VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Francuska šalje oružje Ukrajini, Macron poručio da će rat trajati

    Francuska šalje oružje Ukrajini, Macron poručio da će rat trajati

    Oružje i oprema na putu su iz Francuske u Ukrajinu, dok Zapad isporučuje pomoć Kijevu u borbi s ruskim trupama koje napreduju, javlja BBC.

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je na Twitteru da je u subotu rano ujutro razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom kada je “počeo novi dan na diplomatskom bojnom polju”.

    “Antiratna koalicija funkcioniše”, objavio je Zelenski.

    Macron je u subotu objavio video na kojem izjavljuje: “Rat će trajati – moramo se pripremiti za njega”.

  • Zelenski odbio pomoć Amerikanaca u evakuaciji te poručio: Trebam oružje, a ne prijevoz

    Zelenski odbio pomoć Amerikanaca u evakuaciji te poručio: Trebam oružje, a ne prijevoz

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski je odbio ponudu Sjedinjenih Američkih Država da mu pomognu u evakuaciji iz Ukrajine.

    Agencija Associated Press (AP), pozivajući se na obavještajne izvore, je objavila šta je Zelenski odgovorio Amerikancima.

    “Ovdje je borba. Trebam oružje, a ne prijevoz”, poručio je Zelenski.

    List Washington Post, pozivajući se na američke i ukrajinske zvaničnike, je također objavio da je ukrajinskom predsjedniku ponuđena pomoć u evakuaciji. U jednom od obraćanja na društvenim mrežama je istakao: “Kada nas napadnete vidjet ćete naše lice, a ne leđa.”

    Tvrdi da se nalazi u Kijevu te da ne namjerava napustiti zemlju. Prema njegovim riječima, označen je kao neprijateljem broj jedan, a njegova porodica je označena kao neprijatelj broj dva.

    Zelenski je ruskog predsjednika Vladimira Putina pozvao na pregovore. Između ostalog, zatražio je i od Izraela da posreduje u pregovorima. Putin je odgovorio da je Rusija također spremna za pregovore te da bi oni trebali biti u Minsku. Međutim, Putin je pozvao ukrajinske vojnike da izvrše državni udar poručivši im da će s njima dogovor biti izgledniji, nego s vlastima Ukrajine.

  • Rusija blokirala rezoluciju UN-a dok su Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili suzdržani

    Rusija blokirala rezoluciju UN-a dok su Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili suzdržani

    Rusija je stavila veto na nacrt rezolucije Ujedinjenih nacija kojim bi se osudila njena invazija na Ukrajinu, nakon rasprave u Vijeću sigurnosti.

    Za rezoluciju je glasalo 11 članova. Indija, Kina i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su suzdržani.

    Rezolucija je bila osuđena na propast zbog prava veta Rusije kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a.

    Tokom debate, američki ambasador pri UN-u rekao je da je tijelo stvoreno kako bi se pokušala spriječiti vrsta agresije s kojom se Ukrajina suočava.

  • Ruski presjek stanja

    Ruski presjek stanja

    Ruska vojska uništila je 821 objekat ukrajinske vojne infrastrukture, izjavio je portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov. Kako je precizirao, uništeno je 14 vojnih aerodroma, 19 komunikacijskih punktova, 24 sistema PVO zaštite S-300 i „Osa“, kao i 48 radiolokacionih stanica. Istovremeno, ruska vojska oborila je sedam borbenih aviona ukrajinske vojske, sedam helikoptera i devet dronova. Kada je reč o kopnenoj vojsci, ruske snage eliminisale su 87 ukrajinskih tenkova i drugih oklopnih vozila, 28 raketnih lansera, kao i 118 jedinica motorizovanih brigada. Takođe, ruska armija je uništila i osam borbenih brodova ukrajinske mornarice.

  • Odgođeno glasanje o američkoj rezoluciji sat vremena

    Odgođeno glasanje o američkoj rezoluciji sat vremena

    Glasanje u Savjetu bezbjednosti UN o nacrtu rezolucije u kojoj bi bila osuđena ruska vojna operacija u Ukrajini odgođena je za sat vremena, izjavile su diplomate.

    Nije poznat razlog odgađanja glasanja.

    Diplomate ističu da sve ukazuje na to da će najmanje 11 od 15 članica Savjeta bezbjednosti glasati za usvajanje rezolucije, dok nije poznato kako će se izjasniti Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

    Očekuje se da će Rusija uložiti veto.

    Neimenovani zvaničnik američke administracije rekao je ranije da će se u Savjetu bezbjednosti UN glasati o rezoluciji, čiji je autor Amerika, u kojoj se osuđuje vojna operacija Rusije u Ukrajini i traži od Moskve da se hitno, potpuno, bezuslovno, povuče iz te zemlje.

  • Snažne eksplozije odjekujku Kievom, napadnuta glavna termoelektrana

    Snažne eksplozije odjekujku Kievom, napadnuta glavna termoelektrana

    U toku je raketni napad ruskih snaga na glavni grad Ukranije, prenijeli su reporteri britanskih medija. Gradonačelnik Kijeva je potvrdio da su ruske snage uništile termoelektranu u blizini prestonice.

    Reporter Rojtersa je potvrdio da je u glavnom gradu Ukrajine čuo granate, kao i izvještač Rojtersa.

    – Projektili padaju na grad – izvjestila je dopisnica BBC.

    O ovome se oglasio i gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. On je rekao da se u zoni termoelektrane Kijev CHP-6 večeras se dogodilo pet eksplozija,

    – U blizini CHP-6 dogodilo se pet eksplozija u intervalu od tri do pet minuta. Hitne službe idu tamo. Očekujemo da saznamo detalje – napisao je Kličko na Telegram kanalu, prenosi Interfaks Ukrajina.

    CHP-6 je najmoćnija termoelektrana u Ukrajini, a nalazi se na sjeveroistočnoj periferiji Kijeva u Desnjanskom okrugu. Stanica obezbjeđuje centralno grijanje industrijskim preduzećima, stambenim i administrativnim zgradama Darnickog, Dnjeprovskog, Podilskog, Desnjanskog i Obolonskog okruga glavnog grada.

    Kličko je dodao da su mostovi u gradu pod zaštitom i posebnom kontrolom, dok se ruske trupe približavaju. Prema njegovim riječima, u blizini strateških objekata postavljeni su kontrolni punktovi.

    – Situacija je bez pretjerivanja prijeteća za Kijev. Noć će biti veoma teška – upozorio je Kličko.

    Nešto ranije su se pojavili izvještaji da je započeo ruski napad na grad Odesu, prenosi Blic.

  • Rusija suspendovana iz Savjeta Evrope

    Rusija suspendovana iz Savjeta Evrope

    Rusija je suspendovana iz Savjeta Evrope nakon napada na Ukrajinu, saopštio je danas šef italijanske diplomatije Luiđi Di Majo.

    Savjet Evrope je formiran nakon Drugog svjetskog rata kako bi štitio ljudska prava i vladavinu zakona širom evropskog kontinenta i odvojen je od EU.

  • NATO šalje snage za brzo reagovanje da brani saveznike

    NATO šalje snage za brzo reagovanje da brani saveznike

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da su se predsjednik SAD-a i njegove kolege složili da pošalju dio NATO snaga za brzo reagovanje da pomognu u zaštiti saveznika na istoku zbog ruske invazije Ukrajine.

    U izjavama poslije sastanka NATO-a, Stoltenberg je rekao da su se vođe zemalja alijanse odlučile da pošalju dijelove NATO snaga za brzo reagovanje i elemente jedinice predvodnice.

    On nije rekao koliko vojnika će biti poslato, ali je potvrdio da će to obuvatiti kopnene, pomorske i zračne snage.

    NATO Snage za brzo reagovanje mogu da broje do 40.000 vojnika, ali je Stoltenberg rekao da neće biti raspoređene cjelokupne snage.

  • “Ne tražimo i ne pitamo ništa”

    “Ne tražimo i ne pitamo ništa”

    “Rusija poštuje nacionalne interese Srbije i razume njenu poziciju pod pritiskom da uvede sankcije Moskvi”, kaže ambasador Rusije u Aleksandar Bocan-Harčenko.

    On ističe da Moskva ne traži ništa od Beograda znajući, kako kaže, doslednost predsednika Srbije Aleksandra Vučića i njegov temeljni stav oko ključnih pitanja kao što su razvoj Srbije i njeno ponašanje u spoljnoj politici.

    Bocan-Harčenko je za Tanjug rekao da zapadu nije stalo do interesa drugih, čak iako su to zemlje koje su kandidati za članstvo u EU, te da ne misli o Srbiji, njenom narodu i mogućim posledicama uvođenja sankcija.

    ”Njima je važno da se svaka zemlja pridruži njihovo političkom rešenju. Rusija je navikla na pritisak, ali razume da postoji pritisak na Srbiju i ne traži ništa od Srbije, jer je poznato kako se razvijaju naši odnosi poslednjih godina, koji su na nivou strategijske saradnje i partnerstva”, kaže Bocan-Harčenko komentarišući zahteve EU, SAD i Velike Britanije da Srbija uvede sankcije Rusiji zbog vojne operacije u Ukrajini.

    Ističe da između predsednika Rusije i Srbije, Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, postoji poverljiv i sveobuhvatan dijalog na osnovu dubokog međusobnog poštovanja i poverenja, kao i da Srbija ima svoje nacionalne interese o čemu je, kaže, i predsednik Vučić više puta govorio.

    Dodaje da Rusija ima razumevanja i da ne traži ništa ni od koga, ni od Srbije sa kojom ima izuzetno prijateljske odnose i saradnju.

    “Poštujemo srpski nacionalni interes, a zna se, na osnovu naše saradnje i ponašanja Beograda, da i Srbija uvažava nacionalni interes Rusije. Ne tražimo i ne pitamo ništa znajući doslednost predsednika Srbije i njegov temeljni stav oko ključnih pitanja razvoja Srbije i njenog ponašanja u spoljnoj politici. Na osnovu toga pravimo zaključke i mirni smo””, navodi ambasador.

    Ističe da Rusija ima u vidu dalji razvoj odnosa sa Srbijom i doslednu realizaciju svega što su dogovorili predsednici Putin i Vučić.

    ”Naša očekivanja da ćemo bez prepreka i zastoja realizovati svaki projekat i sve dogovore koji postoje, za dobrobit i Rusije i Srbije”, poručio je Bocan-Harčenko.

  • Stoltenberg govorio o ratu u Ukrajini i spomenuo Bosnu i Hercegovinu

    Stoltenberg govorio o ratu u Ukrajini i spomenuo Bosnu i Hercegovinu

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg obratio se novinarima drugog dana sukoba između Rusije i Ukrajine.

    Ciljevi Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu, kazao je Stoltenberg te poručio da je Rusija tražila da se pravno obavežu po pitanju širenja NATO-a.

    “Svijet će Rusiju i Bjelorusiju smatrati odgovornim za njihove akcije. Rusija je agresor.. Odluka Putina je jako loša, Rusija će plaćati cijenu u narednim godinama. Moramo biti spremni da uradimo i više čak iako to znači da moramo platiti cijenu jer pred nama je dug put. Ljudi u Rusiji moraju znati da rat protiv Ukrajine neće voditi boljoj budućnosti”, naveo je Stoltenberg.

    Stoltenberg je u svom obraćanju spomenuo i Bosnu i Hercegovinu
    “Mi smo se orijentisali na odbranu. Hiljade dodatnih trupa smo poslali u istočne dijelove saveza. Imamo 100 aviona, 20 nosača brodova. Mi ćemo zaštititi svaki pedalj teritorija NATO-a. Naš kolektiv odgovor mora biti više pomoći zemljama poput Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine. Da bismo im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama. Ova kriza demonstrira koliko je važno da SAD i Evrope stoje zajedno”, rekao je između ostalog Stoltenberg.