na Hladni rat, Rusija osporava temeljne principe evropskog mirovnog poretka”, rekla je Baerbock.

    Iako iz Moskve dolaze signali kako su zainteresovani za nastavak dijaloga sa Zapadom, Baerbock ističe kako takve najave moraju imati utemeljenje u djelima.

    “Spremnost da se uključe u pregovore mora biti potkrijepljena stvarnim ponudama za dijalog. Najavljeno povlačenje trupa mora biti potkrijepljeno povlačenjem koje se može provjeriti, a reafirmacije u vezi sporazuma iz Minska moraju biti potkrijepljene stvarnom spremnošću za uključivanje u pregovore”, ističe ministrica vanjskih poslova Njemačke.

    Na kraju, Baerbock je izjavila kako je šteta što Rusija ne želi učestvovati na konferenciji u Minhenu.

    “Veliki je gubitak što Rusija ne koristi ovu priliku. Konferencija pruža priliku da razgovaramo o tome kako se još uvijek možemo suprotstaviti prijetnjama nasiljem i vojnoj eskalaciji”, zaključila je Baerbock.

    Pored domaćina Njemačke, sastanku će prisustvovati i zvaničnici brojnih zemalja i organizacija. U Minhen bi tako trebala otputovati i potpredsjednica SAD-a Kamala Harris, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen, šef NATO-a Jens Stoltenberg kao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    Na marginama Minhenske sigurnosne konferencije u subotu bi se trebali sastati i ministri vanjskih poslova zemalja G7 koji će također razgovarati o aktuelnoj situaciji u svijetu.

  • Microsoft potvrdio prekid partnerstva s Prointerom

    Microsoft potvrdio prekid partnerstva s Prointerom

    Svjetski tehnološki div Microsoft potvrdio je za Klix.ba da IT kompanija iz BiH Prointer ITSS više nije njihov partner.

    Time je i ozvanično informaciju od prije dva dana, iako je menadžment Prointera u međuvremenu pokušao demantovati da je saradnja s Microsoftom prekinuta.
    Iako nisu željeli govoriti o detaljima prekida partnerstva, jasno je kako se ovo dešava usljed proširenih američkih sankcija Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a. Prointer važi za kompaniju koja na javnim tenderima u BiH dobija brojne i višemilionske poslove.

    U samo tri godine IT kompanija Prointer prešla je put od Microsoftovog partnera godine (2018.) do uklanjanja s liste partnera (2022.).

    Prointer više neće imati licencu odnosno mogućnost da ubuduće koristi i prodaje programe Microsofta.

    I mnoge druge kompanije iz regiona i svijeta već otkazuju saradnju svima koji su pod američkim sankcijama ili se dovode u vezu s osobama ili kompanijama koje su Sjedinjene Američke Države označile.

  • Britanija se sprema za jednu od najgorih oluja, izdato rijetko upozorenje

    Britanija se sprema za jednu od najgorih oluja, izdato rijetko upozorenje

    Milionima ljudi u Velikoj Britaniji rečeno je da ostanu kod kuće jer je jedna od najgorih oluja posljednjih decenija, oluja Eunice, stiže u to područje. Met Office izdao je rijetko crveno upozorenje na vremenske prilike za London, jugoistočnu i istočnu Englesku.

    Crveno upozorenje – što znači da postoji opasnost po život – već je objavljeno za dijelove jugozapadne Engleske i južnog Valesa. Stotine škola biće zatvorene, svi vozovi u Valesu su obustavljeni, a vojska je u pripravnosti.

    Prognostičari upozoravaju da bi Eunice u petak mogla donijeti udare vjetra i do 150 kilometara na čas, što bi izazvalo značajne poremećaje i nestanke struje. BBC Weather je objavio da bi to “mogla biti jedna od najgorih oluja u tri decenije”.

    Eunice je druga oluja u nedjelju dana u Velikoj Britaniji, nakon što je oluja Dudley pogodila dijelove Škotske, sjeverne Engleske i Sjeverne Irske, ostavivši hiljade domova bez struje.

    Rijetka crvena upozorenja
    Crvena upozorenja za vrijeme u Britaniji su rijetka i znače da bi krovovi mogli biti oduvani, električni vodovi srušeni i stabla iščupana, a da bi leteće krhotine mogle uzrokovati opasnost po život. Posljednje crveno upozorenje bilo je izdano za oluju Arwen u novembru prošle godine, ali prije toga nije izdato od takozvane “zvijeri s istoka” 2018. godine.

    BBC-jev meteorolog Ben Rič rekao je da očekuje da će Eunice “prouzrokovati štetu, velike poremećaje i obalske poplave”, ali je rekao da je “nemoguće tačno znati koliko će ova oluja biti jaka”.

    BBC-jev meteorolog Derek Brockway rekao je da će vjetrovi doseći razinu uragana.

    Upozorenja na poplave
    Ljudi su upozoreni da “vežu” predmete u svojim vrtovima, pričvrste vrata i prozore i drže automobile zaključane u garažama ako je moguće. Met Office je objavio da bi ljudi trebalo da izbjegavaju putovanja ako mogu i ostati kod kuće kada vjetar dosegne najveće brzine.

    Zatvorene su stotine škola i fakulteta. Postoji zabrinutost da bi se snažni vjetrovi oluje Eunice mogli kombinovati s visokim proljetnim plimama i donijeti poplave na zapadnoj, jugozapadnoj i južnoj obali Engleske.

    Vladin izvor rekao je BBC-ju da su “dobro pripremljeni” s više od 250 pumpi i 6.000 obučenog osoblja koje može biti raspoređeno, dodajući da prijetnju koju predstavlja Eunice ne shvataju “olako”.

  • Mediji: Procurio snimak – ovo je ukrajinski plan

    Mediji: Procurio snimak – ovo je ukrajinski plan

    Mediji u Moskvi prenose da se pojavio snimak iz Donjecka koji pokazuje plan ukrajinske vojske – a to je zauzimanje izgubljene teritorije na istoku zemlje.

    Moskovski Prvi kanal, objavio je sinoć snimak iz Donjecka u kome se, prema tvrdnjama komandanta Izviđačkih jednica Vojske Donjecke Narodne Republike, otkriva plan kako bi ukrajinska vojska trebalo da povrati, odnosno zauzme teritorije koje je izgubila 2014. i 2015. godine poslije sukoba na istoku zemlje.

    Operativni plan koji su vojne strukture u Donbasu i Donjceku pribavile da su se Ukrajinci studiozno pripremili za operaciju povratka tih dijelova zemlje pod vlast Kijeva. Operacija povratka bi prema tom planu trajala samo četiri dana.

    Inače isto toliko bila je planirana operacija “Čisto polje” kada je Gruzija izvršila invaziju na Južnu Osetiju, poslije napada gruzijskih bezbjednosnih snaga.

    Naime, ako je sve ovo što je objavljeno tačno, neke stvari se podoudarju, posebno je interesantno mjesto Aleksandrovka u pregrađu Donjecka, selo koje je danas bilo na meti ukrajinske artiljerije, a koje bi trebalo u petak ujutro da bude kolektivno iseljeno.

    Sudeći po planu glavni udar ne bi došao sa čela, nego sa boka, gdje se vjeruje da su snage Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike najslabije, a onda bi jedinice ukrajinske vojske utvrđenim rutama krenule u susret jedne drugima.

    Jednice koje bi preko Aleksandorvke i Slavjanoserbska i Luganska upale na istok spojile bi se sa jedinicama ukrajinske vojske koje dolaze sa juga. Kao mjesto susreta prema ovom planu označeno je mjesto Krasni Luč.

    Trenutna dešavanja na terenu ukazuju da se neke stvari dešavaju prema ovom planu. Pretpostavlja se da Ukrajinska vojska pokušava artiljerijom velikog kalibra 152 i 203 mm da omeška položaje branioca Donbasa.

    Zasad na ovom smjeru djelovanja u napadu nisu korišćeni višecijevni bacači raketa tipa “Grad” kalibra 122mm, zatim samohodni višecijevni lanseri raketa tipa Uragan 220 mm i Smerč kalibra 300 mm.

    S druge strane ima i onih koji vjeruju da je ovo čista ruska propaganda i način da se opravda invazija na Ukrajinu zbog ugroženosti proruskog stanovništva. Pojedinici tvrde da je utemeljenje ovog plana upravo da se opravda invazija ruske vojske na Ukrajinu i zauzimanje njenog istočnog dijela i spajanja Pridnjestrovlja sa maticom Rusijom.

    Da ova operacija ima sličnosti sa gruzijskom u napadu na Južnu Osetiju pokazuju još neki detalji.

    Snažan artiljerijski napad na grad Chinvali uslijedio je oko 23 časa 7. avgusta 2008. U napadu su korišćeni artiljerijska oruđa kalibra 122 mm, 152 mm i 203 mm kao i VBR 122 i 160 mm. U rano jutro 8. avgusta 2008. godine u napad na Južnu Osetiju krenulo je 12.000 vojnika, 75 tenkova T-72, nekoliko desetina lakih oklopnih vozila Kobra.

    Dvije su verzije zašto je došlo do gruzijskog napada. Napad se desio na vrhuncu Olimpijskih igara u Pekingu. Ovaj sukob je bio pravi početak novog Hladnog rata na relaciji Vašington-Moskva.

    Da li je ovo način da se Vašington revanšira Moskvi kroz zauzimanje Donjecka i Luganska i ostvari pobjedu u “evropskom gambitu” ostaje da se vidi u narednim danima ili je sve ovo još jedna medijska simulacija.