VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zaharova: U Donbasu genocid od strane Kijeva

    Zaharova: U Donbasu genocid od strane Kijeva

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da je ovo što se događa u Donbasu genocid od strane Kijeva.

    “A sada zapadni partneri dozvoljavaju sebi da sumnjaju u to da situacija tamo nije onakva kakva mi govorimo da jeste, da tamo nema masovnih grobnica, da to može biti lažna vest, da tamo situacija nije nalik na genocid. Ne, to zaista nije nalik na genocid, to i jeste genocid, prirodni. Možda nije u takvom obimu kao u Africi, ali zar treba da se operiše kvantitativnim parametrima ako sedam godina ginu djeca, žene, civilno stanovništvo, kada ljudi uopšte ne znaju šta je miran život, kada je za njih zvuk granate nešto sasvim normalno?”, izjavila je Zaharova za televiziju “NTV”.

    Stoltenberg: Ovo je najveća koncentracij vojske u Evropi od Hladnog rata
    Glavni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da vojska koju je Rusija nagomilala na granicama Ukrajine “najveća koncentracija vojnih snaga u Evropi od Hladnog rata”.

  • Većina Nijemaca protiv članstva Ukrajine u NATO

    Većina Nijemaca protiv članstva Ukrajine u NATO

    Većina Nijemaca je protiv prijema Ukrajine u NATO, barem u narednim godinama, pokazuje anketa “Dojčandtrend”.

    Prema anketi “Dojčlandtrend”, koja se redovno sprovodi za javni servis ARD, većina Nijemaca odbija prijem Ukrajine u NATO.

    Više od polovine anketiranih (53%) je protiv članstva – od toga je 31 odsto protiv članstva u narednim godinama, dok je čak 22 odsto protiv toga da Ukrajina ikada postane članica tog vojnog saveza, prenosi DW.

    Istovremeno, 28 odsto ispitanih Nijemaca s pravom glasa je protiv članstva te zemlje u NATO u trenutnoj situaciji, a 19 odsto ispitanih nije moglo ili nije htjelo da komentariše to pitanje.

    Pitanje članstva Ukrajine u NATO je centralna tačka u napetoj bezbjednosnoj situaciji u Evropi.

    Kao garanciju bezbjednosti, Rusija između ostalog zahtijeva da njena susjedna država ne bude primljena u NATO.

    Velika većina odobrava ukidanje pandmijskih mjera
    Istraživači su se bavili i odlukom njemačke savezne i pokrajinskih vlada o opsežnom ublažavanju mjera protiv korone i utvrdili da to nailazi na jasno odobravanje njemačkih građana: 67 odsto smatra taj korak prikladnim, 27 odsto neprikladnim.

    Savezna i pokrajinske vlade dogovorile su se da do kraja marta u velikoj mjeri ukinu aktuelne mjere protiv virusa korona, a simpatije za to preovladavaju u svim slojevima stanovništva i glasača.

    Najviše zagovornika ima u redovima Liberala (FDP) – 72 odsto i Alternative za Njemačku (AfD) 83 procenata. Nešto oprezniji su Nijemci stariji od 65 godina, ali i oni daju pretežno pozitivne ocjene za ukidanje mjera (57 do 34 odsto).

    Vladajuća koalicija ima podršku 48 odsto Nijemaca
    Ispitavanje javnog mnjenja “Dojčlandtrend” redovno postavlja pitanje: kako bi glasali da su u nedjelju izbori? Ove sedmice odgovor glasi: Socijaldemokrate (SPD) bi dobili 24 odsto glasova, dva procentna poena više nego prije dve nedjelje, a konzervativni Demohrišćani (CDU i CSU) ostali su najjača snaga sa 26 odsto, što je ipak za jedan procenat manje nego prije mjesec dana. Zeleni (15%) i Liberali (9%) takođe su izgubili po jedan procentni poen, AfD ostaje na 12 odsto, kao i Ljevica na svojih pet procenata.

    Sve u svemu, vladajuću koaliciju, SPD, Zeleni i FDP, podržava ukupno 48 odsto građana.

    Istraživanje “Dojčalndtrend” sprovedeno je 15. i 16. februara telefonom i onlajn na slučajnom uzorku od 1.202 osoba s pravom glasa u Njemačkoj.

  • Bajden: Uvjeren sam da je Putin donio odluku da će napasti Ukrajinu

    Bajden: Uvjeren sam da je Putin donio odluku da će napasti Ukrajinu

    Američki predsjednik Džozef Bajden obratio se povodom situacije u Ukrajini.

    “U zadnjih nekoliko dana vidjeli smo povećani broj kršenja vatre u istočnoj Ukrajini. Rusija u isto vrijeme tvrdi da Ukrajina planira lansirati veliki napad u istočnoj Ukrajini. To prkosi logici. Suludo je vjerovati da bi Ukrajina u ovom trenutku pokrenula napad kad se na njihovim granicama nalazi više od 150.000 ruskih vojnika”, rekao je Bajden.

    Kako je dodao, vjeruje da će u narednim sedmicama Rusija napasti Ukrajinu, što uključuje i Kijev, grad sa više od dva miliona stanovnika.

    “Zapad je ujedinjen i odlučan. Uvesćemo teške sankcije Rusije u slučaju daljnje agresije na Ukrajinu”, rekao je američki predsjednik.

    Na pitanje smatra li da je Vladimir Putin donio odluku o tome hoće li ili neće napasti Ukrajinu, Bajden je odgovorio: “U ovom trenutku mislim da je donio odluku. Uvjeren sam da je donio odluku da će napasti Ukrajinu”.

    “Ne mislim da Putin ozbiljno razmišlja o korištenju nuklearnog oružja. Teško je znati šta Putin misli”, dodao je.

  • Snažna oluja pogodila dijelove zapadne i sjeverne Evrope, milioni ljudi ugroženi

    Snažna oluja pogodila dijelove zapadne i sjeverne Evrope, milioni ljudi ugroženi

    Oluja Eunice zahvatila je Veliku Britaniju i rekordnom brzinom vjetrova prisilila milione da se sklone jer je ometala letove, vozove i trajekte širom zapadne i sjeverne Evrope. Stradalo je najmanje devet osoba.

    London je bio sablasno prazan nakon što je u britanskoj prijestolnici na snagu stupilo prvo “crveno” upozorenje za vremenske prilike, a što znači da postoji “opasnost po život”.
    Do noći, policija je saopćila da je žena u svojim 30-ima umrla nakon što je drvo palo na automobil u kojem je bila putnica. Jedan muškarac u svojim 50-im godinama također je stradao na sjeverozapadu Engleske nakon što su krhotine udarile u vjetrobran vozila u kojem je putovao, prema policiji Merseysidea.

    Izvan Britanije, u padu drveća poginule su tri osobe u Holandiji i jedan muškarac u 60-im godinama na jugoistoku Irske, dok je Kanađanin star 79 godina poginuo u Belgiji.

    Desetine domova evakuisano je u Hagu zbog straha da bi se crkveni toranj mogao srušiti. Na snimku se vidi kako se toranj klati i veliki komad krhotina pada na automobil.

    Kao i u Londonu, najviši nivo upozorenja na vremenske prilike proglašen je širom južne Engleske, Južnog Velsa i Holandije, sa velikim brojem zatvorenih škola i paralizovanim željezničkim saobraćajem.

    U međuvremenu, vjetar je doveo do nestanka struje za više od 140.000 domova u Engleskoj, uglavnom na jugozapadu i 80.000 u Irskoj.

    Eunice je izazvala visoke talase koji su zahvatili obalu Bretanje na sjeverozapadu Francuske, dok su Belgija, Danska i Švedska izdale meteorološka upozorenja. U sjevernoj Njemačkoj zaustavljeni su međugradski i regionalni vozovi.

    Trajekti preko Lamanša obustavljeni su prije nego što je engleska luka Dover ponovo otvorena kasno poslijepodne. Stotine letova su otkazane ili odgođene na londonskim aerodromima Heathrow i Gatwick i Schiphol u Amsterdamu.

    “Svi bismo trebali slijediti savjete i poduzeti mjere predostrožnosti kako bismo bili sigurni”, rekao je britanski premijer Boris Johnson koji je britansku vojsku stavio u pripravnost.

    Zvaničnik Agencije za životnu sredinu Roy Stokes upozorio je vremenske posmatrače i fotografe amatere da ne idu na britansku južnu obalu u potrazi za dramatičnim snimcima, nazvavši to “vjerovatno najglupljom stvari koju možete učiniti”.

    Vatrogasna brigada Londona proglasila je “veliki incident” nakon što je primila 550 hitnih poziva u nešto više od dva sata.

    Služba za kvarove RAC-a saopštila je da prima neuobičajeno mali broj poziva na glavnim britanskim putevima, što ukazuje na to da vozači “ozbiljno shvaćaju vremenska upozorenja i ne kreću”.


    Još jedna oluja Dudley, izazvala je poremećaje u transportu i nestanke struje kada je pogodila Britaniju u srijedu, iako šteta nije bila velika.

  • Bild: Srbi na Kosovu i Metohiji simbol stradanja

    Bild: Srbi na Kosovu i Metohiji simbol stradanja

    Francuski evroposlanik Dominik Bild izjavila je da su Srbi na Kosovu i Metohiji simbol stradanja i da je frapantno da se to događa u Evropi.
    Bildova, koja je Evropskom parlamentu podnijela prijedlog rezolucije o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, izrazila je nadu da će ovaj dokument biti ispraćen efektima.

    Na pitanje kako vidi rješenje za situaciju na Kosovu i Metohiji, Bildova je rekla da ostaje samo nada da će biti pravedno i da će biti uzeta u obzir i težnja srpskog naroda.

    “I pet država članica EU ne priznaje nezavisnost Kosova, koje se, dakle ne može smatrati završenom stvari”, rekla je Bildova za “Večernje novosti”.

    Bildova u prijedlogu rezolucije, između ostalog, protestuje što je Srbima na Kosovu i Metohiji nedavno bilo uskraćeno pravo da se izjasne na referendumu Srbije o promjeni Ustava, ukazala je na neprijateljstvo koje je iskazano prema Srbima u Hramu Hrista Sšasitelja u Prištini i izrazila zabrinutost zbog zahtjeva da se četiri srpska manastira sklone sa liste ugrožene svjetske baštine Uneska.

    Ukazala je i da je, prema izvještaju Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu, 155 crkava i manastira oštećeno ili oskrnavljeno od 1999. godine.

  • Savjet EU u ponedjeljak o političkoj krizi u BiH

    Savjet EU u ponedjeljak o političkoj krizi u BiH

    Ministri spoljnih poslova zemalja članica EU na sastanku 21. februara razmotriće politička dešavanja u BiH, a osnovno pitanje biće kako doprinijeti smirivanju stanja u zemlji, navodi se u Briselu.

    Uzvaničnoj najavi Saveta EU stoji da će ministri razmotriti najnovija dešavanja u Bosni i Hercegovini, uključujući, bojkot institucija kao i tekuću ustavnu i izbornu reformu u zemlji.

    – Eskalacija prilika mora da stane, a dijalog unutar institucija mora da se nastavi. EU radi sa SAD na podršci ustavnoj i izbornoj reformi u zemlji – izjavio je visoki EU diplomata.

    U dokumetu pripremljenom u Evropskoj spoljnopolitičkoj službi za ministarsku raspravu o BiH navodi se da bi Savjet EU 21. ferbura trebalo da razmotri i moguće uvodnje sankcija kao “posljednje mjere” za rješavanje političke krize u BiH.

    – Ukoliko se realizuje jednostrano preuzimanje nadležnosti države od strane Republike Srpske, moraju se razmotriti individualne restriktivne mjere (zamrzavanje imovine i zabrana putovanja). Sankcije se mogu uzeti u obzir i u slučaju drugih aktivnosti koje predstavlju prijetnju po zemlju – navodi se u dokumentu u koji je Tanjug imao uvid.

    U dokumetu se naglašava da od 2011. godine EU ima pripremljen okvir za sankcije u slučaju podrivanja suvereniteta i teritorjalnog integriteta BiH, ustavnog poretka, primjene Dejtosnkog sporazuma kao i prijetnji po bezbjednosnu situaciju u zemlji.

  • Sukob neizbježan

    Sukob neizbježan

    Vojni sukob u Ukrajini je gotovo neizbežan, ali je pitanje kakve će biti razmere tog sukoba, kaže Stevan Gajić iz Instituta za evropske studije.

    On je ocenio da je najnovija kriza u Donbasu ”poslednja crvena linija” za Rusiju.

    Gajić kaže da će Moskva morati da reaguje ukoliko se Kijev i oni koji guraju Ukrajinu i narod u rat odluče za eskalaciju i pokušaju da sprovedu ‘neku vrstu Oluje’ u Donbasu.

    ”To će biti ili operacija ‘srednjeg dometa’ da se stane na granice republika Donjeck i Lugansk ili će rešenje biti dugoročno tako što će se promeniti vlast u Kijevu. Čini se da je neka vrsta vojne eskalacije gotovo neizbežna”, kazao je Gajić.

    Komentarišući izjavu ukrajinskog ministra odbrane da je ”mala verovatnoća za sukob širih razmera”, Gajić je rekao da je ukrajinska vlast svesna šta može da znači rat sa Rusijom, kao i da joj je jasno da ih njihovi saveznici vide kao ”topovsko meso” u prebijanju računa sa Rusijom.

    “I Vašington kaže da je Rusiji potrebno tri dana da zauzme Kijev, što verovatno odgovara istini. Sem toga, nisu to Amerikanci u Iraku koje dočekuje neprijateljski orijentisano stanovništvo, u Ukrajini žive milioni ljudi koji bi rusku vojsku dočekali kao oslobodioce”, rekao je Gajić.

    Istakao je da su SAD strana koja najviše može da utiče na to da li će biti mir ili će sukob eskalirati, ali Vašington, kako kaže, nije spreman da izađe u susret Moskvi koja, uveren je, neće odustati od zahteva iznetih u pregovorima.

    Zato, kako je rekao, ne očekuje mnogo od eventualnog susreta šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, koji je predložio sastanak krajem sledeće sedmice.

    ”Do tog susreta ne očekujem veću eskalaciju, ali napetosti nisu prošle. Procena je da će se dogoditi neka vrsta sukoba, ali je pitanje koje će biti njegove razmere”, kazao je.

    Naglasio je da je zahtev Rusije vrlo transparentan i da Moskva ne želi raketne sisteme NATO-a u Rumuniji i Poljskoj, odnosno, želi da se NATO drži ugovornih obaveza i da se stanje u Evropi vrati na stanje od 1997.godine.

    ”Rusija će morati da obezbedi svoje interese, da rakete srednjeg dometa, koje su se približile ruskim granicama, tu ne budu, i oni će ih se osloboditi milom ili silom”, smatra.

    S druge strane, kako kaže, ne postoji spremnost Vašingtona za dijalog koji bi zadovoljio interese Rusije ističući da je cilj SAD da ponovo pokore Nemačku i Francusku.

    Gajić smatra da suština krize nije u Ukrajini, već da je u pitanju sudbina Nemačke i Francuske i to da li će SAD uspeti da ”miniraju” Severni tok 2 i prinude Nemačku da, umesto ruskog, kupuje četiri puta skuplji gas od SAD.

    Gubitnik, dodaje, može da bude i Francuska, čiji je predsednik Emanuel Makron rekao da je NATO ”klinički mrtav” i koja teži stvaranju evropskih bezbednosnih snaga, odnosno novog saveza posle NATO-a.

    ”Ukoliko dođe do eskalacije sukoba, Amerika će to iskoristiti da ponovo okupira Zapadnu Evropu i da taj blok učvrsti pod svojom čizmom, slično vremenu Hladnog rata”, naveo je Gajić i ukazao da se Nemačka i Francuska zato najviše i trude da posreduju u rešavanju ukrajinske krize.

    ”Očigledno je njima najviše stalo da se ne desi eskalacija je bi to značilo američku vojnu okupaciju. Naravno, to ne smeju da kažu, jer su SAD njiihovi nominalni saveznici u NATO-u, ali pitanje je u tome da li će opstati njihov suverenitet”, zaključio je.

  • Kina pretiče SAD?

    Kina pretiče SAD?

    Kina nadmašuje Sjedinjene Države kada su u pitanju bežične mreže pete generacije ili 5G.

    To su napisali bivši izvršni direktor Gugla Erik Šmit i profesor vlade na Harvardu Grejem Alison u tekstu za Volstrit džurnal.

    Prema njihovim rečima, “oklevanje” američke vlade ostavilo je SAD “daleko iza u skoro svakoj dimenziji 5G, dok druge nacije, uključujući Kinu, trče napred”, prenosi Sputnjik.

    “Patetični učinak SAD u trci 5G je znak većeg neuspeha Amerike da održi korak sa Kinom u pogledu strateški važnih tehnologija”, napisali su oni. “Kina je takođe ispred Amerike u proizvodnji visoke tehnologije, zelenoj energiji i mnogim primenama veštačke inteligencije.”

    Šmit i Alison pozvali su Bajdenovu administraciju da 5G učini “nacionalnim prioritetom”, upozoravajući da će u suprotnom “Kina posedovati budućnost 5G”.

    Oni su istakli da je prosečna kineska brzina preuzimanja 5G značajno veća od one u SAD.

    “Brzina mobilnog interneta je centralni napredak 5G, koji omogućava novi domen prodornih aplikacija sa moćnim implikacijama na ekonomiju i nacionalnu bezbednost”, rekli su oni, prenosi RT.

    Dvojica stručnjaka su objasnila da će “korak ka stvarnim 5G brzinama dovesti do analognih otkrića u autonomnim vozilima, aplikacijama virtuelne stvarnosti kao što je metaverzum i drugim oblastima. Mnogo je aplikacija koje bi mogle da donesu prednost obaveštajnim agencijama neke zemlje i unaprede njene vojne sposobnosti.”

  • “Nezavisne” saznaju: Njemačka imenuje izaslanika za zapadni Balkan

    “Nezavisne” saznaju: Njemačka imenuje izaslanika za zapadni Balkan

    Njemačka vlada treba danas da imenuje Manuela Saracina, člana stranke Zelenih i bivšeg poslanika u Bundestagu kao posebnog izaslanika Njemačke za zapadni Balkan, saznaju ekskluzivno Nezavisne.

    Saracin je dobar poznavalac prilika na zapadnom Balkanu a pripada stranci koja trenutno drži resor spoljnih poslova Njemačke.

    Kako smo pisali u današnjem izdanju “Nezavisnih”, Njemačka se priprema da se značajnije angažuje na zapadnom Balkanu, pomogne evropske integracije a ujedno izoluje region u slučaju eskalacije krize na istoku Ukrajine.

    Ovu informaciju o imenovanju je za “Nezavisne” potvrdio naknadno i Josip Juratović, poslanik SPD-a u njemačkom Bundestagu, te je izrazio zadovoljstvo što će region, kako je rekao, imati nekoga pri ruci ko će im pomoći na putu demokratizacije i evropskih integracija.

    Saracin je tokom pregovora o formiranju nove vlade u Njemačkoj nakon prošlih parlamentarnih izbora u septembru prošle godine bio član delegacije Zelenih za pregovore o pitanjima evropskim poslovima.

    U svojoj političkoj karijeri značajan interes je posvetio BiH, ali se i javno izrazio i protiv stvaranja “trećeg entiteta” iako je izrazio razumijevanje za političke ciljeve Hrvata.

    Od prošlog saziva Savezne vlade tražio je jači angažman u BiH, a njegov prijedlog je bio da se EU manje fokusira na “etno lidere”.

  • Lavrov: Plaćenici sa Kosova, iz Albanije i BiH stigli u Donbas

    Lavrov: Plaćenici sa Kosova, iz Albanije i BiH stigli u Donbas

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da Moskva ima informacije da su plaćeni vojnici sa Kosova, Albanije i iz Bosne i Hercegovine poslati u Donbas.

    “Rusija pažljivo provjerava informacije koje sugerišu da se regrutuju plaćenici u regionu Donbasa iz samoproglašenog Kosova, Albanije i iz Bosne”, rekao je Lavrov na konferenciji za medije.

    “Njemački kancelar Olaf Šolc i svi drugi lideri NATO kažu da je alijansa defanzivna. Ruski predsjednik Vladimir Putin je na konferenciji za novinare poslije razgovora sa Šolcom podsjetio na bombardovanje 1999. godine. Šolc je rekao da je NATO intervenisao da bi spriječili genocid nad kosovskim Albancima, da je sve urađeno uspješno i da sada ovaj region cvjeta”, rekao je Lavrov.

    Kako je kazao, region je zapravo daleko od procvata.

    “Kosovo i neki drugi dijelovi zapadnog Balkana postaju leglo kriminla. Postoje teroristi, dileri droge. To je regrutovanje plaćenika koji učestvuju u sukobima koji se postepeno raspiruju.

    Ranije ovog mjeseca obavještajni podaci iz Donbasa pokazali su prisustvo britanskih i poljskih plaćenika koji djeluju u liniji fronta u istočnoj Ukrajini.

    Region je gurnut u građanski rat u proljeće 2014. godine, nakon državnog udara u Kijevu, koji su podržale SAD i Evropska unija.