Rusija ima sistem koji može da interno zamijeni međunarodni sistem plaćanja SWIFT, izjavila je danas guverner Centralne banke Elvira Nabiulina.
Ona je naglasila da postoji potreba da se podrže klijenti banaka.
Nabiulina je rekla da sve banke u Rusiji ispunjavaju svoje obaveze i da su sva sredstva na njihovim računima osigurana.
Članstvo u EU, koje je Ukrajina zatražila, zahtijeva saglasnost 27 zemalja članica, a među njima trenutno postoje “različita mišljenja”.
To je izjavio predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.
“Ukrajina će podneti zvaničan zahtjev, Evropska komisija će morati da saopšti mišljenje i Savjet će odlučiti”, rekao je Mišel.
On je podsjetio i da je članstvo u EU dugogodišnja težnja Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ranije danas EU da Ukrajini odmah odobri članstvo.
“Naš cilj je da budemo zajedno sa svim Evropljanima i, što je najvažnije, da budemo ravnopravni. Siguran sam da je fer. Siguran sam da je moguće”, rekao je Zelenski.
Više o dešavanjima u Ukrajini možete pročitati OVDJE.
Šef diplomatije EU Žozep Borel izjavio je danas da će se pola milijarde evra iz Evropskog instrumenata za mir biti potrošeno kako bi se pomoglo ukrajinskoj vojsci da se odbrani od agresije Rusije, ali da se detalji o toj pomoći i njenom transportu neće iznositi u javnost.
“Ovo je rat i neću davati nikakve informacije koje bi mogle da posluže drugoj strani. Neću davati detalje o tarsnportu pomoći Ukrajini, jer vjerujem da bi Rusi vrlo voljeli da to znaju”, kaže Borel.
On ponavlja da je Rusija već poručila da je EU pomoć Ukrajini ”neprijateljska” i da će “napasti svaku osobu ili entitet koji dostavlja bilo kakvu vrstu pomoći Ukrajini”.
Pethodno je u EU rečeno da će Poljska biti mjesto “skaldištenja” naoružanja koje EU finansira za potrebe ukrajinske vojske.
Borelj je nakon sastanka Savjeta ministara odobrane EU naveo da će se iz Evropskog instrumenta za mir, po prvi put u istorji EU, finansirati ubojito naoružanje za drugu zemlju.
Borelj napominje da je riječ o bojevoj municiji i protivtenkovskim i protivvazdušnim odbrambenim sistemima.
On dodaje da zemlje članice mogu “bilateralno da mobilišu bilo kavu vrstu pomoći” kako bi pomogle Ukrajini da se odbrani, uključujući i borbene avione kojima će upravljati ukrajinski piloti.
Podrška Ukrajini i sankcije Rusiji imaće svoju cijenu
Šef diplomatije EU, Žosep Borel, upozorio je Evropu na činjenicu da će njena podrška Ukrajini i odbrani bezbjednosti i stabilnosti Evrope “imati svoju cijenu” i pozvao građane EU da se suoče sa “odlučnošću i realnošću”.
“Sankcije imaju svoju cijenu. Bolje da se to odmah objasni javnosti. Moramo da budemo spremni da platimo ovu cijenu sada ili ćemo morati da platimo mnogo više u budućosti”, poručio je Borlel.
Borel je nakon uvođenja finasijskih i ekonomskih sankcija EU protiv Moskve i usvajanja paketa za finansiranje vojne pomoći Ukrajini poručio da se u Evropi ‘okreće nova stranica'” u kojoj odnosi sa Rusijom više neće biti definisani trgovinom.
“Vjerujemo da će trgovina upravo dovesti do političke transformacije režima u Moskvi”, zaključio je Borel.
On je dodao da EU ne želi da se bori protiv ruskog naroda već da joj je cilj da “odbrani Ukrajinu i budući način života od Putinove agresije”.
Predstavnica ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova ocijenila je danas da su “eksperimenti NATO i čuvanje javnosti” na Zapadu od informacija o situaciji u Donbasu doveli do humanitarne i političke katastrofe na tlu Evrope.
“NATO eksperimenti i uporno prećutkivanje stanja u Donbasu doveli su do humanitarne i političke katastrofe u Evropi. Tome se moralo stati na kraj jer je Zapad odbijajući da organizuje bilo kakve pregovore davao podršku agresivnim izjavama i direktnim prijetnjama koje je marionetski režim u Kijevu upućivao Rusiji”, poručila je Zaharova na kanalu Telegram, prenosi TAS S.
Ona je istakla da Rusija nije pokrenula rat već ga završava nakon što je svih prethodnih godina apelovala na globalnu zajednicu da se suprotstavi sistematskom uništavanju stanovništva u Donbasu.
“To su milioni ljudi koji su svakoga dana gubili svoje voljene, koji su živjeli u podrumima skrivajući se od granatiranja. Gde su bile sve ove zemlje i njihova javnost tokom ovih osam godina rata i kako su osudili ubijanje najmanje 13.000 ljudi tokom tog perioda”, upitala je Zaharova i podsjetila da niko od onih koji se sada oglašavaju nikada nije podržao stanovništvo Donjecka i Luganska niti je tražio da prestane krvoproliće u Donbasu.
Premijer Slovenije Janez Janša upozorio je na posledice eventualnog pada Kijeva pod vlast ruske vojske.
“Zapad mora zaustaviti predsednika Rusije Vladimira Putina odmah, jer ako Kijev padne, to će imati posledice po čitav istok Evrope”, izjavio je on portalu Euraktiv
“Ja sam 100 odsto uveren da se Rusija neće zaustaviti u Ukrajini. Ako Kijev padne, sledeća meta je Moldavija, Gruzija, nastaće nevolje i na Zapadnom Balkanu, onda su baltičke države sledeća meta”, rekao je on i upozorio na domino efekat ruske invazije.
Pozvao je Slovence da se u sredu priključe u Ljubljani skupu podrške Ukrajini.
U intervjuu je upoređujući Putina sa bivšim predsednikom Jugoslavije Slobodanom Miloševićem rekao da je moguće očekivati “iste neracionalne korake kada stvari ne idu po planu”.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će iz zatvora pustiti zatvorenike koji imaju iskustva u borbi i žele se boriti protiv ruske invazije, prenosi Tanjug.
“To je teška moralna odluka, ali neophodna zbog odbrane zemlje”, rekao je Zelenski pa dodao da će zatvorenike poslati na područja u kojima su najžešće borbe: “Odbrana je sada ključna.”
U saopštenju američkog državnog sekretara se navodi da je odluka doneta zbog bezbjednosnih problema koji su proistekli iz “ničim izazvanog i neopravdanog napada ruskih vojnih snaga na Ukrajinu”.
“Stejt department stalno prilagođava svoj stav u ambasadama i konzulatima širom svijeta u skladu sa svojom misijom, lokalnim bezbjednosnim okruženjem i zdravstvenom situacijom. Na kraju krajeva, nemamo veći prioritet od bezbjednosti građana SAD, a to uključuje osoblje američke vlade i njihove porodice angažovane u misijama širom svijeta”, navodi se u saopštenju Stejt department.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su njene strateške raketne snage i sjeverna i pacifička flota stavljene u stanje borbene gotovosti, prenijela je agencija Interfaks.
Dodaje se da je to u skladu sa naredbom predsjednika Vladimira Putina, prenosi Blic.
Ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je Putinu da su „dežurstva na komandnim mjestima Strateških raketnih snaga, Sjeverne i Pacifičke flote i Komande dalekometne avijacije počele da izvršavaju borbenu dužnost sa pojačanim ljudstvom“, prenio je Interfaks.
Vladimir Putin je juče najavio da će staviti ruske nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti, zbog, kako je rekao, prijetnji koje Rusiji stižu iz zemalja NATO.
U međuvremenu je Kremlj saopštio da je Putin dao tu izjavu zbog izjava britanske ministarke odbrane Liz Tras.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko nada se da će Rusija i Ukrajina uspjeti da pronađu rješenja za krizna pitanja tokom razgovora u oblasti Pripjat, izjavio je bjeloruski ministar spoljnih poslova Vladimir Makej, saznaje novinska agencija Belta.
Predsjednik Aleksandar Lukašenko se iskreno nada da će današnji razgovori donijeti rješenja za sva krizna pitanja. Za to se mole svi Bjelorusi. Svaki vaš zahtjev i sugestija u vezi sa organizacijom današnjeg sastanka biće prihvaćen i sproveden. Čekamo rezultat – rekao je ministar.
Delegacije Rusije i Ukrajine počele su danas mirovne pregovore u Bjelorusiji, u oblasti rijeke Pripjat, u blizini bjeloruske granice sa Ukrajinom. Tačna lokacija razgovora nije precizirana iz bezbjednosnih razloga.
Rusku delegaciju na razgovorima predvodi pomoćnik predsjednika Ruske Federacije Vladimir Medinski.
Rusku delegaciju, takođe, čine zamjenik ministra odbrane, zamjenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko, predsjednik komiteta Državne dume za međunarodne poslove Leonid Slucki i ambasador Rusije u Bjelorusiji Boris Grizlov.
U ukrajinskoj delegaciji su zamjenik ministra spoljnih poslova Nikola Točicki, ministar odbrane Aleksij Reznikov, savjetnik šefa kabineta predsjednika Mihail Podoljak, šef frakcije Sluga naroda David Arahamia, poslanik Rustem Umerov i prvi zamjenik šefa ukrajinske delegacije u Trilateralnoj kontakt grupi Andrej Kostin, navodi Belta
Nakon Putinove naredbe da u stanje najviše pripravnosti stavi snage za nuklearno odvraćanje, nagađa se da su SAD opasnost podigle na “korak od nuklearnog rata”.
Međutim, kako prenosi Jutarnji list, takve informacije nisu zvanično potvrđene jer američki zvaničnici iz bezbednosnih razloga nikad javno ne iznose na kom stepenu opasnosti se zemlja nalazi, nego je ta procena iznesena na web sajtu “defconlevel.com”.
Reč je o sajtu analitičara iz otvorenih izvora, kao i onih povezanih sa američkom vojskom.Kako podseća Jutarnji, nivo opasnosti “na korak od nuklearnog rata” je zapravo stepen “DEFCON 2” i on je do sada bio proglašen svega dva puta, tokom Kubanske Već jutros, kada su počeli pregovori Ukrajine i Rusije, taj nivo opasnosti je spušten za jedan i sada je “DEFCON 3”, koji je takođe do sada bio proglašen svega nekoliko puta.
DEFCON – Defense Ready Condition, je sistem koji Pentagon koristi za označavanje nivoa pretnji od nuklearnog rata s kojim se suočavaju SAD, a to zatim određuje spremnost za potencijalni odgovor. Postoji pet nivoa, od DEFCON 1 do 5.
DEFCON 5 je najniže stanje pripravnosti, dok je DEFCON 1 maksimalna spremnost, što znači da nuklearni rat počinje ili je već počeo.
Kako piše Jues tudej, i Rusija ima svoju verziju DEFCON-a, iako su nivoi tog sistema nejasni.
Dmitri Alperovitč, osnivač “The Alperovitch Institute for Cybersecurity Studies” na Univerzitetu Džons Hopkins i bivši glavni tehnološki direktor grupe za sajber bezbednost, na Tviteru je objavio da Rusija ima četiri nivoa uzbunjivanja od nuklearnog rata.
“Putin je naredio povišen nivo. Zabrinjavajuće. Ali još nije razlog za paniku”, napisao je Alperovitč.